Pohvale za inovativnost, dapače. No, banke već koriste kreditne registre (HROK koji se vraća u upotrebu) kako bi računali kreditnu sposobnost klijenata. PSD2 API za AISP-ove omogućava dohvat prometa po računu, što znači da je potrebna logika prepoznavanja kreditnih obveza što i nije prevelika mudrolija, no opet, HROK je lakše čitati.
Što se tiče Identyuma, on za sada nema priču u PSD2 shemi, jer banke zahtijevaju identifikaciju putem svoje infrastrukture(autentifikacijski serveri). Ali bilo bi fenomenalno kada bi se ta stvar promijenila , jer to bi značio korak naprijed. Ali za sada, nula bodova.
@CRONER83
Prije svega, zahvaljujemo Vam se na pohvalama. Kratko bismo odgovorili na Vaša dva (kvalitetna) komentara:
1) Da, HROK se vraća u upotrebu, no PSD2 podaci nude i dodatne uvide u financijski kapacitet klijenata koji nisu vidljivi kroz strukture kakve predviđa HROK. Na primjer – automatizmom se može utvrditi plaća, pa klijenti više ne moraju donositi platne liste na papiru u banku. Isto tako, klijenti često imaju neke “treće” ponavljajuće izvore prihoda, koji nisu plaća i nisu vidljivi na platnim listama, a povećavaju im kreditnu sposobnost – ti su izvori isto vidljivi kroz PSD2 podatke, pa klijent time može ostvariti veću kreditnu sposobnost nego bi je ostvario samo na temelju plaće. Sličnih primjera ima još, poanta je da PSD2 podaci nude drukčiju perspektivu uvida u financijski kapacitet klijenata i idealno bi bilo korištenje i jednog i drugog (i HROK-a i PSD2) u procjeni kreditne sposobnosti klijenata.
2) Da. Točno tako. Prepoznali smo da je upravo nepostojanje jedinstvenog digitalnog identiteta i jedinstvenog autentikacijskog sustava osnovna kočnica brže digitalizacije svih servisa i našeg društva u cjelini. U RH, NIAS/eGrađanin su pokrili samo usko-fokusiran dio potreba, a i čak i ako/kad se prošire u komercijalnu sferu, to će i dalje ostati vrlo rudimentarno i kaskati 10 godina za aktualnom tehnologijom poput npr. self-sovereign identity blockchaina. Mislimo da je potreba za kvalitetnom platformom za digitalnim identitetom u našem društvu (a i u cijeloj regiji) ogromna – tako nekako je i nastao Identyum.
Robert Ilijaš, Identyum