Sve, sve, sve – samo ne ono pravo

Čovjek se pita ima li nade da se u tekstovima na ovakve teme nađe i ono najvažnije: suficit ili deficit bilance tekućih plaćanja s inozemstvom kao postotak BDP-a. Naime, deficit bilance tekućih plaćanja s inozemstvom za Hrvatsku je daleko važniji od formalnih uvjeta Maastriških kriterija (budžetski deficit, javni dug) jer oni ovise o njemu. Jedno je imati oko 3% budžetskog deficita ako država ima 5% ili više suficita na bilanci tekućih plaćanja s inozemstvom (na primjer kao rezultat izvoza), a nešto sasvim drugo ako uz isti budžetski deficit ima njen deficit 5% BDP-a.

Naravno, Hrvatska nema na čemu rasti osim (teoretski) na poljoprivredi, turizmu i uslugama.

Dalje, ova prognoza u naslovu da predviđene stope rasta neće biti dovoljne ni za kamate jako “miriši” na prvi zadatak koji će “trojka” postaviti Hrvatskoj: ostvarivnje primarnog budžetskog suficita.