Električni auti su pred vratima. Pitanje godine ili dvije.
Jučer je na sajmu nautike prodana najveća jahta, pa mi pada na pamet, jeli kupac mogao uložiti u nešto zanimljivije. Npr. pvi auto u HR i to električni.
Ovdje možete vidjeti slike i design. Ako Vam se dopadne izgled, ostanite na temi jer je ideja simulirati projekt Croatia El. Car do gotovog proizvoda kao i faktor uspjeha.
Forum vrvi od vrsnih stručnjaka i svaka sugestija je dobro došla. Ako ništa, barem za zabavu.
Evo 3D fotke…

El. Car made in Croatia

Treba dodati da je automobil nacrtan u UNIGRAPHIC NX6. To znači da ima napredne krivulje koje se mogu poslati direktno na CNC i od njih izraditi alat (kalup) za karoseriju.
Na isti način se može dizajnirati komandna ploča (specijalnost Sk designera), zatim sjedala (alat za oblik spužve sjedala i svi plastični ili ljevani djelovi. Vjetrobranska stakla vrhunske kvalitete izrađuje firma iz Lipika. Ostaje el. motor i pohrana energije(Končar, Munja).
U Hr. postoje 3D printeri. Njima se može izraditi jeftin prototip.

Pohvaljujem tvoju ideju i cestitam na trudu ulozenom u dizajn elektricnog automobila. Medjutim, elektricni automibili nisu tako nova stvar jer su postojali puno prije automibila s unutarnjim izgaranjem, prvi auti na elektricni pogon su vozili vec sredinom 19. stoljeca pogonjeni akumulatorima istosmjerne struje. Vec u to vrijeme im je kratka autonomija i velika skupoca baterijskih celija bila glavni probleme zbog cega su ljudi radije prihvacali jeftiniji motor s unutarnjim izgaranjem.
Vec s trofaznim asinkronim elektromotorom koji je izumio Nikola Tesla su mogucnosti i iskoristivost elektormotora pokazali da je elektromotor bolje rjesenje od motora s unutarnjim izgaranjem 8iskoristivost benzinskog motora je oo kojih 15% do 20% dok je elektricnog od 85% do 90%) i da je jedini problem kako rjesiti problem jeftinih i manje teskih baterija. Tesla je taj problem rjesio daljinskim napajanjem s velikim odasiljacem viskofrekventne struje (na principu tog izuma se danas bezzicno pune baterije mobitela i laptopa u Japanu) ali u SAD to investitori nisu htjeli prihvatiti buduci da se nije mogao napraviti ucinkovit sistem naplate koliko ko struje trosi (nesto ko RTV pretplata, nema mogucnosti danas odrediti ko koliko gleda TV i ko treba placati pretplatu) pa je toranj rusen a izum stavljen u rashod. Nakon razvoja naftne industrije pocetkom dvadesetog stoljeca vecina investitora u elektromobile (aute, motore, brodove, avione, autobuse, kamione i vlakove) je opstalaa samo u pruznom prijevozu gdje i dan danas vecina vlakova vozi na struju. Ne treba biti pretjerano vidovit i uviditi da je razvoj elektromobila u drugim podrucijma trn u oku naftne industrije i da je i to velika kocnica napredku razvoja elektricno pogonjenih vozila, plovila i letjelica.
Osamdesetih i devedesetih godina proslog stoljeca su nekolicina japanskih proizvodjaca autmobila imali i projekte na struju ali su imali probleme dobiti homologacijske papire jer takva vrsta prijevoza iskljucuje placanje trosarina kroz konzumaciju naftnih derivata i od toga drzava nema koristi. Stoga su odobrili kupcima leasing (dugogodisnji najam vozila do rashoda kad se proizvodjacu vraca auto) i mnogima su se ti auti svidjeli zbog tihog i mirnog rada, cistoce, brzine (ubrzanje od 3s do 100km/h) i naravno jeftinoce (od dvadeset do sto put jeftinije) pa su se samo rijetki sjetili ‘kombinacije’ da karamboliraju svoj auto te ga prijevremeno otpisu rashodom, potom poprave i preprave za nastavak voznje. Par inzinjera se sjetilo da bi i druge aute mogli konvertirati da rade na struju i tako je nastala tvrtka Ac Propulsion ciji elektromotor korissti i danasnji Tesla Roadster. Ta vrst tehnologije utomobila je zastarjela jer koristi klasicni pogon s benzinskih motora i diferencijal pa dolaazi do gubitka u prijenosu energije i smanjuje se ucinkovitost, upravljanje ima volanom umjesto servojoystickom, koristi pogonske osovine umjesto elektromotra u pogonskim kotacima, troskovi proizvodnje primjerka su veliki pa je i cijena velika, itd.
Najnoviji razvoj automobila na struju znaci vozilo koje ima 4 elektromotora, u svakom kotacu po jedan upravljanih racunalom poput AWD susatva kod Honde Legend (u Japnu ima taj primjerak koji vozi na struju), sredisnji joystick s servomotorima za upravljanje je standardni koncept koji omogucuje voznju s obje strane sjedala ovisno o trzistu, baterije su sad zadnje bile litij polimerske s mrezicama od nano cestica, mogucnos punjenj s mre

…nano cestica, mogucnost punjenja s domace mreze, dugotrajnost baterija jer su one najveci trosak, i nravno da automobil bude jeftiniji u proizvodnji od kojih 20000U$ sto je teko postici s trenutnim cijenama baterija. Jer proizvodnja auta bi u troskovniku bila oko 10000U$ ali baterija je potreno u vrijednoti od kojih 40000U$ pa jos uvijek nije dovoljno isplativo jer ako je trosak proizvdonje toliki po koliko bi ga proizvdojac trebao prodavti da se njemu isplati..? Kinezi su saad poceli raditi velike serije tih Litij Polimerskih baterija i s time ce i cijena baterija pasti tako da ce si mnogi moci priustiti aute na struju.
Problem proizvodnje hrvatskog auta na struju je visestruk, prvo zato jer Koncar (koji bi po tvojoj ideji radio elektromor) ne proizvodi svoje motore nego Siemens motore, vjerujem da i Munja radi po licenci neke strne tvrtke i kad bi sve zbrojio to ne bi bio vise Hrvatski auto na struju nego Njemacki a troskovi bi bili dvostruko veci (jer jedan dio tih novaca moras dati posredniku Koncaru ili Munji) nego da si taj uto radio u Njemackoj, takva je politika. Upravo iz tog razloga mnogi nasi ljudi patentiraju, razvijaju i proizvode svoje ideje van Lijepe nase umjesto doma. Zalosno li istinito. Upravo iz tog razloga nasi ljudi mnogo toga van drzave postignu iako cak i postoji zakon koji nam to brani, jos jedan u nizu poput onih diskursa u debilizam zabranjivanja tolerncije alkohola pa ponovno vracanje na 0,05% ili protuutavna zabrana rada nedeljom koju ce kad tad morati vratiti kad im netko objasni da niko nece u Evropu ko ne postuje vlastiti ustav.
Svidja mi se tvoj entuzijazam i biti ce mi drago ako bi uspio razviti svoju ideju i u tom segmentu ti mogu pomoci savjetom, imam iskustva s slicnim projaktima pa znam kako to ide. Ujedno ovim putem i drugima mogu reci da sam zainteresiran za svku ideju hrvatske baterije koja bi bila jaca, laksa, dugotrajnija, cisca i naravno najbitnije jeftinija od drugih na postojecem trzistu. I ako imas ti ili tko drugi pitanja, sugestija ili ideja primam postu na mail deks@net.hr i javljam se cim nadjem vremena. I jos jedna sitnica, u kontaktu sam s covjekom koji je naopravio konverziju svog BMWa na struju, autonomija mu je malo ogranicena ali prelazi kojih 200km za nevjerojatnih 7U$ (oko35kn) pa je i to jedn od dobrih pokazatelja da nisi sam… 😉

Evo uplaši ti meni potencijalnog investitora u najljepši neostvareni hrvatski san ; )

Što nam sve treba
– 2 Hale u zoni gdje ima prostora za širenje sa pouzdanom trafo stanicom.
– 3D printer (cca 500.000 eura) za probne odljevke u našoj hali (izrada modela 1:1), testiranje
– Partner za alate sa CNC novijeg datuma i velikog formata koji ce zaprimiti pojedinačne djelove sa našeg CD-a.
– Partner za brizganje plastičnih djelova
– Partner za prešane djelove (limarija)
– Partnere za interijer: Sjedala, tapicirane djelove
– Partner za staklene djelove, zrcala (pepeljare : )
– Partner za instrument ploču, senzore, brisače stakla, svjetlosnu signalizaciju, audio-video, car pc i drugu elektroniku.
– Tim iskusnih ing.stroj. elektroničara sa iskustvom.
Za prvi model i početak. Iskreno ne znam izračunati koliko bi to koštalo.

Želim reći i to da su elektricni auti prilično ružni i da tu vidim prostor za proboj.
Nafta će uskoro otići nebu pod oblake, a čovijek se treba voziti.
G.

Ako se ne varam ulazna investicija prelazi nekoliko milijuna Eura, nakon koliko prodanih automobila, u kojem vremenskom roku i po kojoj cijeni bi se to isplatilo..?
Tesla Roadster ima slicne probleme s financiranjem, Vectrix je propao i svi koji grandiozno udju u takve projekte s visokim ulaznim troskovima nisu uspjeli opstati na trzistu…
Honda u Japanu ima odjel za elektricna vozila pa imaju manji budget za svoja istrazivanja, jesi razmisljao da probas smanjit ulazne troskove da tvoja ideja zazivi..? 😉

Da probamo auto sajmom pronaći investitore
– 3D printerom izraditi djelove karoserije pa spojiti u cjelinu
– Na podvozju starijeg npr. Audi A6 učvrstiti takve djelove
– Takvu konstrukciju lakirati u autolakiraoni
– Ivestirati u vjetrobransko staklo (približne veličine) ili prilagoditi naše krivulje nekom sličnom postojećem
– Sa 3D printerom izraditi donje djelove farova, a gornje izraditi ručno pleksiglasom
– Montirati nove gume i felge
– Ulaštiti lak i montirati 10 Kw rasvijete (LED)
– Investirati u kromiranu ogradu koja će znatiželjnike držati podalje od modela, a blizu table sa ovim
podacima: CROATIA SPORT ELECTRIC CAR under 30 000 eura

; )

Kol. Nagasaki , vidim da si odlično tehnički upučen pa bih te upitao da li znaš što o projektu studanata Strojarskog fakulteta, koliko znam oni su radili na prototipu el automobila i što znaš o TATA-i na stlačeni zrak?

Hvala na sugestiji.
Motor i baterija su problem koji se riješavaju na sličan način. Stim da se razvoj baterije može širiti u više smjerova. Čak do toga da se akomulator smjesti u samu karoseriju (budućnost). Upravo je objavljena vijest o vrlo tankim i savitljivim baterijama u obliku folija. Što mi govori o sloju karoserije. Stoga kad je riječ o napajanju treba biti optimist zbog brzine razvoja, ali i imati fleksibilnu konstrukciju za primanje različitih kapaciteta, oblika (i cijena) baterija. Htjedoh reći da se riješavaju na sličan način jer postoji samo nekoliko proizvođača kako dobrih baterija tako motora. Nema ih tisuće.
Sa motorima je malo jednostavnije (takvi se postavljaju u sam kotač) i tu nema prevelikog napretka. Promatra se snaga, veličina i oblik, iskoristivost i cijena.
Uz to se treba dogoditi i revolucija u designu, jer će prednji kraj automobila lagano izčeznuti čisto zbog toga jer je isti do sad bio rezerviran za glomazne Oto-motore. Razvoj će ići u smjeru povezivanja automobila (slično kao Bluetooth) na način da će se prepoznavati međusobne udaljenosti, brzine, smjer i drugo, čisto zbog sigurnosti. Kada se dva auta vide i "razumiju" teže će se sudariti.
Zar ne?!