EIG (EIG d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska EIG (EIG d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.


933 kazes? hmm. mozda bolje sve prodati… ili kupiti? tko ce ga znat.. pizdarija, kazem ja

na 131,99 jos 50 kom..

Strpljen, spasen, milijunas. [quote=tenkista] 20. 11. 2008. Tko sada prodaje , taj mora da je za psihijatriju. [/quote]

Plan je uspio. Kupnja se povukla.[smiley2]

130,10 161
130,00 300
125,01 80
125,00 313
121,05 100

Zanimljivo samo danas 36 komentara na EIG pa sve bez haska. Promet mali- neinteresantnih vrijednosti.

Pa ljudi ne prodavajte više po tim smiješnim cijenama bit če vam uskoro žao kao šta je meni sada šta nemam više para za dokup

Ekologija – nova zlatna koka svjetskog biznisa
Business.hr/Hina
01.09.2007 17:34
Pročitaj komentare(0)
Reakcija čovječanstva na klimatske promjene mijenja način na koji svijet dobiva potrebnu energiju, a iz toga su već izrasli i prvi “zeleni” milijunaši. Riječ je o ulagačima koji su među prvima investirali u obnovljive izvore energije, čistu tehnologiju i trgovanje kvotama za emisiju, piše novinska agencija Reuters, donoseći priče o četiri poduzetnika koji su se obogatili na energetskoj revoluciji.

Od staromodnih krovova do tehnologije budućnosti

Bruce Khouri, jedan od osnivača Solar Integrated Technologies sa sjedištem u Los Angelesu, u dobi od 48 godina je, prodavši dionice kompanije, zaradio pet milijuna dolara. U toj tvrtki koja proizvodi lagane solarne panele za komercijalnu upotrebu, još ima udjel vrijedan 11 milijuna dolara. Priliku za zaradu zapazio je vodeći vlastitu kompaniju za proizvodnju industrijskih krovova.
Oglas:

Na pitanje kako se obogatio odgovara: “Nije bilo lako, no staromodni materijal za prekrivanje krovova smo transformirali u tehnologiju obnovljivih izvora energije.”
Khouri je tržište za fleksibilne solarne panele, koji se mogu postavljati na prostrane krovove kao što su oni skladišnih zgrada, zapazio još početkom 1990-ih. Solar Integrated je, međutim, osnovao tek 2001., kada su porezne olakšice i subvencije tržište učinile atraktivnijim.

Upitan smatra li kako poslovanju u području ekologije prijeti pucanje mjehurića, odgovara niječno: “Sjedinjene Države iz političkih razloga podršku u području ekologije dosad su davale drugima, no kada trend uhvati maha u SAD-u, bit će to pravi domino efekt. Konvencionalni krovovi za 20 godina više neće postojati. Prostora na krovovima ima mnogo i nije ni približno dovoljno iskorišten. Za 50 godina svaki djelić zgrada izložen suncu na neki će način proizvoditi energiju”.

Unosno trgovanje kvotama za emisiju

Pedro Moura Costa, jedan od osnivača EcoSecuritiesa sa sjedištem u Oxfordu, inače 44-godišnjak, zaradio je 4,8 milijuna funti (10 milijuna dolara) prodavši dio dionica u kompaniji koja pomaže pretvoriti smanjenja emisija u kvote za emisiju kojima se može trgovati. Preostale dionice kojima raspolaže vrijede oko 37 milijuna funti (73 milijuna dolara).

“Smatrao sam da bi tržište kvotama za emisiju moglo prerasti u unosan posao a protokol iz Kyota je potvrdio moja predviđanja. Ipak, nisam očekivao da će do njegovog stupanja na snagu proteći 10 godina”, opisuje kako se obogatio. U vrijeme kada je uvidio potencijal međunarodnog tržišta kvotama za emisiju, Moura Costa radio je kao šumar u Maleziji.

Početak 1990-ih je proveo kao savjetodavac projekta za sadnju drveća na Borneu, čime se trebalo nadoknaditi zagađenje ugljičnim dioksidom koji su ispuštale nove elektrane u Nizozemskoj.

Ni Moura Costa ne smatra da poslovanju u području ekologije prijeti pucanje mjehurića. Kako ističe, postalo je prilično očito da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme te da će u protivnom doći do katastrofalnih posljedica.

“Prijetnja od pucanja mjehurića na tome tržištu pojavila bi se jedino u slučaju da ponestane političke predanosti za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u cijelom svijetu. No, smatram da je malo vjerojatno kako će politička podrška smanjenju emisija ugljičnog dioksida nestati”, poručio je Costa.

Bogatstvo iz energije vjetra

David Scaysbrook, osnivač Novera Energy, 43-godišnji Australac, zaradio je tri milijuna funti (šest milijuna dolara) prodavši neke od svojih dionica u kompaniji za proizvodnju energije iz vjetra, koju je osnovao 1998.

Rastu vrijednosti dionica u industriji energije vjetra u prilog su išle tri stvari, ističe on. Prvo, ljudi su počeli sve više strahovati zbog energetske sigurnosti te razmatrati mogućnost da sami proizvode energiju. Drugo, cijena tr

Drugo, cijena tradicionalnih izvora energije, kao što su nafta i plin, je porasla. Treće, porezne olakšice, subvencije te ograničenja emisija potaknuli su čak i konzervativnije ulagače na investiranje u obnovljive izvore energije.

“Količina ulaganja u ekologiju do danas je zanemariva u usporedbi s onim što slijedi. Što se pucanja mjehurića tiče, sada se na stotine kompanija natječe za slijedeću generaciju tehnologije u solarnim pločama. No, pobjednička tehnologija neće nužno biti najbolja”, istaknuo je Scaysbrook.

Zarada smanjenjem emisija

Neil Eckert, izvršni direktor Climate Exchange, koji upravlja glavnim europskom burzom trgovanja kvotama za emisiju, ima dionice vrijedne oko 18 milijuna funti (36 milijuna dolara). Ujedno je i predsjednik Trading Emissions and Econergy, tvrtke koja istodobno sudjeluje u projektima smanjenja emisija te ostvaruje prihode od trgovanja kvotama za emisiju.

Ni on ne smatra da poslovanju u području ekologije prijeti pucanje mjehurića: “Imamo priliku zamijeniti fosilno gorivo koje ima tržišnu kapitalizaciju u vrijednosti od više stotina milijardi funti. No, pritom je od ključne je važnosti da imamo sluha za znanstveni konsenzus te da osmislimo financijsko rješenje”, izjavio je Eckert.

“Vjerujem da imamo šansu ispuniti iznesene ciljeve o smanjenju emisija mnogo brže nego to ljudi misle, no realizacija toga cilja ovisi o tome vjeruju li ljudi da je pritom moguće ostvariti zaradu”, prenosi njegove riječi Reuters.

Posao sa zelenom energijom je još u razvoju. U budućnosti će to biti jedan od najjačih biznisa u svijetu, e sad koliko ćemo morati čekati da krene ko zna. Nadam se da će do kraja godine biti konkretnih vijesti vezanih uz EIG i nove poslove.

Definitivno ova industrija još nije in, barem ne kod nas. Čim se gradi neka dvorana ili most, građevinari skaču ko ludi, al kad se najavljuje veća potreba za čistom energijom EIG ni da mrdne. Rofl

Definitivno ova industrija još nije in, barem ne kod nas. Čim se gradi neka dvorana ili most, građevinari skaču ko ludi, al kad se najavljuje veća potreba za čistom energijom EIG ni da mrdne. Rofl

Razlika je u tome što građevinari stvarno i grade , dok EIG samo najavljuje svoje zelene akcije , a nikako da s njima i krene u nekakvu realizaciju. Kao i ti , nadam se da će se to uskoro promjeniti.

PROKLETA JE AMERIKA I ZLATO ŠTO SJA !!!!

Ma EIG je već realizirao neke zelene projekte u Mađarskoj (http://www.eig.com.hr) , ima i svoje d.o.o. kojima tamo upravlja. Šteta da nitko nije bio na skupštini i dobio informacije iz prve ruke

Ignore: KressoM, delux


Razlika je u tome što građevinari stvarno i grade , dok EIG samo najavljuje svoje zelene akcije , a nikako da s njima i krene u nekakvu realizaciju. Kao i ti , nadam se da će se to uskoro promjeniti.

Da, ko zna šta oni grade, ima nekih informacija na mađarskim stranicama, čak se mađarski EIG i spominje, a navodno ima i mađarski EIG svoje firme kćeri koje također svašta grade. Najgore je kaj mi sve nagađamo.

Trebalo bi saznat čega je sve EIG tamo vlasnik i koje točno projekte te firme imaju. Ako ništa drugo, možemo se samo nadati da će ti svi silni projekti biti vidljivi u izvještaju za 3Q…

Hrvatska sve atraktivnija europskim ulagačima
Business.hr/Hina

Interes ulagača iz europskih zemalja za ulaganja u Hrvatsku raste, pogotovo u području obnovljivih izvora energije, turizma i infrastrukture, istaknuo je Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja (APIU).

“U procesu približavanja Hrvatske Europskoj Uniji raste interes za ulaganja u našu zemlju, no ne raste jednako za sve vrste ulaganja”, kazao je Mikac. Prema analizama APIU-a, najviše raste interes za ulaganja u obnovljive izvore energije, turizam, infrastrukturu, dok stagnira za ulaganja u prerađivačku industriju i industriju koja stvara nižu dodanu vrijednost te zahtijeva jeftinu radnu snagu. Kako ističe ravnatelj APIU-a, za Hrvatsku su osobito bitna europska ulaganja u finalnu proizvodnju, pogotovo onu veće dodane vrijednosti….

ostatak: http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=1102e943-8ad4-4ec5-9f90-b583e0304e39

New Report

Close