Premješteno iz teme: [color=blue]Burze rastu očekujući ulazak mirovinskih fondova u JDD kotaciju[/color]
U srijedu je ostvaren gotovo nevjerojatan promet na domaćim burzama od oko 1,2 milijarde kuna, što je volumen kakav se na našem tržištu dugo ne pamti. Povijesni maksimum su ostvarile dionice Ine, Podravke, Vira, Atlanske plovidbe, Badela… No, imajući u vidu priljev novca u fondove i očekivanja da će mirovinski fondovi uskoro dobiti dopuštenje za ulaganja u JDD kotaciji čini se da burzovnoj euforiji neće tako skoro doći kraj. „Prema mom mišljenju rast na tržištu kapitala potaknut je dvama uzrocima: silnim priljevom novca u investicijske fondove te očekivanim ulaskom mirovinskih fondova u JDD(Javna dionička društva, op.a.) kotaciju koji se predviđa u svibnju“ rekao je Krasnodar Raguž, direktor Apex Vrijednosnica. Iako zasad nema preciznih podataka, fond menadžeri drže da je dnevni priljev novca u fondove čak 40 milijuna kuna. „Novac se jednostavno mora trošiti“, kaže Raguž koji pretpostavlja da su igrači na tržištu dobili informaciju da će uskoro i mirovinski fondovi s daleko najvećim kapitalom na domaćem tržištu dobiti odriješene ruke za investiranje u društva JDD kotaciji obiju burzi. Mirovinski fondovi će na taj način disperzirati rizik i povećati likvidnost tržišta, zaključuje Raguž. Direktor Apexa trenutnu situaciju opisuje na sljedeći način: institucionalni ulagači novopribavljena sredstva ulažu u viskolikvidne dionice(npr. Ina, Adris, Podravka), koje pak mali investitori prodaju i ulažu sredstva u ostale dionice, povećavajuć im na taj način cijenu, ali i volumene trgovanja. Kao primjer navodi Atlantsku plovidbu, donedavno nelikvidnu dionicu. „Mislim da je to jednostavni trigger efekt, a i naše tržište ima jednu specifičnost, a to je da kad netko krene kupovati, kupuju svi, a da ne pitaju zašto,“, primjećuje Raguž koji se na boji pada tržišta unatoč silnom porastu Crobexa od čak 23 posto u ovoj godini. No, do kraja godine šef Apexa očekuje i stanovite korekcije.„Početkom godine se zauzimaju pozicije, onda sezonski slijede određene korekcije i/ili stagnacije, tako da u ovoj godini očekujem rast tražišta od oko 20 do 30 posto.“ Dakle, dok se fondovi pune svježim novcem, a „mirovinci“ čekaju odobrenje za ulazak u JDD nema straha za investitore, iako treba biti svjestan da renesansa na tržištu kapitala ne može vječno trajati.
Premješteno iz teme: [color=blue]Burze rastu očekujući ulazak mirovinskih fondova u JDD kotaciju[/color]
… očekivanim ulaskom mirovinskih fondova u JDD(Javna dionička društva, op.a.) kotaciju koji se predviđa u svibnju“ rekao je Krasnodar Raguž, direktor Apex Vrijednosnica.
a dok se to ne dogodi-mirovinski fondovi mogu ulagati isključivo u dionice iz 1. kotacije
Premješteno iz teme: [color=blue]Burze rastu očekujući ulazak mirovinskih fondova u JDD kotaciju[/color]
To je K od vijesti.
Mirovinski fondovi su izuzetno konzervativni ulagači na dugi rok. Kod njih ne će biti hopa cupa 30 – 40 %.
[smiley9]
Premješteno iz teme: [color=blue]Burze rastu očekujući ulazak mirovinskih fondova u JDD kotaciju[/color]
Da ne bi bilo zabune, force je prenio tekst “Burze rastu očekujući ulazak mirovinskih fondova u JDD kotaciju”
Paška Rakića (pasko.rakic@business.hr), objavljeno 21.2.07 u 21:50. Osobno se sa tekstom ne slažem u potpunosti. Obvezni mirovinski fondovi su konzervativni investitori čiji je investicijski horizont dugoročan, a strategija investiranja određena strogim, zakonom zadanim ulagačkim ograničenjima. Dozvoljeno im je investirati do 5% imovine fonda u dionice JDD kotacije, do 5% kapitala jednog izdavatelja (prema tekstu Jadranke Dozan od 05.01.2007. “Do većih prinosa većim ulaganjem u dionice”). Prilikom postavljanja ograda kvantitativnih ograničenja mirovinskim fondovima očito se vodilo računa o tome da je strategija vlade smanjivanje inozemnog zaduživanja jeftinim zaduživanjem na domaćem tržištu kapitala emisijom državnih obveznica koje (uglavnom) zbog toga još uvijek dominiraju na tržištu dužničkih vrijednosnih papira u Hrvatskoj. Obveznim mirovinskim fondovima je propisano da u svom portfelju moraju imati barem 50% imovine u državnim obveznicama. Zahvaljujući toj strategiji je zaista smanjen udio duga države u ukupnom inozemnom dugu. Unatoč tome, svima je jasno da se visoki deficit na tekućem računu bilance plaćanja zajedno sa deficitom konsolidirane središnje i konsolidirane opće države može riješiti jedino fiskalnom konsolidacijom. Tranzicija od povećanja unutarnjeg duga prisiljavanjem fondova da ulažu u državne obveznice do investiranja u dionice, fondove s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine i rizični kapital je neophodna ukoliko Hrvatska želi postati konkurentnijom. Razvojni karakter ulaganja mirovinskih fondova praćen jasnom operativnom strategijom razvoja gospodarstva Lijepe Naše je neophodan. Ističem da do prvih isplata mirovina treba proći još dosta godina zbog čega mirovinski fondovi još uvijek ne moraju voditi računa o riziku likvidnosti. [smiley2]
Velimir Šonje je u članku “Prezaduženost je mit desetljeća” objavljenom u Jutarnjem listu 10.3. komentirao da trenutačna tržišna cijena dionica, osim o fundamentalnoj vrijednosti, ovisi i o odnosu ponude i potražnje, a potražnja pak zavisi o očekivanjima sudionika tržišta kapitala. Naše tržište teži pozicioniranju cijena iznad objektivnih jer potražnja brzo raste, a ponuda dionica ne odgovara na primjeren način.
Velimir Šonje je u članku “Prezaduženost je mit desetljeća” objavljenom u Jutarnjem listu 10.3. komentirao da trenutačna tržišna cijena dionica, osim o fundamentalnoj vrijednosti, ovisi i o odnosu ponude i potražnje, a potražnja pak zavisi o očekivanjima sudionika tržišta kapitala. Naše tržište teži pozicioniranju cijena iznad objektivnih jer potražnja brzo raste, a ponuda dionica ne odgovara na primjeren način.
btw, druka da narod rasproda paketice INAre odmah. [smiley6]
Udio neto imovine fondova po Društvima datuma 28.02.2007. godine u neto imovini svih otvorenih investicijskih fondova (uključujući fondove s privatnom ponudom): ZB 27.46%, RAIFFEISEN 22.20%, PBZ 21.69%, ERSTE 8.79%, HPB 3.31%, AUREUS 2.83%, ICF 2.41%, HYPO 2.25%, KD 1.99%, CAIB 1.80%, FIMA 1.70%, ICAM 1.30%, ILIRIKA 0.84%, OTP 0.59%, ST 0.49%, INTERINVEST 0.19%, PROSPECTUS 0.15%.
Udio neto imovine fondova prema vrsti fondova datuma 28.02.2007. godine u neto imovini svih otvorenih investicijskih fondova: mješoviti 39.35%, dionički 35.35%, novčani 20.06% i obveznički 5.24%.
Mirovinci su kupovali one dionice koje prema odluci Hanfe smiju kupovati, minimlni MCAP
od 300 mil kn,ako ih već imaju u svom portfelju.
I HT,ERNT,ADRS dobro stoje radi mirovinaca jer su kupovali.
Otvoreni su nas rušili jer su bile veću uplate od isplata.
Zatvoreni su ionako beznačajni,a oni bi trebali biti kontrabalas ovima koji moraju prodavati i tu je
napravljena velika šteta tržištu kapitala jer PIFovi su morali postati ZIOFovi kao što se dogodilo sa SLPF i oni su trebali biti market makeri u malo nelikvidnijim izdanjima i nikada nebi došlo do ovakvog potopa na burzi.
Indeksni fondovi također služe kao regulatori i potiću likvidnost u svim sastavnicama crobeksa.
OTP indeksni je blokiran kao i INA već sedam mjeseci.Nije se moglo ni kupovati ni prodavati udjele.
Da li će se deblokirati?S obzirom da INA nije više sastavnica crobexa 25 i crobexa 10 nakon blokade INE imovina tih fondova je bila blokirana,tako da su vlasnici udjela ostvarili manji gubitak od
prosjeka jer dok je sve tonulo INA je mirovala.Sutra se INA deblokira.Da li se deblokirju i indeksni
fondovi?Da li će udjelničari indeksnih fondova odmah tražiti isplatu ili će možda pričekati jer ako su čekali u blokadi
bez mogućnosti povlačenja uloga u pada,dali će se još malo strpiti.Bilo bi jako nerazumno u ovom trenutku
tražiti isplate iz fondova koji imaju veće uloge u hrvatskim dionicama,a indeksni crobeks fondovi
su tu izloženi 100%.
Dakle,možemo očekivati rast vrijednosti otvorenih fondova izloženim dioničkim društvima izlistanim na ZSE,naročito indeksnim,kao i zatvorenim kojima će NAV rasti paralelno sa cijelim tržištem,ali
nekoliko puta više od otvorenih s obzirom na diskont od 60 do 80%.
Na ZSE će teći med i mlijeko!