Pa nije važno koliko si platio kamata do sada nego koliko je glavnice ostalo! Kakvi ste pa vi ignorantske neznalice, to nije istina.
dragi jgalt
onima koji su digli kredit u € je ostalo manje glavnice u € nego onima koji su dizali u švicarcima ako im se sve preračuna u €. Ali ovi koji imaju kredit u € dali su do sada sveukupno više kuna.
Ljudi pričate gluposti. Da samja osobno uzeo kredit za auto (2007.g.) vezan za Euro, a ne za švicarce puno bi bolje prošao. I to ne vrijedi samo za mene već za veliku većinu ljudi koji su kredite tada uzimali. Meni je rata (u kunama)samo zbog porasta švicarca od 40% veća za cca 40%. Takva mi sigurno ne bi bila da sam uzeo u Eurima.
dragi jgalt
onima koji su digli kredit u € je ostalo manje glavnice u € nego onima koji su dizali u švicarcima ako im se sve preračuna u €. Ali ovi koji imaju kredit u € dali su do sada sveukupno više kuna.
Dobro koliko ti možeš biti neinteligentan?
Ako smo nas dvojica digli kredit u isto vrijeme, na isti rok i u istom iznosu od recimo 500.000 kn, ti preračunato u švicarcima ja u EUR-ima i na današnji dan si ti otplatio 100.000 kn a ostalo ti je još 700.000 kn, a ja sam otplatio 150.000 kn i ostalo mi je još 350.00 kn, tko je bolje prošao????????? Pa koliki vi ljudi možete bit neinteligentni zajedno s ovima koji plasiraju ovakve nebuloze? A to još ni blizu nije sve jer nemojte se čuditi kad CHF vidite i na 7 kn!
Jedino ako Švicarska odluči odštampati goleme količine CHF-a, što je manje vjerojatno nego da mi izađemo iz krize do ljeta i pritom vratimo sve dugove. Ne samo to, postoji sve veća vjerojatnost da EUR kao valuta više ni ne bude u opticaju kroz 5-10 godina, jer ukoliko jedna od članica poput Njemače odluči izaći iz tog kolektiva u kojem njihovi građani financijraju sve ostale ili pak jedna Grčka odluči izaći iz eurozone da di devalvacijom svoje valute vratila svoje dugove budućnost EU-a je na vrlo vrlo klimavim nogama. Ali zapravo, pitanje je to samo vremena, što se prije ta nakaradna centralno planerska politička tvorevina raspadne na sastavne dijelove to će globalno biti manje štete.
Na kraju jedno praktično pitanje: Kako pomoći onima koji su prije četiri-pet godina za kupovinu malog automobila digli kredit u švicarskim francima, nadajući se da će rata kredita ostati oko 900 kuna mjesečno? Mjesečna rata je u međuvremenu, primjerice, u Privrednoj banci narasla na blizu 1400 kuna! Kako je to moguće?
– Da smo imali guvernera i da smo imali monetarnu vlast, taj isti guverner i ta ista monetarna vlast su trebali uzeti licencu svim stranim bankama u Hrvatskoj koje su pokušale na tako bešćutan način pljačkati narod. No, takozvani guverner i takozvana Narodna banka sve to samo promatraju.
Možemo li to, dakle, nazvati pljačkom?
– Dakako.
Nije to nikakva pljačka, ljudi su sami odlučili uzeti takav kredit i nekoliko godina, dok su financije bile barem prividno stabilne, to je bio dobar izbor. Sve se promijenilo prije 2-3 godine i banke su to morale shvatiti i odreagirati na vrijeme, bilo je predvidljivo isto kao što je i danas samo što su problemi puno veći nego prije. Bankama nikako ne odgovaraju dužnici koji ne mogu otplaćivati kredite niti glavnice koje kolaterali ne pokrivaju ni 50%, nikome to ne odgovara. Međutim, HNB jest krivac, ali razlozi leže u fiksiranju nerealnog tečaja kune prema EUR-u/DEM-u davnih dana zbog čega je svima zaduživanje postalo vrlo pristupačno, a istovremeno smo postali nezanimljivi kao zemlja za pokretanje proizvodnje jer skupa radna snaga nikome ne odgovara. Klasičan primjer transfera kupovne moći intervencijom cenltralne banke, ali tomu je došao kraj i morati ćemo snositi posljedice. Tu smo gdje jesmo, u dugovima, bez proizvodnje i industrije, nekonkurentni. Nije dobro niti može biti dobro u budućnosti.
I to je Hrvatska. Svi bi poduzetništvo ali i sigurnost kao u socijalizmu. Pa onaj tko uzima kredit uvijek je u podređenom položaju.
NOTORNA laž.
uZEO SAM KREDIT U FRANCIMA ( PREVEDENO NA EURE 130.000). OTPLATIO SAM 43.000 PREVEDENO NA EURE. DANAS SAM DUŽAN 135.000 PREVEDENO NA EURE.
43.000 EURA ( PLATIO SAM KUNAMA FRANKE ) POJELE SU TEČAJNE RAZLIJE, RAST TEČAJA FRANKA.
OVO JE KONKRETNA I ISTINITA INFORMACIJA.
Banke se hvale kako su ponudile niže kamate na švicarce i do 30% u odnosu na EUR-o no zaboravljaju istači kako su znatno jeftinije nabavili švicarce od eura- jer referentna kamatna stopa ECB IZNOS 1.25% ZA EUR DOK JE referntna kamatna stopa Švicarske centralne banke ZA CHF 0,25%, naravno na to se dodaje premija rizika zemlje i ostali zavisni troškovi, tako da su banke sigurno puno više zaradile na kamatama u švicarcima jer su ih povoljnije i nabavili.
Eventaulno pogoršanje dužničke krize u eurozoni (Grčka, Portugal, Irska, Italija, Španjolska) mogli bi ubrzo spustiti EUR/CHF sa sadašnjih 1,22 na 1,10 a tada bi se švicarac se opasno približio vrijednosti od sadašnjih 7 kn.