krivo

Evo i malog pregleda, ne baš preglednog, no vrlo točnog u excel tabelici, od početka godine….

Do jučer se protrgovalo 421.054 dionica iliti ukupno 61.082.850,48 kn sa prosjekom cijene od 145,07 kn…

Kako svi, na žalost vidimo cijena se strogo kontrolira i pokušava srušiti i sada je oko 133 kn, što je sramotno niska cijena kada se u obzir uzme dobit koju je u zadnjem izvješću EIG prikazao, a lijepo ga je bussines.hr popratio 22.08. ove godine…
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=8f6b5b50-8823-4d9e-ba67-3ec3c7583310
No ni to nije dovoljno da ovu dionicu učini svekoliko atraktivnom… i da cijena opravda očekivanja…

A sada i tabelica – obratite pažnju na svibanj i početak lipnja…., kako se tada tuklo iz svih oružja i onda naglo hlađenje čemu ni članak u businessu nije pomogao….
No kako se svi toplo nadamo slijedeće izvješće bi trebalo malo pomaknuti cijenu i barem je pozicionirati na BV…, no bumo vidjeli…

Nije ovo jedina dionica koja je pala na t-ht korekciji. Ima i drugih koje nisu zaslužile pad prema fi rezultatima, a lijepo su pale … bilo “kontrolirane” ili ne. Budućnost je definitivno pred eig-om.

sappy hvala za lijepi pregled kretanja ove dionice u 2007…
baš stvarčica koja mi treba, RESPECT!

e to je ono sto mene pali… ne rusi se cijena od proficija nego od ??? Jer cemu dodatna izvjesca?

1. PROFICIO D.D. 1.121.848 73,01 Osnovni račun
2. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 52.075 3,39 Skrb. račun
3. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 42.724 2,78 Skrb. račun
4. PODRAVSKA BANKA D.D. 12.099 0,79 Skrb. račun -200
5. HPB D.D. 7.083 0,46 Skrb. račun
6. TVORNICA STOČNE HRANE D.D. 7.037 0,46 Osnovni račun
7. VOLKO D.O.O. 6.747 0,44 Osnovni račun
8. ROJC BORUT 6.009 0,39 Osnovni račun +142
9. ANTIĆ JOSIP 5.000 0,33 Osnovni račun
10. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 4.812 0,31 Osnovni račun
Ukupno: 82,35

od pojedinaca jedino se borut udebljao još par grama

18.10. protrgovano 1.838

koga zanima kako ce nam izgledati sljedecih 20-tak godina, a i dalje, i tko ima namjeru organizirati portfelj ne samo za sebe nego i za svoje “nasljednike”, neka svakako procita ovaj clanak

http://www.guardian.co.uk/oil/story/0,,2196435,00.html

jucer je i na Al Jazeera bio vrlo zanimljivi video-con sa doticnim gosp. Schindlerom, te sa savjetnikom svjetske banke na polju energije… nekoliko isjecaka:

obojica se slazu da je alarmantno stanje za dodatni razvoj i primjenu alternativne energije, s obzirom da ce se u narednih 20 godina proizvodnja nafte doslovno prepoloviti (uz smanjenje i plina, ugljena, urana…).

pored toga postoji i cinjenica da USA koji je najveci svjetski potrosac energije na svijetu ima godisnji porast potrosnje od 1,5% dok Kina ima 5x veci godisnji porast od cak 7,75% (s tendencijom rasta jer im je target odrzavati 10% gospodarskog rasta)…

niti Indija puno ne zaostaje, koja vec sada radi na uvodjenju vjetrenjaca. Danska vjetrenjacama zadovoljava 20% vlastite potrosnje

u ovoj prici dobitnici su i poljoprivrednici, koji po meni imaju win-win situaciju… naime ako se poljoprivredne povrsine stave u funkciju proizvodnje bio-diesela, ponuda hrane nece zadovoljavati potraznju, a isto tako vrijedi i obratno… dakle, zemljica zlata vrijedi
premda bio-diesel nemoze zadovoljiti rastuce potrebe za alternativnom enegijom, svakako je dobrodosao kao “dodatna pomoc” vjetrenjacama i solarnoj energiji (misljenje savjetnika svjetske banke)

http://www.poslovni.hr/58143.aspx

Europa će uložiti u elektrane 500 milijardi eura
Potrošnja struje u Europskoj uniji rast će u razdoblju do 2020. tempom od oko 1,5 posto godišnje
Trend rasta potrošnje električne energije u Europi bit će nastavljen i u budućnosti te će pratiti tempo gospodarskog rasta, što podrazumijeva i ulaganja u elektrane od 400 do 500 milijardi eura u razdoblju do 2020., prognozira savjetodavna tvrtka A. T. Kearney.Europa se još nije pojačano preusmjerila na alternativne izvore energije pa će i u budućnosti dominirati fosilne primarne energije i atomska energija usprkos rastu udjela obnovljivih izvora, ističe tvrtka u najnovijoj studiji. Potrošnja električne struje rast će u 27-članom EU u razdoblju do 2020. tempom od oko 1,5 posto godišnje. Pritom bi u skupini 15 starih članica EU odgovarajuća stopa rasta trebala iznositi 1,2, a u skupini devet novih članica 2,2 posto, ponajprije zahvaljujući hvatanju koraka sa zapadnom Europom kada je u pitanju gospodarski razvoj. Takav će tempo rasta potrošnje uvjetovati i proširenje proizvodnih kapaciteta, koji bi u 27-članom EU trebali biti dopunjeni sa 376 novih gigavata. Polovica te vrijednosti otpast će na zamjenu postojećih postrojenja, a polovica na rast potrošnje. Ukupni investicijski volumen u razdoblju do 2020. trebao bi dosegnuti vrijednost od 400 do 500 milijardi eura. Veći dio te svote otpast će na termoelektrane, u prvom redu one plinske, čiji će proizvodni kapaciteti biti prošireni za 189 gigavata. Plinske elektrane mogu se izraditi relativno brzo uz preglednu strukturu troškova te će njihov udio u ukupnoj proizvodnji vjerojatno porasti sa 22 na 33 posto, predviđaju u A. T. Kearneyu. Problemi bi pak mogli pojaviti na području realizacije dugoročnih ugovora o isporuci i opskrbi, koju bi mogla pogoditi uska grla. U kategoriji obnovljivih izvora energije očekuje se povećanje proizvodnih kapaciteta za 56 na ukupno 132 gigawata, pri čemu će cilj EU o 20-postotnom udjelu te vrste energenata vjerojatno biti neostvariv, smatraju u A. T. Kearneyju. Udio atomske energije će nepromijenjen na oko 140 gigavata, pri čemu autori studije polaze od pretpostavke da će do 2020. na distribucijskoj mreži još biti priključena polovica njemačkih nuklearnih elektrana. Europski proizvođači električne struje dobro su zaradili na dozvolama za emisiju štetnih plinova koje su uključene u veleprodajne cijene struje. Dobit tih koncerna bila bi osam do 10 milijardi eura niža da su te dozvole morali i plaćati, upozorava energetski stručnjak A. T. Kearneyja Florian Haslauer. Zahvaljujući integraciji tržišta, kretanju cijena energije iz primarnih fosilnih izvora i emisija CO2, veleprodajne će cijene u razdoblju do 2020. porasti 20 do 60 posto u odnosu na 2006., smatraju u A. T. Kearneyju.
(H)

samo da menagment ove firme pokaze sa ovim izvjescem da zna sto radi i nema frke. Poslova ce ocito biti, lova je na putu samo je treba pokupiti.

ovo je definitivno dionica koju valja imati u portfelju. Imam neki osjecaj da cu je dokupljivati godinama i ostaviti unucima[smiley2]

cijena je pala…ali na strašnoj količini…

zna li netko koliki je free float EIG-a??
hvala [smiley2]