DIOK-R-A 1 625,00 kn 653,00 kn 28,00 kn 4,48 %
DLKV-R-A 1 1.699,90 kn 1.580,00 kn -119,90 kn -7,05 %
EIG-R-A 1 109,00 kn 104,00 kn -5,00 kn -4,59 %
ELKP-R-A 1 2.400,00 kn 2.400,00 kn 0,00 kn 0,00 %
INA-R-A 1 2.786,00 kn 2.651,06 kn -134,94 kn -4,84 %
INGR-R-A 1 54.000,00 kn 49.702,00 kn -4.298,00 kn -7,96 %
JNAF-R-A 1 5.130,00 kn 5.180,00 kn 50,00 kn 0,97 %
KODT-P-A 1 4.450,00 kn 4.000,00 kn -450,00 kn -10,11 %
KODT-R-A 1 4.800,00 kn 4.200,00 kn -600,00 kn -12,50 %
KOEI-R-A 1 1.220,00 kn 1.130,00 kn -90,00 kn -7,38 %
KOSK-P-A 1 400,00 kn 400,00 kn 0,00 kn 0,00 %
KOSK-R-A 1 450,00 kn 450,00 kn 0,00 kn 0,00 %
KOSN-P-A 1 1.600,00 kn 1.700,00 kn 100,00 kn 6,25 %
KOSN-R-A 1 1.900,00 kn 1.700,10 kn -199,90 kn -10,52 %
KOTR-P-A 1 1.500,00 kn 1.500,00 kn 0,00 kn 0,00 %
KOTR-R-A 1 2.200,00 kn 2.200,00 kn 0,00 kn 0,00 %
MMTZ-R-A 1 79.000,00 kn 87.999,99 kn 8.999,99 kn 11,39 %
PTKM-R-A 1 294,94 kn 320,01 kn 25,07 kn 8,50 %
Zaoštrava se situacija oko energetske situacije u Hrvatskoj!
Prema najavama Lukoil otvara svoje predstavništvo u Hrvatskoj s ciljem izgradnje največeg skladišta naftnih derivata u Hrvatskoj i to u luci Ploče (kapacitet 200.000 kubičnih metara), te namjeravaju “ovladati” prodajnim mjestima (crpkama) kod nas .
Uz to misle kupiti vlasnički udio u JANAFu od Republike srpske.
Također se spominje kako novoimenovani predstavnik LUKOILa u HR radi na strateškom povezivanju svoje tvrtke sa MOLom koji je većinski vlasnik INE
Sve u svemu vrlo intrigantno.
Kolega Burzomlat je postao i scan sa ovim informacijama!
Mislim da nije nimalo dobro da nam stranci tako rano upadaju i otimaju primat u našem možda i najpotencijalnijem sektoru.
Jer kada uđu jednom zauvjek će nas držati u šaci i vršiti pritisak na ostale sektore,a što je naj gore naš novac opet odlazi vani.
jednom riječju [color=black]Eksplatacija[/color]
SAD zabrinut zbog energetskog utjecaja Rusije na Balkanu
Sjedinjene Države duboko su zabrinute da će ruski energetski sporazumi s Bugarskom i Srbijom ojačati njezin utjecaj na energetsku opskrbu Europe i pretvoriti je u sredstvo političkog pritiska, objavili su diplomatski izvori. Dvije balkanske države potpisale su prošlog tjedna sporazum o pristupanju plinovodu Južni potok koji podupire Kremlj. Uz to, Rusija i Srbija potpisale su danas u Moskvi energetski sporazum kojim će se Srbiji omogućiti priključenje na taj novi ruski plinovod koji ide prema južnoj Europi, a ruskom plinskom monopolistu Gazpromu kupnja kontrolnog paketa srpske naftne kompanije. Povjerljivi dokument srbijanske vlade navodi kako Washingtom koristi različite diplomatske kanale da bi prenio svoju zabrinutost i upozorio na nedostatke tih sporazuma. “Američka strana upozorila je da bi Moskva stekla politički utjecaj preko kontrole energetskih izvora u Srbiji i regiji te je dala negativnu procjenu gospodarske isplativosti Južnog potoka”, stoji u zapisniku sa sastanka visokih srbijanskih i američkih dužnosnika u Beogradu. “Pitaju se jesmo li uzeli u obzir sve strateške učinke: moguću gospodarsku ovisnost i političku kontrolu. Posebno su zabrinuti odlukom Bugarske da se priključi sporazumu s Gazpromom, jer to šteti pokušajima diverzifikacije opskrbe plinom u Europi”, navodi se u dokumentu. Južni potok predložio je Gazprom i talijanski Eni kako bi se ruska opskrba proširila jugom Europe.
(Hina)
Hoće li kupit i INU ? [lol] [lol] [lol]
Jeste li slušali ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića jučer u Poslovnom kubu?
Bio je jako zanimljiv.
Između ostalog je rekao da su poljoprivreda i energetika dva “zaboravljena” sektora o kojima će se u narednom periodu morati povesti značajna briga, naročito u kontekstu redistribucije kapitalnih ulaganja.
On očekuje daljnje poskupljenje cijena energenata u vremenu pred nama te je napomenuo da su samo kod nas cijene energenata socijalna kategorija što je na duži rok neodrživo.
U tom kontekstu očekuje povećanje cijene energije za domaćinstava dok je istovremeno nužno smanjiti te cijene za naša poduzeća, ako hoćemo održati ikakvu njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu, napominjući da je konkurentnost je jedini pravi temelj za razvoj nacionalne ekonomije.
Ovo je posebno važno gledište za PTKM, DIOK i ostale naše velike potrošače energije (plin, struja, nafta…)
Osvrt Srbskih medija: Borba –RUSI NUDE 400 MILIONA EVRA ZA NIS
(Ne)pristojna ponuda
Vlada Srbije ima rok do 18. januara da se izjasni o ruskom predlogu energetskog sporazuma kojim se nudi da Rusi preuzmu 51 odsto Naftne industrije Srbije za 400 miliona evra, uz 500 miliona evra investicija, objavio je juče sajt Enerdžiobzerver.
Rusi bi preuzeli većinski udeo u NIS-u odmah po potpisivanju sporazuma, a investicije bi se realizovale do 2012. godine, navodi pomenuti sajt, pozivajuići se na dokument o kome je raspravljala radna grupa Vlade Srbije. Enerdžiobzerver navodi da sporazum predvidja produženje zabrane uvoza gotovih derivata nafte do 2012. godine, što znači da će sve domaće i inostrane kompanije na srpskom tržištu biti prinudjene da i dalje prodaju samo gorivo NIS -a, odnosno Gaspromnjefta. Kako ističe sajt, u predlogu je predvidjen monopol Gaspromnjefta i na preradu sirove nafte u Srbiji do liberalzacije tržišta. U ruskom energetskom sporazumu, koji je sajt Enerdžiobzerver označio kao “ponižavajući za Srbiju”, nisu pomenuta privatizacija Petrohemije, koja je sastavni deo NIS-a, kao ni Panevropski naftovod, čije je izgradnja, navodi sajt, sve izvesnija i koji će NIS-u povećati tržišnu vrednost za najmanje 30 odsto. Kako navodi sajt, trasa i status ruskog gasovoda kroz Srbiju u sporazumu su potpuno nedefinisani. Trasa magistralnog gasovoda kroz Srbiju biće odredjena isključivo na osnovu ekonomskih računica Gasproma, koji će biti poznati tek krajem 2008. godine. Minimum propusne moći gasovoda je 10 milijardi kubika gasa, što je dovoljno samo za domaće potrebe, što znači da Srbije neće imati prilike da zaradjuje od tranzitnih tarifa, jer gasovod neće ni ići prema zemljama u okruženju, navodi Enerdžiobzerver. U poslednjoj verziji ruskog energetskog predloga, koji je tokom vikenda razmatrala radna grupa Vlade Srbije pominje se i skladište gasa Banatski Dvor, ali u veoma čudnoj i nedefinisanoj varijanti. Kaže se da će podzmeno skladište gasa imati kapacitet od najmanje 300 miliona kubika gasa što, navodi sajt, praktično znači samo korišćenje postojećeg kapaciteta koji Srbija može da završi i sama, planiranim novcem iz Nacionalnog investicionog plana.
OMV i službeno objavio namjeru da preuzme MOL
Piše: Viktor Vresnik i Mirela Klanac
OMV-ovu službenu najavu pokušaja preuzimanja MOL-a Europskoj komisiji dio analitičara smatra marketinškim potezom kojim austrijska kompanija šalje poruku dioničarima
ZAGREB – Austrijska naftaška kompanija OMV u petak je objavila da je 31. siječnja uručila antimonopolskoj direkciji Europske komisije obavijest o namjerama da preuzme MOL, najveću naftnu kompaniju u Mađarskoj, koja u svojem portfelju ima i 25-postotni paket hrvatske Ine. U OMV-u, koji zasad u svojem portfelju ima 20,2 posto MOL-ovih dionica, očekuju da će im Komisija odobriti početak procesa u roku od 35 radnih dana.
Davor Štern, bivši hrvatski ministar, ruski naftaš, a danas konzultant u naftnom biznisu, smatra da bi spajanje OMV-a i MOL-a bio logičan i očekivan potez, posebno promatra li ga se u svjetlu snažnog ulaska Gazproma u regiju. – Osim što bi taj angažman po njegovu mišljenju donio dobro tim kompanijama, pozitivno bi utjecao i na Inu. Nakon sedam godina letargije s MOL-om određene promjene su dobrodošle – kaže Štern.
Iz MOL-a, čija se Uprava još od prošle jeseni bori protiv OMV-ova preuzimanja, odaslano je priopćenje da su “primili formalnu obavijest o OMV-ovim hipotetičkim namjerama da preuzme kompaniju” te da “pozdravljaju priliku da se Europska komisija, prije nego što donese odluku, uvjeri u nekonkurentne efekte koji bi se spajanjem dviju kompanija postigli na regionalnom srednjoeuropskom tržištu”.
Mađarski je parlament početkom listopada, kako bi zaštitio MOL od austrijskog preuzimanja, usvojio zakon kojim se strateške mađarske kompanije štite od inozemnih preuzimanja. OMV se požalio Europskoj komisiji čiji je povjerenik Charlie McCreevy tada uputio pismo mađarskom ministru gospodarstva Janosu Koki upozorivši ga da bi se Mađarska, utvrdi li EK da se ponaša protekcionistički, mogla naći pred Europskim sudom pravde. Unija je godinu dana ranije pokrenula proces protiv Mađarske, jer mađarska vlada nije ni nakon upozorenja Komisije promijenila set zakona ocijenjen diskriminirajućim za strane ulagače.
OMV pokušava s MOL-om otvoriti pregovore o spajanju kompanija još od svibnja prošle godine, a u posljednjem su pokušaju početkom listopada za MOL-ovu dionicu ponudili 179,5 dolara (32000 forinti), čime su pokazali spremnost da MOL plate 20 milijardi dolara. MOL-ova uprava tada je odbila ponudu kao prenisku.
Veliki ruski naftaši već okupirali Balkan
Za spajanje MOL-a i OMV-a možda je već prekasno nakon što je Gazprom zajedno s talijanskom trvtkom ENI dogovorio gradnju plinovoda Južni potok. S ulaskom preko kraka tog plinovoda u Srbiju Gazprom je došao do granice s Hrvatskom.
Prema najavam mogućnost izlaska tog plinovodnog kraka je na tri strane – kroz Bosnu i Hercegovinu do Ploča, preko Hrvatske i Slovenije dalje u zapadnu Europu i preko Mađarske dalje prema Austriji. Ako im hrvatske vlasti omoguće ulazak u Hrvatsku, Gazprom bi svoj plinovod spojio s magistralnim plinovodom Pula – Slavonski Brod.
U tom slučaju trebalo bi sagraditi produžetak plinovoda od S. Broda do granice sa Srbijom. Osim Gazproma, na granicu s Hrvatskom stigao je i Lukoil koji je preko tvrtke kćeri kupio rafineriju u Bosanskom Brodu. (K. Ž.)
Ruske kompanije kreću u veliki inozemni šoping
Dmitrij Medvjedev pozvao je ruske poslovne ljude da ulažu u strane kompanije
Dmitrij MedvjedevOčekuje se da će najveće naftne i rudarske kompanije u Rusiji prve odgovoriti na poziv ruske vlade velikim kompanijama da se pridruže u kupnji stranih tvrtki kako bi na taj način proširili moć Rusije u inozemstvu. Dmitrij Medvjedev, najvjerojatniji budući ruski predsjednik, pozvao je prošli tjedan ruske poslovne ljude da se ugledaju na Kinu i ulažu u strane kompanije te da smanje ovisnost o uvoznoj tehnologiji. Pritisak kineske vlade na kineske državne kompanije da više ulažu u inozemstvo je razumljiv jer na taj način Kina želi osigurati dovoljnu količinu energije i sirovina za svoje zahuktalo gospodarstvo koje sve više pokazuje znakove pregrijanosti. Upravo zato su natjerali upravljačke strukture kompanija da se natječu na globalnoj razini. Nakon što je Kremlj toliko ojačao strateški bitne industrije da su prešle nacionalne okvire u najvećoj državi na svijetu, došlo je vrijeme da se i one počnu natjecati na svjetskom tržištu. Međutim, veliko bogatstvo za akvizicije nije i jamac efikasnog ulaganja, o čemu svjedoče strane akvizicije japanskih, južnokorejskih ili bliskoistočnih tvrtki koje su pokazali da nakon kupnje smanjuju dotadašnju upravljačku strukturu, što dovodi do manje efikasnosti kupljenih tvrtki, a time i do pada dobiti. Kompanije koje se odluče na kupnju u inozemstvu najbolje rezultate postižu ako se u akvizicijama drže svojeg sektora. Ako je u pitanju diverzifikacija poslovanja, kao što se najčešće događa, onda nastaju problemi u poslovanju. Najveća ruska ulaganja u inozemstvu do sada se vežu uz najveće industrije. Tako su četiri naftne i plinske kompanije, predvođene Gazpromom i Lukoilom, devet rudarskih i metalurških tvrtki, predvođenih Rusalom, do kraja 2006. činili 78 posto svih inozemnih ruskih ulaganja vrijednih ukupno 60 milijardi dolara.
Većina tih ulaganja usmjerena je na naftovode i plinovode, rafinerije i elektrane u bivšim komunističkim zemljama, te je u većini slučajeva u pitanju direktno ulaganje u fizičku imovinu, a ne u akvizicije. Međutim, korporativna preuzimanja su u prošloj godini počele rasti. Neki od ruskih poslovnjaka nisu htjeli čekati pa je Oleg Deripaska sa svojim konzorcijem Rusal već ušao u vlasničku strukturu američkog General Motorsa, kanadsku automobilsku grupaciju Magna International, kao i njemački i austrijski građevinski sektor ušavši u Hochtief i Strabag. Takvi potezi već su zategnuli političke odnose s Europskom unijom, prije svega zbog Gazproma, koji je svojim širenjem zaprijetio preuzimanjem energetskog tržišta EU, čega se Unija najviše pribojava jer ne želi biti ovisna o ruskim energentima, a time i Rusiji koja se zahvaljujući svojem prirodnom bogatstvu u velikom stilu vraća na svjetsku scenu kao supersila. Očito je da će naftne, plinske i metalurške kompanije nastaviti voditi glavnu riječ kada je u pitanju ulaganje u inozemstvo. Očekuje se da će obrambena industrija i dvije vodeće banke poput VTB-a, poznatija po prijašnjem imenu Vnještorgbank, te Sberbank uvelike povećati svoju ulagačku aktivnost na stranim tržištima. Analitičari, međutim, procjenjuju da će atraktivne prilike za ulaganje na domaćem tržištu obeshrabriti većinu tvrtki iz ostalih sektora na ulaganja u inozemstvo. Međutim, postoje i neki izuzeci kao što su MTS i Vimpelcom, ruske vodeće telekomunikacijske kompanije koje su već proširile svoje poslovanje na područje bivšeg Sovjetskog Saveza. Kompanije za trgovanje nekretninama, kao što je Mirax, peta ruska tvrtka u tom sektoru, već je najavila širenje u inozemstvu.
Nas i Rusa 150 milijuna!
[thumbsup]
Premješteno iz teme: [color=blue]Oporavak burze[/color]
Rudnik TREPČA, Kosovo
Lista minerala
Actinolite
Anglesite
Ankerite
Aragonite
Arsenopyrite
Baryte
Bismuth
Bornite
Boulangerite var: Falkmanite
Bournonite
Calcite var: Manganoan Calcite
Cerussite
Chalcanthite
‘Chalcedony’
Chalcophanite
Chalcopyrite
Childrenite
‘Chlorite Group’
Coronadite
Cosalite
Covellite
Crandallite
Cubanite
Diopside
Dolomite
Enargite
Epidote
Galena
‘Garnet Group’
Gold
Gypsum
Hedenbergite
Hematite
Illite
Ilvaite
Indium
Jamesonite
Limonite
Ludlamite
Löllingite
Magnetite
Marcasite
Melanterite
‘Melnikovite’
‘Oligonite’
‘Plumosite’
‘Psilomelane’
Pyrargyrite
Pyrite
Pyrrhotite
Quartz
Rhodochrosite
Scheelite
Siderite
Smithsonite
Sphalerite var: Marmatite
Stannite
Stibnite
Struvite
Tennantite
Tetrahedrite
Valleriite
Vivianite
Wollastonite
Premješteno iz teme: [color=blue]Oporavak burze[/color]
Ispričavam se na ekavici, dakle:
KEK – Corporation Energetika Kosova
Proizvodnja
REZERVE UGLJENA
Geolološki gledano, rezerve uglja (lignita) na Kosovu spadaju među najizdašnije rezerve uglja u Evropi. Prosečan odnos od 1,7m3 gornjeg sloja zemlje na jednu tonu (1 t) uglja omogućava optimalan pristup naslagama uglja. Ugalj koji se vadi na Kosovu ima najnižu cenu u Evropi sa stanovišta koštanja jedinica uglja i njegove energije, i ima komperativne prednosti u odnosu s ostalim naslagama uglja koja se nalaze na drugim mestima u svetu.
Geološke naslage uglja na Kosovu procenjuje se da sadrže do 14,3 milijardi tona. Ugalj na Kosovu je geološki posmatrano – mladi lignit s kvalitetom 6,28 – 9,21 [MJ/kg], sadrži 9,84 – 21,32 [%] pepela, sadržaj vlage 38 – 48 [%], sumpor 0,64 – 1,51 [%], i odnos Ca/S6.
Proizvodna postrojenja
Zasnovano na principima rudarstva, izvađeni ugalj, iz rezervi uglja Kosova basena, putem metoda otvorenog kopa, je produktivniji nego slične rezerve uglja bilo gde u svetu. Naslage uglja na Kosovu se nalaze u sinkliničkoj geološkoj niziji, koja ima dužinu od 20 km Sever-Jug na zapadu Prištine, što je rezultiralo gradnjom termo-elektrana s pogonom na lignit.
Funkcionisanje proizvodnog sistema
Rudarstvo ili proizvodnja uglja;
Proizvodnja struje;
Distribucija uglja i struje za snabdevanje potreba Kosova;
Upravljanje i razvoj proizvodnih sistema;
Unapreðivanje energetskog sistema
EKK proizvodni kapaciteti se sastoje od postrojenja koja omogućavaju sledeče:
Ugalj za termo-elektrane i za tržište;
Osušeni ugalj za tržište;
Proizvodnja električne energije u termo-elektranama i hidro-elektranama;
Proizvodnja tehnološke pare u industrijskoj grejnoj-elektrani;
Proizvodnja veštačkih đubriva (više ne funkcioniše)
Prenos i distribucija električne energije.