Što je to primarni budžetski suficit?

…”najavljuje primarni suficit proračuna (bez izdataka za kamate)”…itd

Autorica bi se trebala dobro dobro upoznati sa značenjem pojma primarnog budžetskog suficita i raspravama koje se o tome vode (t.j. važnosti odnono značaju da li ga neka država ostvaruje ili ne).

Nakon toga bi mogla porazgovarati s nekim tko tu materiju dobro poznaje o tome tko ga u EU (ili čak šire) ostvaruje, a tko ne.

Sve, sve, sve – samo ne ono pravo

Jedna češka poslovica kaže: “Vjeruj, samo pazi komu ćeš”. Tko vjeruje čovjeku koji je uzeo kredit u švicarskim francima i unatoč tome postao ministar financija? Naime, uzimanjem kredita u švicarskim francima dokazao je da mu toliko toga nije jasno da mu se sve to što mu nije jasno jednostavno ne isplati tumačiti. Kada bi ga pitali koja je valuta izazvala ovakvu aprecijaciju švicarskog franka, da li je SNB branila minimalni ili maksimalni tečaj od 1,2 prama toj valuti itd. sumnjam da bi to znao objasniti.

Još gore je sa primarnim budžetskim suficitom na čijem ostvarenju insistiraju strani kreditori kod financjske pomoći državi u velikim dužničkim problemima. Oni ga vole zbog toga jer se svaki plan za njegovo ostvarenje sastoji od nekoliko stotina stavki ključnih budžetskih izdataka pa je lako vidjeti na što se nepotrebno troši (podsjetimo, sirotinja je uvijek najveći rasipnik).

Sam pojam primarnog budžetskog sufita je malo problematičan (Nijemci ga zovu “takozvani”) upravo zbog toga jer ne uključuje kamate na državni dug. Dakle, mogao bi se usporediti sa našom “pozitivnom nulom”. Ipak, on je nešto poput ampermetra u automobilu: pokazuje da li se budžet bitno manje punui nego što se iz njega uzima.

Da bi Hrvatska ostvarila primarni budžetski suficit potrebno je prvo sačiniti plan za njegovo ostvarenje (na čemu će uskoro početi insistirati MMF i Komisija EU). On se dakle neće ostvariti bez konkretnog i preciznog plana, samo na temelju želja (logika “Što se babi (ministru) htilo to joj se (odnono njemu) i snilo”.To znači da će trebati popisati tih nekoliko stotina budžetskih stavki od kojih će dio trebati ukinuti. Već pogađate: skinuti s budžeta nekoliko desetaka tisuća onih koji primaju plaće a ne zarađuju ih. To, naravno, znači otpuštanja u državnom i javnom sektoru. Nakon toga dolazi na red smanjenje mirovina. U hodu će se također morati ukinuti doslovce svi vanfiskalni nameti. Itd., itd., itd.

Što dalje slijedi vidljivo je iz sudbine Grčke. Na ovom forumu već smo pisali o tekstu Martina Feldsteina “Bajka o uravnoteženom grčkom budžetu” posvećenom cilju ostvarivanja primarnog budžćetskog suficita u Grčkoj.

Po mojoj procjeni, Hrvatska momentalno ostvaruje primarni budžetski deficit između 1% i 2% BDP-a, a MMF i Komija EU će tražiti te iste postotke (ili, ajme Gospe moja!) još više samo s druge strane t.j. kao primarnog budžetkog suficita.

Vidljivo je dakle da ostvarenje primarnog budžetskog suficita neće ići bez prisile iz inozemstva, pa je vjerovanje u tom konekstu promašena aktivnost.

Meni se vise cini da je u pitanju casna pionirska rijec. Ja gledam ovoga Lalu i on meni ima vise odlika mladog pionira nego ministra financija.