Lotus predstavio novi koncept motora

LOTUS Engineering je najavio ženevsku prezentaciju novog koncepta motora simbolično nazvanog Omnivore ili svejed.

Riječ je o konceptu motora s unutrašnjim izgaranjem koji za pokretanje može koristiti bilo koje gorivo temeljeno na alkoholu ili benzinu, a uz to nudi i još nekoliko zanimljivih tehničkih rješenja.

Radi se naime o prototipu jedno-cilindarskog motora čiju jedinstvenu konstrukciju čine glava i blok motora u jednom dijelu. Dakle, uobičajena brtva između njih postaje nepotrebna. Nadalje, ovaj motor koristi promjenjivi stupanj kompresije te dvotaktni način rada. Također tu je i sustav izravnog ubrizgavanja goriva.

Nekoliko je prednosti ovakvog rješenja. S jedne strane njegova konstrukcija mu omogućuje veliku toplinsku iskoristivost, odnosno smanjenje gubitka proizvedene energije. Smanjena mu je masa i obujam, a povećana mu je izdržljivost, odnosno trajnost. Omjer kompresije se automatski mijenja ovisno o opterećenjima kojima se motor podvrgava, što dodatno, zajedno sa sustavom izravnog ubrizgavanja, vodi k smanjenoj potrošnji i emisijama štetnih plinova. Činjenica mogućnosti korištenja goriva ne temelju alkohola, ovu posljednju stavku dakako svodi na minimum.

Više o ovom motoru i njegovoj eventualnoj budućoj primjeni ćemo znati nakon službenog predstavljanja sljedećeg tjedna. INDEX HR

Kol. Nagasaki , vidim da si odlično tehnički upučen pa bih te upitao da li znaš što o projektu studanata Strojarskog fakulteta, koliko znam oni su radili na prototipu el automobila i što znaš o TATA-i na stlačeni zrak?

[/quote]

Citao sam o tom projektu studenata s strojarskog fakulteta i svidjela mi se jako ideja iako su decki koliko sam vidio imali nekih inicijalnih poteskoca te su dosta odstupili od idejnog projekta da bi vozilo provozalo funkcionalno. Naime, nije problem napraviti vozilo da ide, ono treba ici bolje, brze, jeftinije i ugodnije od konkurencije ili postojecih projekata jer bez te originalnosti ideja nije isplativa i kao takva postaje obsoletna. O TATA nemam informacija ali znam da automobili na stlaceni zrak postoje kojih dvadesetak godina ako se ne varam jer su osamdesetih radili takve mini-aute u Francuskoj. Vozili bi na komprimirani zrak i kad stane samo promijene bocu i nastave dalje, problem je bio jedino mala snaga takvog vozila za razliku od elektricnih motora i onih s unutarnjim izgaranjem.

Glede preinake postojeceg vozila u elektricno dosad su mnogi dosli na takvu ideju, najbolje prolaze oni koji cim jeftiniju konverziju naprave. Audi A6 i npr BMW serije 5 su izuzetno kvalitetni auti ali nisu podobni za konverzije jer imaju slozen ovjes i prijenos prilagodjen benzinskim motorima (cak i dizeli imaju drugacije postavljen motor) i nisu dobri za konverziju na struju. Trenutno u SAD jedan entuzijast radi prilagodbu BMW serije 3 na struju ali ostavlja diferencijal, spojku, upravljacki dio (volan), ovjes nepromijenjen a to ce se sigurno odrazit na performanse: autonomija na taj nacin je 40km, izuzetno malo za bilo koji auto iako je trosak tog puta samo 7 centi. Znaci, zamijenio je motor od kojih parsto kila za elektromotor (Siemens od 150 kW iliti kojih 200tinjak konja) i baterije (one su najteze kod elektricnih vozila) i zasad stvar dobro funkcionira, dodao je jos baterija umjesto zadnjeg premnika goriva da poveca radius kretanja. Medjutim, problem je da iskoristivost na taj nacin pada ispod kojih 50% jer se na mjenjacu, kardanu, deferencijalu i ovjesu gubi jako velik dio ulozene energije. Rjesenje je napraviti konverziju s dva elektromotra u ‘pogonskim’ kotacima, zato bi takav BMW serije 3 bio dobar jer ima zadnji pogon i ne treba puno ‘kemijati’ za prilagodbu. Izbaciti kardan, deferencijal, mjenjacku kutiju, volan zamjeniti za upravljacku polugu (joystick) s dvostrukim servomotorima (uz postojeci dodati jos jedan dvojni set kao kod aviona) te elektronikom regulirati upravljanje gasom koje se prebacuje na rucicu upravljanja: drugim rjecima upravljanje se svodi na lijevo-desno za skretanje i naprijed za ubrzanje a unazad za revers (kocenje motora tako da se pune akumulatori jer svaki trofazni asinhroni motor se moze podesiti kao generator struje te iskoristiti energija kocenja). Servo kocnica se prebacuje na rucicu upravljaca i upravljanje se izvodi samo jednom rukom bilo s lijeve ili desne (suvozacke) strane ovisno o zelji.

Na taj nacin se moze iz auta izbaciti podosta nepotrebnih ‘tezina’ za elektricni auto a zadrzati potrebne funkcionalne stvari te onda postaviti kojih 500kg baterija da bi auto mogao imati neku autonomiju od 400km i npr relaciju Zagreb – Split jer najmodernije litij jonske baterije imaju taj omjer 1kg = 1kW po satu pa ti to otprilike bilo to s 80%tnom iskoritivoscu sustava. Vec ako bi se zadrzao straznji diferencijal i stavio samo jedan motor auto bi stao negdje kod Knina s istim baterijama zbog gubitka energije u prijenosu…
Za tako nesto bi trebalo kupiti skoljku od novije BMWa trojke karamboliranu s prijeda jer nam motor ne treba a ovjes, volan i komandnu plocu ionako treba prilagodjavati pas je to ulazna investicija od kojih 5000jura, par elektromotora bi se dalo kod inzinjera i strojara napravit (preinacit Siemensove iz Koncara) za kojih 5000jura, limarski radovi, svijetla (i tu nas kolega Sisak moze napraviti dizajn kakav god zeli, od tog auta se mogu cuda napravit da se vrata dizu prema gore i cudesa) servomotori na volanstangu, kontrolne ploce bi se ustedjelo ako bi stavili laptop na sredisnji dio ploce i to bi kostalo s rabljenim djelovima oko kojih 5000jura, pa na kraju baterije 500 celija od 1kW a svaka je oko 70jura je oko 35000jura i bez potrebnih 1000 sati rada na projektu (bar oko 10000jura) taj auto bi kostao oko 60000jura iliti kojih 450.000kn a pitanje je bi li Centar za vozila dopustio homologaciju da se mozemo voziti po cesti…
Sve u svemu, za tih 60000jura je isplativost tek nakon kojih par milijuna kilometara pa je neracionalno ulazit u takav trosak iako bi rezultat bio BMW trojka koja do stotke ubrzava za manje od tri sekunde jer elektromor ima maksimalan moment od samog starta, ako bi ostavili ASC taj auto bi bio najbrzi na hrvatskim ulicama poput onih elektricnih auta u Japanu ili Tesle Roadstera…
iako je lijepa ideja elektricnog auta po meni to nije isplativo jer u stvarnosti mozemo za 20000 jura kupit noviji BMW serije 3/5 s jacim motorom, ugradit plin (hrvatski proizvod) te se vozit za manje novce na ekoloski prihvatljiv nacin jer ugradnja auto plina kosta oko 2000jura i vraca se ulozeno vec nakon 6 mjeseci ako se covjek malo vise vozi, meni se isplatilo nakon 5 mjeseci razlika na 535 benzincu.
Iako je divna ideja problem je jos uvijek velik trosak celija baterije, ponavljam da onog trena kad netko izumi laksu, jeftiniju, snazniju i brzu (glede punjenja i crpljenja struje) bateriju elektricni motori ce poceti pogoniti i aute a ne samo motorkotace, brodske motore, podvodne jetove, male aute i mozda ce drzave Svijeta nes uciniti da odobre takvim autima izlazak na cestu iako ce ih to lupit po dzepu glede trosarina…
A dotad je lijepo razvijati ideje pa da kad dodje taj trenutak budemo spremni, najbolje je konverzije radit za one motore kojima nije potrebna homologacija i izlazak na cestu ili dugotrajan rad, poput brodva/camaca/glisera, motorkotaca (offroad i racing), elektricnih skutera za gradsku voznju, ultralakih aviona ili paragliderskih motora i slicno… I prije nego se krece u izvedbeni projekt vidjeti koliko ce to kostati na papiru, ipak je ekonomija najbitniji dio u razvoju nasih ideja jer bez toga nikako ne ide… 😉

Za potrebe vojske su u SAD napravili konverziju Kawasaki KLR650 motorkotaca koji moze ‘gutati’ sva goriva, od benzinskog do dizela, obicnog ulja, alkohola, radjeni su testovi i motor dimi i dimi ali ide, bitna stvar za vojnu upotrebu. KLR 650 je izradjen jos osamdesetih godina proslog stoljeca i proizvodi se vise od 20 godina tako da taj princip uopce nije nov buduci da su ga cak i neke jedinice Hrvatske vojske imale za vrijeme domovinskog rata uz Yamahine XT600 motorkotace.

Kolega Nagasaki sviđa mi se vaš komentar.

Ja sam za napredniju opciju tj. da se smjer električnog auta potpuno odljepi od koncepta auta sa oto motorom. Ali mislim da neke stvari treba zadržati. Npr. volan. Kao klinac sam mislio da bi Jojstick odmah mogao zamjeniti volan, no ipak se pokazalo da su dvije ruke na obruču bolje za budnost i koncentraciju naspram male ručice koja odmara tj uspavljuje vozača.
Mislim da će se u sloj karoserije moći smjestiti baterija i tu bi hrvatska mogla nešto dati. To bi bila prava stvar. Zamislite da baterija ima dvostruku funkciju.
Spomenuo sam njušku današnjih auta. Izbočene su zbog Oto-motora.
Ako bi motori bili u kotačima što ćemo sa tom prostorom!? Prtljažnik, hm.
Trebali bi razmišljati na potpuno nov način.

Lijep pozdrav

p.s. živite li u hrvatskoj?

Da. Ali dosta sam zivio vani i cesto sam izvan RH.

Evo malo o upravljanju volanom… Koristio se u avionima dugi niz godina sve dok nije netko shvatio da ako se upravljanje pojednostavi da se moze koristiti jednom rukom druga se moze koristiti za komunikaciju, navigaciju, cugu, ceskanje po djelovima tijela koji svrbe, itd. Upravo iz tog razloga postoji i automatski mjenjac u automobilima kako bi se oslobodila jedna ruka. Nadalje, volan-stanga je ravna i njeno pokretanje se arhaicki koristilo volanom kao i na brodovima u srednjem vjeku sve do dvadesetog stoljeca, danas je to nepotrebno jer postoje dvostruki servo motori na upravljacima aviona, brodova, auta. Samim time pravocrtno upraljanje je prirodnije buduci da se i voklan-stanga tako krece i nema potrebe pojacavati taj pokret rukom, danas opcenito vecina ljudi koja ima servo volan (99% vozila) koristi samo jednu ruku da vrti volan. Drugim rjecima, samo je pitanje vremena kad ce volan postati stvar proslosti kao i auto s mjenjacem jer i formule danas vec imaju steptronic mjenjace koji su brzi, ucinkovitiji, jednostvniji za upotrebu. Da volan drzi ljude budnima je stara zabluda jer ima toliko ljudi koji slete u jarak spavajuci za volanom, jedino kava ili RedBull tu mogu pomoci te svjesnost i iskustvo vozaca da shvati kako treba stati i promijeniti nesto.
Njuske danasnjih auta su isturene ne samo zbog motora nego i zbog sigurnosti tijekom ceonog sudara kad se ta njuska gnjeci ko amortizer udara sve do sigurnosnog kaveza gdje su putnici. Vecina elektricnih automobila ima baterije poslagane po dnu u visini osovina jer je to najbolje za balans vozila, neki imaju i naprijed na mjestu motora kao kod hondinih modela iz 80tih godina, sve da se zadovlji raspored tezine. Tvoje pitanje ‘sto s tolikim prostorom’ ima logican odgovor kod odredjivanja volumena koliko zauzimaju baterije jer za tih 500kg baterija treba oko 2m3 prostora iliti cijeli prednji dio di je motor i par metara kvadratna dna da bi auto imao autonomiju bar par stotina km…

Jedino nisam shvatio na koji nacin bi smjestio 500kg baterija u kroseriju i zbog cega bi dizao teziste i ugrozavao stabilnost vozila..? Pa i kod oto motora je motor cim nize zbog tezista, spremnik goriva isto cim blize dnu, itd. 😉

PRINTER I USB u Cro electric Car
Ja bih radije da netko drugi probija led sa Jojstickom ili palicom. Ne zbog sigurnosti, gušta ili šika vožnje, već od straha da to ne odbije prve kupce. Interijer i exterijer trebaju biti malo bolji od onog što kupac očekuje. Kupca treba impresionirati, a ne uplašiti.
Kad sam kupio svoj Peugeot 307 nakon par dana mi je došlo da ga vratim zbog čudnog rada mjenjača. Nije sjedao onako kako sam navikao.
Radije bih ugradio Linux sa internet vezom i Wordom, mp3, mp4, usb ulaz čak i printer.
Npr. otvor kao kod cd playera, ali za papir tj. printer. Isprintaš mail, račun, otpremnicu iziđeš iz auta i ti si "taj".

Motor ne treba biti trofazni asinhroni, može biti i istosmjerni elektro motor s permanentnim magnetima
koje upotreblljavamo u DVD ili VCD, također zašto ne bi imali bateriju koja će se puniti tako da izmjeniš elektrolitsku tekučinu kao sada kada točimo gorivo.

Mozda za autic na struju i daljinski ali za osobni automobil bi to bio poprilicno tezak i neucinkovit motor koji trosi cetverostruko vise za 50% slabiji ucinak… Ako usporedimo motor od Tesla Roadster (cetveropolni trofazni asinhroni kopija Siemensa od 150kW, imam negdje i sve njegove egzaktne podatke) koji tezi 90kg odnosno vise od 2KS po kilogramu elektromotora i npr istosmjerni s permanetnim magnetima kakvi su nekad bili u primitivnim autima od pred sto godina gdje je elektromotor od 200kg imao 30kW odnosno 40KS i omjer 0,2KS po kilogramu nije ni cudo da se svi u Svijetu odlucuju za trofazne asinhrone, izum Nikole Tesle… Nadalje istosmjerni motor bi morao imati i deblje vodove za istu snagu i samim time vecu nepotrebnu tezinu.
A ovo za baterije je zanimljivo, jel to mislis mozda na baterije na alkohol ili nes drugo..? Imas li kakve podatke o dostupnosti i cijenama takvih baterija na trzistu..? Bio bih zahvalan na egzaktnim podacima o njihovim performansama te gdje, kada, za koliko novaca po kW snage i s kojom brzinom isporuke bih mogao kupiti takve baterije..?

Zar nije prije par godina bio takav ‘open source’ projekt auta na struju pogonjenog Linuxom, neki Nijemci su taj auto napravili..?

Ovo za tekuće baterije je tek ideja koja ne bi trebala biti neostvariva, a istosmijerni motori su usavršeni , elektronski regulirani, ne troše tako puno energije i više nisu glomazni.
Nemam previše znanja u ovome području ali nekada sam se bavio elektronikom pa uzmimo primjer motora ventilatora na kompjuteru.
Također energija se može dobivati putem turbina koje su nekako zapostavljene.

Tehnologije poput natrij-sumpor, nikal-kadmij, cink-bromid, vanadij-redox baterija.
Ove zadnje (vanadij-redox) su zanimljive. U tekućem su stanju i imaju jako velik kapacitet. Radi se o rezervarima sa tekućinom (vanadij) koje dobro funkcioniraju kao spremnik el. energije i imaju stvarno veliki kapacitet, ali ih je za sada teško prilagoditi gibanjima kakve producira automobil. Navodno se užurbano na tome radi. Jeli tko čuo nešto o tome?