dajem garantiju da ATPL nece ispod 500..

Hanger,
dopuštam mogućnost da imamo različite poglede na trenutačnu situaciju u pomorstvu, no zaista ćeš me teško uvjeriti da je superciklus za brodare počeo 2001, kad su to godine (i 2002) gdje su sa scene nestali mnogi brodari, među njima i najveći brodar u RH (Croatia line, exJugolinija iz Rijeke).
Što se tiče robe to je nešto drugo, tu se slažemo. Nadalje, nemoj me pokušavati uvjeriti da se nalazimo u superciklusu za brodare kad je BDI na razini ispod 900, što sugerira duboku krizu. Potpuno sam svjestan da ove vozarine neće ostiti dugo i mora doći do oporavka, pa sam umjereni optimist glede naših kapitalnih ulaganja, a takova držim ulaganje u dionice, međutim realno je očekivati lošu 2009. za bulk brodare, pa mi je izuzetno drago da je u doba konjukture Uprava ATPL diversificirala djelatnost, premda od aviona i hotela ne profitira za sada. Ovih dana počeli su i geomehanički istražni radovi na zemljištu u vlasništvu ATPL kod Jugovog bazena gdje će niknuti poslovno-stambena zgrada od 20000-ak m2, pa i tu "imovinu" valja ukalkulirati u NAV. Što želim reći, Uprava je početak konjukture (2003/2004) dočekala sa starom flotom, firma je bila relativno visoko zadužena i u takvim okolnostima napravilo se puno, jedini je ozbiljan kiks ovo kašnjenje brodova iz Kine i Vjetnama. Za vrijeme konjukture naručene su novogradnje i flota će se do kraja sljedeće godine fino obnoviti, a uložilo se dosta i u hotele i avione, pa će se u doba krize imati što prodavati. No, sljedeću konjukturu ATPL će dočekati sa obnovljenom flotom veće nosivosti, za očekivati je da nafta neće tako brzo preći granicu od 80 dolara za barel i troškovi održavanja brodova i vrijeme provedeno u remontima znato će se skratiti, pa će oni što danas kupuju na razinama 800-1000 strahovito profitirati, možda se i sami ugodno iznenade već 2010 postotkom prinosa, što nisu mogli zamisliti ni u najljepšim snovima. [thumbsup]

Gardist,
Ok možda se nisam dovoljno detaljno izjasnio, ali ipak…
nisam nijednom rječju spomenuo da se početak superciklusa odnosi direktno na brodare niti da se veže direktno uz situaciju koja se zbila u pomorstvu. Superciklus je globalni makroekonomski pojam. Ono što se događa u brodarskom sektoru su hajdemo reći sekundarni učinci superciklusa. Sve dobre vijesti koje se unazad nekoliko godina javljaju u brodarskom sektoru ne postoje radi događanja koja proizlaze iz samoga sektora, već su posljedica i rezultat zbivanja na globalnom tržištu.

Poslovanje brodara se inače odvija u ciklusima koji se gotovo pravilno izmijenjuju kroz vrlo kratak period od jedne do tri godine, ponekad i unutar jedne godine (vidjeti promjene na BDI grafu). Ova pojava se ne bi trebala brkati sa pojmom superciklusa.

Da bi superciklus eventualno bio intrizička brodarska pojava bilo bi potrebno nekakvo masivno događanje koje bi proizašlo iz samoga sektora, npr. velika pomorska havarija koja bi u kratkom periodu uništila 80% trenutne pomorske flote. U tom slučaju bi takav ´superciklus´ podržavala sama činjenica što postoji premalo brodova koji mogu sudjelovati u prijevozu.

Jednako tako kao što ova kriza ne predstavlja kraj superciklusa za potražnju za robom široke potrošnje, tako ne predstavlja ni kraj za brodarski sektor, pa makar BDI teoretski pao na 1. Kriza će predstavljati kraj samo za one brodare u sektoru koji su je dočekali nespremni.

Kriza trenutno odgađa stvarnu potražnju (kolika se očekuje u narednim godinama da se dovrši superciklus). U trenutku razrješavanja krize potražnja za robom će ponovo uzeti maha i ponovo će prosperirati brodarski sektor. Kraj superciklusa može spriječiti jedino dugogodišnja globalna depresija.

Kraj pozitivnog utjecaja superciklusa na brodare neće uzrokovati ni faktor očekivanih novogradnji (koji u ovom slučaju djeluje kao negativan intrizički faktor), jer se očekuja da će kriza jednako tako poremetiti plasiranje novih brodova na tržište (uglavnom se očekuju značajna otkazivanja novogradnji).

Što se tiče očekivanja ´realno loše 2009. godine´ za brodare, mora se postaviti nekoliko pitanja:
1) Po kojim kriterijima se 2009.-a treba smatrati lošom
2) Za koga se pod gore navedenim kriterijima 2009.-a treba smatrati lošom

Ako ćemo za relevantni faktor uzeti prosječnu godišnju vrijednost BDI-a ispod 2000 kao loš znak, znači li to da će takav razvoj događaja na baš svakog brodara ostaviti značajan ožiljak ili čak smrtnu ranu?

S druge strane ako u tom prosječnom godišnjem BDI-u (ispod 2000) postoje recimo dva kratkoročna skoka indeksa u recimo 3. i 9. mjesecu 2009. na recimo 4000, hoće li ti skokovi nekim brodarima značiti spas? Na BDI 4000 se ipak jednogodišnja vozarina za panamax kreće oko 30.000us$/dan.

Atlanska svakako spada u skupinu dobrostojećih brodara. Ne samo da su zarađeni novac iskoristili za diverzifikaciju prema turističkom sektoru, već su i pametno naručivali većinu svojih novogradnji. Posebno mi se sviđa što nisu išli grlom u jagode (jasno to pokazuju narudžbe 4 panamaxa koji dolaze tek 2011 i 2012, iako se i moglo dobiti ih ranije na nekom drugom mjestu).

Za razliku od većine svjetskih brodarskih tvrtki, vidi se tko ima iskustva i dugogodišnjeg staža na tržištu, pa i normalne apetite. Trenutno su po meni u najkritičnijem položaju najnovije brodarske tvrtke i/ili tvrtke s masivnim kreditima za novogradnje. U svakom slučaju, one brodarske firme koje su mislile ovdje brzo profitirati moraju se sada dobro znojiti i brinuti hoće li preživjeti…

Iako neke kineske čeličane očekuju pad ugovorne cijene za 50%, na razinu današnje spot cijene (70us$/t), ostali trgovci koji sudjeluju na kineskom tržištu smatraju takav razvoj događaja – preoptimističnim.

Iako bi jako željeli da se tako nešto ostvari, ipak je većina kineskih trgovaca složna da bi pad ugovorne cijene za 20% (na oko 110 us$/t) bio vrlo razuman i moguć. Svoje viđenje situacije objašnjavaju da u drastičnom padu potražnje za čelikom (koja bi se po njima trebala značajnije oporaviti poslije kineske nove godine), ipak mogu tražiti određeni popust cijene nakon višegodišnje izloženosti povećanju iste.

Jednako tako su svjesni da Vale nije nimalo zadovoljan razvojem događaja na kraju ove godine (odustajanje od 12% povećanja cijene) i da će forsirati za iduću godinu vlastitu ugovornu cijenu neovisno o australskim rudarskim kompanijama. Poznavajući ove činjenice, teško je oteti se dojmu da će Vale pristati na bilo kakvo smanjenje ugovorne cijene, dok Australci već praktički pristaju na 15% sniženje.

Predstavnici CISA-e (China’s Iron and Steel Association) s druge strane ne žele iznositi službene procjene o potražnji Kine za čelikom iduće godine. Bili su vrlo ekspeditivni u procjenama za 2008.g., a potom i prilikom revizije te procjene (koja je dolazila iz mjeseca u mjesec), međutim o daljnjim zbivanjima za 2009, čak ni za početak godine, ni riječi.

Posljednje procjene govore o smanjenju ovogodišnje proizvodnje čelika s 530 mT, na oko 500 mT, što predstavlja proizvodnju od tek nešto tona ili par posto više nego 2007.g. Uvoz željezne rude će slično iznositi oko 380 mT, na prošlogodišnjoj razini.

Prva procjena kineske proizvodnje čelika u 2009. je iznosila oko 585 mT, da bi potom bila revidirana na 565 mT. Drugih službenih vijesti s kineske strane nema.

Najnovije vijesti upućuju na moguću stagnaciju kineske potražnje čelikom u idućoj godini (minimalan pad svjetske potražnje), dobrim dijelom i zbog očekivano slabijeg izvoza čelika, te su kineske vlasti ovih dana najavile namjeru da povećaju izdvajanja za infrastrukturne projekte.

Ako se uzme u obzir vijest o podjednakoj razini proizvodnje čelika ove i iduće godine (oko 500 mT), vijest o podjednakim godišnjim uvozima željezne rudače (380 mT), vijest o oporavku potražnje i proizvodnje tek iza trećeg mjeseca 2009, te vijest o 20% smanjenju ugovorne cijene željezne rude za 2009., a što su sve kineske verzije daljnjeg zbivanja, možemo zaključivati kako bi tržište otprilike izgledalo 2009.g.

U odnosu na 2008. to predstavlja: pad svjetske potražnje 3%, rast kineskog uvoza je 0%, rast kineske produkcije čelika 0%, pad ugovorne cijene sirovine je 20%, očekivani porast tonaže brodova smatra se ukupno oko 8%.

U odnosu na 2007. to predstavlja: porast svjetske potražnje 5%, porast kineskog uvoza rude 20%, porast kineske produkcije čelika 20%, porast ugovorne cijene sirovine 35%, porast tonaže brodova 18%.

Međutim u odnosu na 2004-2005. to predstavlja izjednačavanje rasta ukupne svjetske ponude (tonaže brodova) i rasta svjetske potražnje, uz dvostruko veće ugovorne cijene sirovine, kao i veće spot cijene.

Jasno je da prosječni godišnji BDI za 2009. neće biti na razini prosječnog ovogodišnjeg pa čak ni prošlogodišnjeg , međutim mogao bi biti vrlo blizu vrijednostima iz 2004-2005., dakle 3500-4500 ne računajući učinak veće spot i ugovorne cijene sirovine.

Također,obzirom da se značajniji oporavak kineske produkcije čelika očekuje u idućoj polovici 2009 godine, može se reći da će BDI biti značajno viši (iznad očekivanog prosjeka) u drugom dijelu godine.

Na kraju krajeva, Kina za proizvodnju 500mT čelika, mora uvesti barem 380 mT željezne rudače. Ovim tempom kroz 12 mjeseci mogu uvesti max. 200 mT rude, a proizvesti manje od 400mT čelika.

Jednako tako su svjesni da Vale nije nimalo zadovoljan razvojem događaja na kraju ove godine (odustajanje od 12% povećanja cijene) i da će forsirati za iduću godinu vlastitu ugovornu cijenu neovisno o australskim rudarskim kompanijama. Poznavajući ove činjenice, teško je oteti se dojmu da će Vale pristati na bilo kakvo smanjenje ugovorne cijene, dok Australci već praktički pristaju na 15% sniženje.

Jasno je da prosječni godišnji BDI za 2009. neće biti na razini prosječnog ovogodišnjeg pa čak ni prošlogodišnjeg , međutim mogao bi biti vrlo blizu vrijednostima iz 2004-2005., dakle 3500-4500 ne računajući učinak veće spot i ugovorne cijene sirovine.

Hanger,
ne bi volio da postanemo dvojac bez kormilara na ovoj temi, no forum služi za razmjenu mišljenja pa su svi dobronamjerni dobrodošli.
Činjenica je da su Australci već gotovo pristali na smanjenje cijene željezne rudače za 2009. ukazuje da su svjesni realnosti, tj.dubine krize, što za posljedicu ima i probleme kineza sa izvozom, jer njihovi finalni proizvodi trenutačno nemaju kupca pa se gomilaju zalihe, a kinezi masovno otkazuju prethodno dogovorene poslove u nizu sektora. Koliko će kineski "new deal" sa infrastrukturom pomoći zadržavanju stope rasta na razinama od app. 9% tek će se vidjeti.
Odmah bi bianco potpisao prosjek BDI za 2009. od 3000, no vjerujem da će biti nešto manji, i bio bi presretan da naši bulk brodari sljedeću godinu završe na "pozitivnoj nuli", pa nije interesantno svake godine ubrati neto profit u desecima miljuna dolara, svak bi u tom slučaju volio biti brodar.
Ono što bi svakako želio vidjeti na zse i među brodarima jest određeni stupanj selektivnosti, jer nisu svi brodari u istoj kaši. Npr. na NYSE grčki brodari trže se i dnevno u različitim smjerovima (crveno-zeleno) pa je tako DRYS trenutačno na manje od 10% u odnosu na 52 wk top price, a Diana na over 30%, što je vrlo indikativno i nije slučajno. Kod nas ne pratim ULPL zbog korumpiranosti Uprave, no TNPL držim best buy opcijom na ovoj razini, JDPL je vrlo interesantan i zbog moguće privatizacije (preuzimanje), dok je objektivno najveća enigma ali i izazov ATPL. Taj brodar, osim 4 teškaša što zaradom ne utječu bitno na poslovanje firme, imao je donedavno samo 5 brodova na t/c i to jedan na 10 godina za 25000-30000, Petka je na 3 godine potpisana početkom ove godine za 50000-55000, Getaldić, Imperijal i Libertas bili su na ugovorima od 1 godine (61000, 49000, 77000). Ostali brodovi ATPL bili su na spotu zato su i operativni rezultati, posebice u 1Q, bili odlični, no bojim se da će već 4Q prikazati minus u poslovanju. Uglavnom, ATPL u potpunosti će djeliti "sudbinu" BDI, a kako je teško za vjerovati da će on ostati na ovim ekstremno niskim razinama, duboko vjerujem da će oni što kupuju ovih dana od 700-1000 žestoko profitirati na tržištu kapitala već 2009. premda će ona generalno za bulk brodare biti loša godina, ja tu nemam dvojbe. Dvojebno mi je jedino kakav će minus u tekućoj 2008 godini sebi dopustiti brojni fondovi, možda se tu tijekom prosinca i u drugoj polovici studenog dogodi kakav kopernikanski obrat (u režiji fondovskih mešetara naravno).

[tongue]

soory, post otišao duplo, ovaj molim obrisati.

kako to da ova tema danas nije na vrhu svih tema?

koliko sam ja noćas čuo s raznih strana, smatraju da je kineski new deal okidač za nastavak superciklusa u sirovinama.

procjenjuju da će ovaj plan dodati 2 postotna poena kineskom GDP-u sljedeće godine.

usporedi li se s veličinom ekonomije, ovaj paket je veći od svega ukupno što je američka vlada dosada uložila u svoje programe. zapravo čista kineska demonstracija ekonomske moći.

Kineska vlada je i ranije imala vrlo ambiciozne planove u pogledu ekonomskog razvijanja svoje zemlje, a svi ti ranije poznati podaci su se do jučer (nakon objave plana) praktički zanemarivali. Rezerve te zemlje su u mnogo pogleda ogromne, što pokazuje s kolikom lakoćom već duži niz godina održavaju rast GDP-a na svemirskih +9% ili +10%, nešto što SAD i EU u ovom trenutku mogu samo sanjati.

Svi ti planovi su međutim sada došli u prvi plan, obzirom da je rast kineskog GDP-a postao donekle uzdrman smanjenjem izvoza, a izvoz je do sada u priličnoj mjeri pozitivno utjecao na rast GDP-a.

Kako bi održali rast GDP na i dalje visokim stopama kao prethodnih godina (čitaj: kako se sve ne bi prepustilo slučaju), kineske vlasti su odlučile baciti novi kec iz rukava, jednostavno su odlučili ubrzati provedbu vlastitih planova (investicije u izgradnju infrastrukture među ostalim) čime bi osigurali nužan impuls u rastu GDP-a.

Za razliku od paketa mjera koje su prethodno obznanile SAD, EU i slični financijski velikani, ovaj plan ima ipak nešto drugačiji efekt: dok će u navedenim razvijenim regijama plan imati za ulogu osiguranje od propasti nekih tvrtki i održavanje koliko-toliko pozitivnog GDP-a (za neke figurativno rečeno life-line), u kineskoj priči će on poslužiti (osim povećanog ulaganja u infrastrukturu što je dobro za sve) za poticaj manjim poduzetnicima, zaživljenje individualnih projekata, za adekvatniji i zdraviji razvoj dosadašnjih firmi itd itd.

Do sada ovakvi ho-ruk potezi Kinezima nisu bili potrebni (iako su se mogli iskoristiti), samo zato kako se ne bi ekonomija dovela do usijanja. A potencijalni rast GDP-a od 13 ili 15% bi sigurno garantirao enormno gospodarsko usijanje, što naravno nikome u konačnici ne bi odgovaralo, te se ipak pribjeglo politici nadzora i kontrole održavanja rasta GDP na oko 10%.

Sve u svemu, čisti dokaz da superciklus ima još štošta za reći. Teško mi je stoga cijelo vrijeme bilo oteti se dojmu da Kinezi imaju snage i moći preokrenuti vlastiti svijet naglavačke ako to požele. Mnogi zaboravljaju šta znači ekonomija zemlje koja je krenula u ekspanziju, zemlje koja posjeduje milijardu i tristo tisuća građana.

Svi već odavno bacaju brojke i projekcije vlastitog razvoja i za vrijeme ove krize i poslije nje, a kinezi su do sada šutili i skrivali planove kao zmija noge.

U svakom slučaju vijest je vrlo pozitivna što se tiče osiguravanja buduće potražnje za potrebnim sirovinama, ovog puta ne samo dugoročno (što se znalo i ranije) već i u vrlo skoro vrijeme početkom 2009.

A vijest je bila stidljivo najavljivana čak par dana ranije, ako se znalo čitati između redova:

BEIJING, Nov. 9 (Xinhua) — China will take 10 major steps to stimulate domestic consumption and growth as it turns to an "active" fiscal policy and "moderately easy" monetary policy, an executive meeting of the State Council said on Sunday.

Here are the 10 major steps:

— Housing: Building more affordable and low-rent housing and speeding the clearing of slums. A pilot program to rebuild rural housing will expand. Nomads will be encouraged to settle down.

— Rural infrastructure: Speeding up rural infrastructure construction. Roads and power grids in the countryside will be improved, and efforts will be stepped up to spread the use of methane and to ensure drinking water safety. This part of the plan also involves expediting the North-South water diversion project. Risky reservoirs will be reinforced. Water conservation in large-scale irrigation areas will be strengthened. Poverty relief efforts will be increased.

— Transportation: Accelerating the expansion of the transport network. That includes more dedicated passenger rail links and coal routes. Trunk railways will be extended and more airports will be built in western areas. Urban power grids will be upgraded.

— Health and education: Beefing up the health and medical service by improving the grass roots medical system. Accelerating the development of the cultural and education sectors and junior high school construction in rural western and central areas. More special education and cultural facilities.

— Environment: Improving environmental protection by enhancing the construction of sewage and rubbish treatment facilities and preventing water pollution in key areas. Accelerating green belt and natural forest planting programs. Increasing support for energy conservation and pollution-control projects.

— Industry: Enhancing innovation and industrial restructuring and supporting the development of the high-tech and service industries.

— Disaster rebuilding: Speeding reconstruction in the areas hit by the May 12 earthquake.

— Incomes: Raising average incomes in rural and urban areas. Raising next year’s minimum grain purchase and farm subsidies. Increasing subsidies for low-income urban residents. Increasing pension funds for enterprise employees and allowances for those receiving special services.

— Taxes: Extending reforms in value-added tax rules to all industries, which could cut the tax corporate burden by 120 billion yuan (about 17.6 billion U.S. dollars). Technological upgrading will be encouraged.

— Finance: Enhancing financial support to maintain economic growth. Removing loan quotas on commercial lenders. Appropriately increasing bank credit for priority projects, rural areas, smaller enterprises, technical innovation and industrial rationalization through mergers and acquisitions.

These 10 moves are expected to have positive effects on cement, iron and steel producers amid a boom in infrastructure investment. Commercial lenders will benefit as loan ceilings are abolished, and medium-sized and small companies are likely to benefit from preferential policies.

SAO PAULO, Nov. 8 (Xinhua) — China will help stabilize international financial markets by maintaining its economic growth and expanding domestic demand, Zhou Xiaochuan, governor of China’s central bank, said here Saturday.

The People’s Bank of China is closely following the situation in international financial markets to make its policies on further readjustment of interest rate, he said.

Zhou, who is here to attend an annual meeting of finance ministers and central bank governors from the Group of 20 (G20) major industrial and emerging-market countries.

He said China’s central bank will cooperate with the International Monetary Fund to stabilize financial markets.

Zhou predicted an 8-9 percent economic growth for China next year, noting that the steady growth of the Chinese economy will help global financial markets return to normal.

Finance ministers and central bank governors from the G20 nations began the two-day meeting in Sao Paulo Saturday.

Founded in 1999 as an informal arena to facilitate dialogue between major industrial and emerging-market countries, the G20 accounts for 85 percent of the world’s economy and about two-thirds of the world’s population.