Evo povjesne fotke električnog automobila (koju niste vidjeli).

Ako ces imati priliku probaj naci auto koji se zove ‘La Jamais Contente’ (Nikad Zadovoljna :D), prvi auto u povijesti koji je presao barijeru brzine od 100km/h godine 1899 a pogonjen je bio ako se ne varam s 750kg baterija na kojih 220 Volti… Oblik torpeda, brzina oko 105km/h, vozac je bio Belgijanac crvene kose i brade kojeg su zvali ‘Le Diable Rouge’ (i odonda se vragovi farbaju u crveno :D) i koji je nastradao na cudan nacin u lovu…
Imas i starijih auta na struju, ak se dobro sjecam najstariji je izgradjen oko sredine 19 stoljeca ako izuzmemo one iz antike… I da, prvi auti na struju su imali zamjenjive akumulatore, kad ti se isprazne odes do postaje i uzmes druge pa opet parsto kilometara napravis. Zanimljivo je da auti s tim starim motorima i akumulatorima rade i dan danas nakon vise od sto godina (oni koji su ostali citavi naravno) i da se nisu kvarili ili trebali servisa. 😉

Ima svakakvih ideja od alkoholnih baterija s bakterijama koje jedu secer i stvaraju elektrone do kuglastih munja u velikim akumulatorima. Medjutim, to su sve samo ideje, nekomercijalne su i kao takve neisplative. Zadnji krik tehnologije je A123 baterijski Litij polimerski clanak s nanotehnoloskim membranama, cijena bas i nije mala ali je zato izvrstan omjer tezine po kW u jedinici vremena.
S takvom baterijom se radi vecina modernih sportskih automobila na struju i motorkotaci poput Mission One.

Buduci da volis dizajn imas u Zagrebu konferenciju ‘@utor’ ili tako nekako o dizajnu automobila. Mjesto je Dom HDLU (na trgu zrtava fasizma) i traje od 26.03. do 29.03. gdje ces moci vidjeti vecinu dizajna automobila Lijepe nase i regije. To je prva takva konferencija kod nas, uzmi par svojih dizajna usput da vidis kakav si u odnosu na druge jer ce ti sigurno pasti jos dobrih ideja.

Nadalje, za razvoj tvoje ideje auta/motora na struju mogu ti pomoci oko savjeta za financiranje. Postoje institucija koje nude takav nacin zajma ako vide da ideja ima potencijala, samo treba imati realnu predodzbu o tome, sto, kako, na koji nacin tocno, koliko novaca treba u jedinici vremena do povrata sredstava (klasican feasibility study) i nacina na koji bi se razvijala ideja. Na tome sam radio jedno vrijeme kao savjetnik pa znam kako treba koncipirati projekt da bude nes od njega.

Ujedno ako ima koji inzinjer elektrotehnike koji ima iskustva u radu s elektromotorima (radio u Koncaru ili slicno) a ima zelju u razradi motora za auto/moto/hidro namjenu postoji mogucnost i financiranja njegovog rada, ideje i savjeta u izgradnji takvog elektromotra.

Hrvatski "novi" tramvaj ne prolazi dobro jer nema dobar dizajn. Usporedimo li ga sa našim starim modelom dobar je, ali usporedimo li ga sa Eu, japanskim ili francuskim tramvajima, zastario je. Mene je razočarao na prvi pogled. Podsjeća me na Yugo floridu kad je izašla. "Nacionalni ponos", a već na izlasku je kasnila 10 godina. Trebali bi napravili nešto što je najnaprednije na svijetu.
Kad je to u igri ulaže se sve. Njemački ICE vlak je napravljen puno prije našeg tramvaja i da ga naši nisu škicnuli prije gradnje, nije mi jasno. Da je bar na tom nivou.
Izgled je sve. Talijani imaju Lamborgini, Ferari, Bugati u najvišoj klasi. Njemci imaju Posrche i Mercedes. Englezi Aston martin, Bentley. Ameri imaju Corvetu, Mustang i Hamera. Francuzi se još nisu probili. Japan sa Lexusom nije nikog skinuo, ali ostaješ bez daha gledajući nove modele. To je posao. Napraviti nešto "da ostaneš bez daha".! No uskoro se prelazi na electro pa će se hvatati sasvim nove pozicije.
Okrenut će se stranica u povijesti.

GERMANY
Car-making: The strongest sector

Car-making is one of the most important sectors in German industry, accounting as it does for every seventh employee and 17 percent of all exports. Thanks to its six renowned manufacturers VW, Audi, BMW, Daimler, Porsche and Opel (General Motors), Germany takes its place alongside Japan and the USA as one of the top three automobile manufacturers in the world. Each year some six million new cars roll off German lines, and German marques produce an additional 5.5 million vehicles outside the country.

In particular, customers set great store by the technical Innovations which vehicles “made in Germany“ feature. All the car makers are now busy developing ecofriendly engines such as a new generation of diesel motors, hybrid drives and further electrification of power transmissions.

Da se jasnije vidi "gdje smo mi, hrvati".

U redu, onda jedno konkretno pitanje… Bi li ti mogao napraviti nekoliko razlicitih dizajna motorkotaca ako bih ti npr dao par ideja i oblika najnovijih idejnih projakata iz Japana, europe i SAD..? Tu naravno treba imati na umu da bi jos bilo preinaka da dizajn zadovolji kriterije aerodinamike, ergonomije i par drugih prakticnih sitinica…

hehe koja aerodinamika na tramvaju, pa jedva da ide 50 km/h..mislim da je puno važnija kvaliteta izrade, a također i kvaliteta električnih i elektroničkih komponenata i materijala koji će izdržati neprestano dinamičko radno naprezanje (promjene jakosti struje, sila, napona, električne lukove i iskrenja…) kao i materijali od kojih je sam tramvaj načinjen i koji ga čine otpornim na vremenske uvjete. A to sve treba naravno biti lijepo upakirano i ne treba biti aerodinamično to neka budu letjelice i brža vozila…
A mi što prije shvatimo da nam jedino preostaje raditi ekskluzivne i jako kvalitetne stvari to ćemo prije uspjeti nešto napraviti od ove ajmo tako nazvati države koju samo pljačkaju polumediokriteti na vlasti. 🙂

Tko je spomenuo aerodinamiku na tramvaju?

Nova električna jurilica Tesla – jeftinija nego što izgleda
Vaš link

Nagasaki,

sutra oko 11, 12 u Zg. (Džamiji) na Cro design Car izložbi će biti moj brat (autor 3d slika sa prve stranice). Izložit će mali gradski autić, pa se možete upoznati.

Pozdrav!

Hvala na ponudi, pozdravi brata ali zbog poslovnih obveza nisam u mogucnosti osobno pozdravit tvog brata. Zelim mu puno uspjeha i kvalitetnih crteza s kojima ce biti zadovoljan i sretan u buducnosti… 😉

NEWS Baterije od tekućeg metala

Baterija za napajanje New Yorka zauzimala bi 60.000 četvornih metara

Grupa znanstvenika s MIT-ja objavila je da radi na razvoju baterija od tekućeg metala koje će navodno biti visokoefikasne i ekološki prihvatljive.

Baterije neće sadržavati čvrste materijale, a slojevi tekućina neće se miješati zbog različitih gustoća (kao što se ne miješa voda i ulje). Kombinacija materijala koja se pokazala najuspješnijom zasad ostaje tajna. Zgodna je stvar, navode znanstvenici, to što će baterija biti skalabilna – na jednak način moguće je napraviti bateriju veličine auta i veličine nogometnog igrališta.

Baterije bi primjenu mogle naći kao potencijalni medij za pohranu energije dobivene vjetrenjačama ili solarnim putem, ili kao rezervni energetski sustavi javnih ustanova, primjerice bolnica. Komercijalizacija tehnologije očekuje se u narednih pet godina.

Bug