Pad indeksa Belex15 od 6,53 posto danas i 14,4 posto u zadnja četiri dana je definitivno uzrokovan POLITIČKIM RIZIKOM koji je izborom Šešeljevog nasljednika Nikolića za predsjednika Skupštine Srbije neposredno prije donošenja odluke o pitanju KOSOVA postao ekstreman. Prije samo mjesec dana regija je imala potencijal, ali danas… JAO SVIMA KOJI NOVAC DRŽE U SRBIJI !!! Očekujem nastavak sve strmoglavijeg pada indeksa Belex15 i pad svih nedovoljno diversificiranih fondova značajno izloženih u Srbiji.

Sta mislite koliko ce rokanje u Srbiji trajati ? Kada ce se stvari normalizirati ??

http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=2211 pa zaključi sam… [smiley16]

bok svima,

do kada će svi investicijski fondovi biti u “crevnom”??. dok se stanje u Srbiji ne smiri ili ovisi još o nečem?

http://www.belex.co.yu/

Iako je 3.5.2007. BELEX15 iznosio 3.335,20 bodova, a danas u 13:01 sati iznosi 2.823,39 bodova (što predstavlja pad od 15,35 posto), pad indeksa je čini se zaustavljen. Očito su investitori prestali povlačiti svoje uloge, što pokazuju izjave brokera:

Vladimir Pavlović (FIMA Investments): “Dugoročni i ozbiljni investitori ne beže tako lako.”

Dragijana Radonjić-Petrović (M&V Investments): “Politička nestabilnost nije poželjna, ali korekcija nerealnih očekivanja je dobrodošla.”

Rade Rakočević (Senzal): “Mislim da domaći tajkuni imaju priličan uticaj među političkim partijama i da upravo traže rješenje ove krize koje će, prije svih ostalih, njih zadovoljiti. Očekujem da će građani Srbije posredno i konačno imati neku korist od domaćih tajkuna (ma kako ovo čudno zvučalo).Narednih nekoliko dana treba da donese novu Vladu ili nove izbore. Ekonomski parametri su trenutno u drugom planu kod ulaganja, investitori čekaju šta će da se desi, a berzanski indeksi će ponovo najbolje pokazati šta će biti njihov stav o Srbiji.”

Nenad Gujaničić (AC-broker): “Zato je izuzetno nezahvalno prognozirati šta će se dalje dešavati.”

Složimo se sa izjavom nezahvalno je prognozirati što će se dalje dešavati. I dodajmo da zbog dubine tržišta veliki institucionalni investitori ni ne mogu pobjeći bez značajnog gubitka. [smiley2]

Danas su javili da su naši fondovi izgubili do sad 150 miljona na ovoj korekciji.
A ja mislio uložiti u fondove? Možda ako još tresnu to ne bi bilo loše?

Postavlja se opravdano pitanje gdje fond manageri ulažu, evo i zašto
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=23f7b620-497c-49d9-95e3-0a88e0225430

Kolega Skakac, članak je sramota !!! Samo nekoliko komentara:

1. niti jedan fond nema svu imovinu u dionicama – dionički fondovi u prosjeku u dionicama drže svega oko dvije trećine svoje imovine.
2. neki fondovi drže portfelje od preko sto dionica – zbog diversificiranosti portfelja za investitora imaju mnogo MANJI MARKET RISK EXPOSURE od indeksa CROBEX. Na primjer, ZB aktiv je izložen indeksu BELEX15 sa 25 posto portfelja. Dok je BELEX15 pao 6,53 posto, ZB aktiv je pao samo 1,69 posto.
3. transparentnost u smislu mjera učinka fonda bila dobro dosla u novinama koje se bave trzistima kapitala (alpha, beta, sharpe, benchmark (sastav) indexi).

STRUKTURA IMOVINE INVESTICIJSKIH FONDOVA

Udjel inozemnih dionica u travanjskom rastu neto imovine fondova 71,8 posto

Prema službenoj statistici koju vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, na kraju travnja je neto imovina otvorenih investicijskih fondova dosegla 24,87 milijardi kuna. Od toga 97,46 posto otpada na fondove s javnom ponudom, a 2,54 posto na fondove s privatnom ponudom. Agregirana neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom travnja povećala za 2,55 milijardi kuna (na 24,23 milijarde), što je povećanje za 11,77 posto. Tome je najviše pridonijelo povećanje imovine uložene u inozemne dionice za 1,83 milijarde kuna (na 5,48 milijardi) čime se njihov udjel u neto imovini povećao sa 16,83 na 22,62 posto. Udjel inozemnih dionica u travanjskom rastu neto imovine fondova s javnom ponudom iznosio je visokih 71,8 posto.

Imovina uložena u domaće dionice povećala se za 0,14 milijardi kuna (na 5,87 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 26,33 na 24,12 posto. Nastavljen je i trend povećanja ulaganja u domaće depozite za 0,43 milijarde kuna (na 5,34 milijarde) unatoč kojem se njihov udjel u neto imovini smanjio sa 22,68 na 22,05 posto. Imovina uložena u inozemne otvorene investicijske fondove povećala se za 0,31 milijardi kuna (na 1,15 milijardi) čime je udjel takvih ulaganja u neto imovini povećan sa 3,87 na 4,74 posto. Istovremeno je imovina uložena u domaće otvorene investicijske fondove smanjena za 0,46 milijardi kuna (na 0,11 milijardi). Imovina uložena u domaće državne obveznice povećala se za 0,19 milijardi kuna (na 2,29 milijardi) čime je udjel takvih ulaganja u neto imovini smanjen sa 9,67 na 9,44 posto. Udjel ulaganja u domaće kratkoročne vrijednosne papire smanjen je sa 10,03 na 8,97 posto, a udjel ulaganja u domaće korporativne obveznice smanjen je sa 4,19 na 3,52 posto.

Kuda uložiti novce koji stalno pristižu?

Iako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) još uvijek ne objavljuje koliki je rast neto imovine fondovske industrije uzrokovan prinosom, a koliki priljevom novih sredstava u fondove, iz podatka o udjelu domaćih i inozemnih dionica u rastu neto imovine svih fondova od 77,2 posto, jasno je da upravitelji fondova sredstva koja svakodnevno pristižu u fondove plasiraju isključivo u dionice želeći tako iskoristiti ‘Bull Market’ i visoke prinose koji su uz njega vezani. Također uočavamo da je taj trend usporio u odnosu na veljaču kada je udjel domaćih i inozemnih dionica u rastu neto imovine svih fondova iznosio 85,1 posto. Uz jasan nedostatak ulagačkih prilika u vlasničke vrijednosne papire na i dalje plitkom domaćem tržištu kapitala, a kako ne bi sve više domaći fondovi financirali inozemna poduzeća, najvažnije pitanje kojim bi se HANFA trebala baviti je razvoj nove ponude vrijednosnih papira i razvoj kulture financiranja poduzeća putem tržišta kapitala. Istaknimo da su u travanjskom rastu neto imovine svih fondova inozemne dionice doprinijele sa 1,83 milijarde kuna, odnosno da je njihov udjel u rastu iznosio 71,8 posto.

Neto imovina dioničkih fondova iznosi 10,8 milijardi (44,57 posto), mješovitih 9,21 milijardi (38,02 posto), obvezničkih 0,85 milijardi (3,53 posto) i novčanih 3,36 milijardi (13,89 posto).

Ostalo ću staviti na Internet za nekoliko sati. Sada moram nešto zaraditi “za koricu kruha i ratu stambenog kredita”. Do tada, a vezano uz kuda uložiti novce koji stalno pristižu, molim VAS da se netko uključi u raspravu o ideji prezentiranoj na http://www.poslovni.hr/Forum/Thread.aspx?ThreadID=2206&pg=1

Struktura imovine dioničkih fondova

Neto imovina dioničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 2,13 milijardi kuna (na 10,8 milijardi), odnosno za 24,58 posto. Time se udjel neto imovine dioničkih fondova u neto imovini svih povećao sa 39,99 na 44,57 posto. Imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 1,35 milijardi kuna (na 3,86 milijardi) čime se udjel ulaganja u tu klasu imovine u neto imovini povećao sa 28,94 na 35,73 posto, dok se imovina u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima povećala za 132 miliona kuna (na 330 miliona). Imovina uložena u domaće dionice smanjena je za 74 miliona kuna (na 3,28 milijardi) čime se udjel ulaganja u tu klasu imovine u neto imovini smanjio sa 38,73 na 30,41 posto, dok su se depoziti povećali za 0,48 milijardi kuna (na 1,52 milijarde) čime se udjel te klase imovine u neto imovini povećao sa 11,99 na 14,07 posto. Na kraju mjeseca travnja ulaganje u inozemne dionice je preuzelo vodeću poziciju od ulaganja u domaće dionice u strukturi imovine dioničkih fondova. Slijede depoziti, a novčana sredstva i domaći kratkoročni vrijednosni papiri zajedno čine 10 posto neto imovine dioničkih fondova.

Struktura imovine mješovitih fondova

Neto imovina mješovitih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom ožujka povećala za 0,74 milijarde kuna (na 9,21 milijardi). Time se udjel neto imovine mješovitih fondova u neto imovini svih smanjio sa 39,09 na 38,02 posto. Njihova imovina uložena u inozemne dionice povećala se za 483 miliona kuna (na 1,62 milijarde), dok se imovina uložena u inozemne otvorene investicijske fondove povećala za 175 miliona kuna (na 817 miliona). Udjel imovine uložen u inozemne dionice u neto imovini povećao se sa 13,43 na 17,60 posto, a udjel imovine u inozemnim otvorenim investicijskim fondovima u neto imovini se povećao sa 7,57 na 8,87 posto. Imovina uložena u domaće dionice povećala se za 210 miliona kuna (na 2,55 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini povećao sa 27,63 na 27,69 posto. Imovina uložena u depozite se smanjila za 45 miliona kuna (na 1,68 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 20,34 na 18,22 posto. Imovina uložena u domaće državne obveznice se povećala za 104 miliona kuna (na 1,37 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 14,93 na 14,86 posto. Imovina uložena u domaće otvorene investicijske fondove se smanjila za 351 miliona kuna (na 55 miliona).

Struktura imovine obvezničkih fondova

Neto imovina obvezničkih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom travnja smanjila za 30 miliona kuna (na 854 miliona), odnosno za 3,38 posto. Time se udjel neto imovine obvezničkih fondova u neto imovini svih smanjio sa 4,08 na 3,53 posto. Njihova inozemna imovina se povećala za 11 miliona kuna (na 98 miliona), čime se njen udjel povećao sa 9,92 na 11,52 posto. Tom povećanju najviše je pridonijelo ulaganje u korporativne obveznice. Imovinu uloženu u domaće državne obveznice obveznički fondovi su smanjili za 27 miliona kuna (na 347 miliona) čime se udjel državnih obveznica u neto imovini smanjio sa 42,26 na 40,60 posto. Imovine uložena u korporativne obveznice smanjila se za 42 miliona kuna (na 191 milion) čime se njihov udjel u neto imovini smanjio sa 26,31 na 22,33 posto. Imovina uložena u depozite se povećala za 20 miliona kuna (na 158 miliona) čime se njen udjel u neto imovini povećao sa 15,67 na 18,54 posto.

Struktura imovine novčanih fondova

Neto imovina novčanih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom se tijekom travnja smanjila za 287 miliona kuna (na 3,37 milijardi), odnosno za 7,85 posto. Time se udjel neto imovine novčanih fondova u neto imovini svih smanjio sa 16,85 na 13,89 posto. Imovinu uloženu u domaće kratkoročne vrijednosne papire novčani fondovi su smanjili za 147 miliona kuna (na 1,20 milijardi) čime se njen udjel u neto imovini smanjio sa 36,79 na 35,57 posto. Imovina uložena u depozite se smanjila za 27 miliona kuna (na 1,99 milijardi), čime se njihov udjel u neto imovini povećao sa 55,13 na 59,02 posto.