nego predstavlja tek "normalni predah", da se ispušu stvoreni baloni, jer kako kapitalizam nije baš "savršen" uvijek do balona dolazi, uvijek se vođeni prirodom ljudske psihe "prezagrijemo" i trebamo rashlađenje, a to sve prate u određenoj mjeri i tržišta kapitala,
ne u određenoj mjeri nego u mjeri sa množiteljem većim od jedan u bilo kojem smijeru. Tržišta kapitala imaju veću betu u odnosu na realnu ekonomiju i pomak u fazi za 6 mjeseci do godine dana. Da tomu nije tako, TK ne bi bilo interesantno i "golicalo" maštu nego bi prinos na dionice bio jednak nekim drugim konzrvativnijm ulaganjima poput nekretnina itd…
A što se tiče srkanja novca sa tržišta u strahu od hiperinflacije… možda te hiperinflacije neće niti biti, evo slikovito..naime ove silne količine novca ubrizgane u sistem su zapravo one količine novca koje su popunile vakum (rupe) u nekom tijelu. sada, kada su te rupe popunjene, zašto bi se po deafoltu smatralo je tog novca bilo previše…tj da će on curiti van iz tijela… možda ga je bilo taman kolko treba a ako i bude višak, možda je to baš dobro(blaga inflacija) i sve skupa se završi ne nekim tripple topom već nastavkom u novi višedesetljetni bull…
Conanova usporedba sa sedamdesetima je vrlo vrlo interesantna, možda i vjerojatna, ali nemojmo također zaboraviti da smo lost decade mi već zapravo odradili… jer je SP index u proljeće ove godine bio na razinama iz kasnih dvevedesetih…
Ovo ti je potpuno pogrešna pretpostavka, nema nikakvih rupa u tijelu, novac koji se nalazi u sustavu nalazi se negdje i dalje, no za sada stagnira, kada jednom krene u krvotok, inflatorna kretanja su neminovna.
a zašto su ga onda štampali ako ga je bilo već u krvotoku? zašto ga onda samo nisu "pokrenuli" da teče? Novca je _falilo_ kao što u ranjenom tijelu fali krvi. Sada je tijelo krv zaprimilo… pitanje je kako će ga prihvatiti. Da li ga je viška ili ga je taman? To još ne znamo… možemo samo pretpostavljati…
Pisem sa iphona pa cu biti kratak…
To je sve stvar FED-ove monetarne politike.
Kotac koji se zaglavio na taj nacin su probali podmazati.Sve to ima
svoje nuspojave poput pojacane inflacije.
Kako to da HNB nije pribjegao pojacanom stampanju kuna?
Odgovor je strah od visoke inflacije i pada vrijednosti kune prije svega.
A što se tiče srkanja novca sa tržišta u strahu od hiperinflacije… možda te hiperinflacije neće niti biti, evo slikovito..naime ove silne količine novca ubrizgane u sistem su zapravo one količine novca koje su popunile vakum (rupe) u nekom tijelu. sada, kada su te rupe popunjene, zašto bi se po deafoltu smatralo je tog novca bilo previše…tj da će on curiti van iz tijela… možda ga je bilo taman kolko treba a ako i bude višak, možda je to baš dobro(blaga inflacija) i sve skupa se završi ne nekim tripple topom već nastavkom u novi višedesetljetni bull…
Conanova usporedba sa sedamdesetima je vrlo vrlo interesantna, možda i vjerojatna, ali nemojmo također zaboraviti da smo lost decade mi već zapravo odradili… jer je SP index u proljeće ove godine bio na razinama iz kasnih dvevedesetih…
Bravo kolega governer. Mnogi su to shvatili u svijetu i izvlače se iz govana jedino naš guverner brije na neke filmove koji su se gledali davnih godina u samoupravnom socijalizmu. E sad zamislite da smo i mi popunili rupu barem u onom dijelu gdje država duguje pojedinim gospodarstvenicima budite sigurni da bi BDP u drugom kvartalu drugačije izgledao.thumbsup]
Pisem sa iphona pa cu biti kratak…
To je sve stvar FED-ove monetarne politike.
Kotac koji se zaglavio na taj nacin su probali podmazati.Sve to ima
svoje nuspojave poput pojacane inflacije.
Kako to da HNB nije pribjegao pojacanom stampanju kuna?
Odgovor je strah od visoke inflacije i pada vrijednosti kune prije svega.
tako je… e sad koja je razlika između HRK i Dolara? Kada bi Roha naštampao kuna, ljudi bi masovno bježali iz pozicije kuna (koji je zapravo kupon fixno vezan za tečaj Eura) i u strahu gubitka vrijednosti kupona mijenjali brže bolje svoje bezvrijedne kupone za pravi novac (Eure), ta bi psihološka spirala dovela do sve većeg i većeg pada vrijednosti kupona. Kako je to stvar psihologije i povjerenja u valutu prije svega (a naš narod tradicionalno nema povjerenja u svoju valutu još iz vremena juge, marke, euri, madraci, ovo ono…) Roha jako dobro zna kud bi dovelo štampanje kuna. E sad… zašto štampanje Dolara ne mora nužno dovesti do istog scenarija? Pa upravo zbog psihologije velikih sila globalnih ekonomija koja _ne gube_ povjerenje u Dolar. Do koje razine se ta psihološka zavjesa može braniti i kada će puknuti povjerenje u Dolar ovisi o puno više elemenata od puke količine dolara u opticaju. To zna i Bernake i u skladu s tim i postupa. Ipak Ameri imaju mnoge druge elemente kojima uvjetuju povjerenje u dolar.
Kolega pa zato postoji institucija HNB odnosno da si osim briga oko velikih plaća što si isplaćuju vodi brigu o istom i skladu s istim da reagira, ali bitno je da kotač ne stane. [bye]
Kolega pa zato postoji institucija HNB odnosno da si osim briga oko velikih plaća što si isplaćuju vodi brigu o istom i skladu s istim da reagira, ali bitno je da kotač ne stane. [bye]
sve ti je to stvar podneblja…
netko cvika od hiperinflacije i devalvacije poput nas, a netko ima veću fobiju od deflacije…
naravno stvar je i ekonomske moći pojednih zemalja koja opet ovisi i među inim, o vanjskotrgovinskom položaju, a tu smo mi izvan konkurencije….nažalost
Što se tiče inflacije novca i inflacije cijena… situacija vjerojatno nije tako jednostavna, pogotovo na kratkoj skali.
Dugoročno gledano, jasno da određeno povećanje novčane mase znači s tim u skladu smanjenje vrijednosti novca. To je osnovni zakon ponude i potražnje, kada je nekog oskudnog dobra odjednom više, ono je manje oskudno… "manje vrijedno".
Kada se ukupna novčana masa poveća, novčana jedinica realno vrijedi manje, ne znam kako drugačije može biti. Ali to ne znači da se inflacija cijena mora odigrati jako brzo i time stvoriti u nekim slučajevima neugodne situacije. Moguće je npr. da se to "nužno povećanje cijena" razvuče kroz duži period… u kojem neće biti dodatnog tiskanja novca nego će to sve biti dugoročna posljedica onoga davnog jednokratnog povećanja. Razvučeno kroz duži period može na godišnoj razini predstavljati sasvim prihvatljivu/normalnu inflaciju cijena.
Opet ponavljam: nema šanse da se na dugoročnoj skali povećanje novčane mase (bez ekvivalentnog povećanja realnih resursa dotičnog gospodarstva) ne osjeti kao pad vrijednosti valute, to je nemoguće.
Ali kratkoročne posljedice, kao i uvijek kada se radi o kratkoročnom – mogu biti vrlo nepredvidljive. Mogu oni koliko god natiskati novca, ali ako se taj novac "ne pokrene", inflacija cijena je u tom trenutku i dalje nepostojeća, ukoliko se nalaze u ovakvoj recesiji, mogu oni tiskati novca koliko god žele, banke taj novac nikome ne htjeti dalje posuđivati, kreditna aktivnost zamrznuta, gospodarstvo zamrznuto, cijene padaju!, deflacija se događa što se tiče cijena, a učinjena je inflacija novca – moguće je i to! Sasvim moguće na kratki rok, ali čim se novac "oslobodi", cijene moraju također rasti, naravno ne ravnomjerno i naravno ne baš predvidljivo, što znači da nisu predvidljivi niti utjecaji na realnu ekonomiju. Lako može biti da tiskanje novca ne poluči rezultate koji se očekuju. Zato s tim treba biti oprezan. Ali jedino što je sigurno, ono je dugoročno – dugoročno novac tim činom relativno vrijedi upravo toliko manje koliko je relativno povećanje novčane mase, makar se to ne osjetilo odmah. Kako se bude dalje još "trebalo" tiskati, time će novac vrijediti još manje… možda ne "uočljivo" na prvi mah, možda ne uzrokovane inflacije cijena na prvi mah, ali dugoročno da. Kratkoročno sve ovisi o tome da li se novac "kreće", koliko brzo se kreće (!), i gdje se kreće!, ovo zadnje ako ne ispadne po planu može skroz poremetiti planove.
Da li će Amerikanci uzrokovati hiperinflaciju ovisi o tome da li će još tiskati i što se će se događati s tim novcem, dok se "ne kreće", nema ničega, niti mini-inflacije a kamo li hiper.
U svakom slučaju, toliko baš i nisu natiskali, a niti su toliko ludi da će natiskati, da ja ne vjerujem da Amerika može doživjeti pravu hiperinflaciju, ali ako se ovaj novac pokrene a ne povuče uspješno, inflacija bi mogla neko vrijeme biti malo viša nego li je to uobičajeno kod njih, ali već sam rekao da su oni imali razdoblja veće inflacije i da su se s njima znali nositi, kao i to da njima inflacija odgovara jer će tako istopiti svoj dug… pa ne vidim neki veliki problem za dugoročnu održivost njihovog sustava, ukoliko druge stvari budu funkcionirale na stare dobro iskušane načine. Monetarna politika, makar i ne pomogla puno, sigurno neće više odmoći nego li može pomoći. Jedino čega se oni trebaju bojati je deflacija, a što su izbjegli. Za njihove građane u očekivanju inflacije najbolje je držati strane dionice i domaće onih kompanija kojima nešto veća inflacija ne smeta, niti kod kuće a pogotovo to što su npr. te kompanije i pretežni izvoznici…
Amerikanci, unatoč svemu: imaju puno toga za ponuditi za izvoz, zato njima deprecijacija doalara nije ono čega se najviše boje prije je to ono što zapravo žele!
slažem se, to su manje više vatrogasne mjere….fiskalna politika je ipak nešto dugoročnija po utjecaju na gospodarstvo
Lynx… za pročitati tvoje postove treba zaista dugi rok. Dugoročni postovi na dugoročnoj temi [thumbsup]