Komentar:
(1) Prezentacija Uprave (koja je i objavljena na ZSE) je varljiva jer su prezentirali nekonsolidirane rezultate, što nema smisla. Konsolidirana dobit je oko 120 milijuna kuna, a razlika je najviše posljedica otpisa u Jadranskoj banci. Uopće nema razloga da nisu prezentirali konsolidirane brojke, pogotovo je to besmisleno jer konsolidirane brojke i nisu tako loše.
(2) S druge strane, činjenica je da se smanjuje operativni rezultat (manji za 70 milijuna kuna), te bi Uprava ipak trebala dati neke elementarne odgovore kako se misli nositi s tim u budućnosti, pogotovo jer imaju značajan rast troškova i ulaganja u IT. Dakle, neovisno o akviziciji Jadranske banke, treba pokazati gdje ubuduće očekuju rast prihoda.
(3) Uprava i dalje papagajski ponavlja da joj treba dokapitalizacija, što je nonsens imajući u vidu kretanje cijene dionice. Knjigovodstvena vrijednost dionice je 1.000 kuna po dionici, nominala je 600 kuna po dionici, a tržišna cijena je trenutno ispod 500 kuna po dionici. Čak i uz pretpostavku da bi se radila dokapitalizacija po nominali, što bi bilo uz premiju od 20% na trenutnu tržišnu cijenu, to bi značilo dokapitalizaciju po 0,6 BV što je sramotno malo. Očito je da Uprava druka na dokapitalizaciju kako bi se smanjio udio države, međutim dokapitalizacija po ovim niskim cijenama nikako nije u interesu dioničara. Ako se isključi efekt Agrokora, prosječni povrat na kapital banke u periodu 2015-2018 iznosi preko 6%. Ako bi uzimali metriku 0,6 BV – trenutni povrat koji dioničari ostvaruju na to je preko 10%. Uprava svim dioničarima čini direktnu štetu jer ponavljanjem već dvije godine da treba dokapitalizacija veliki institucionalni igrači su se potpuno povukli sa kupnje jer nisu blesavi da si dižu cijenu. Umjesto dokapitalizacije (za što nema osnove, u krajnjoj liniji nakon prošle dokapitalizacije cijena je preko 20% u minusu, kakav je to track record??), trebali bi ići na izdavanje podređenih obveznica. Da bi došli do stope adekvatnosti kapitala od 23% (iznad prosjeka bankarskog sektora), mogli bi izdati 600 milijuna kuna podređenih obveznica. Uz trošak kamata od 5%, to bi im nosilo godišnji trošak od 30 milijuna godišnje, što je prihvatljivi trošak i preko duplo jeftinije od konzervativno računatog implicitnog troška dokapitalizacije. Isto tako, ako bi to odradili pametno, mogli bi ciljati na retail što bi im između ostalog moglo donijeti dodatne klijente (gdje se trenutno može naći ulaganje sa 5% kamate?). Konačno, objavom da se odustaje od dokapitalizacije u obliku izdavanja dionica, cijena bi se vratila na prirodnije razine, čime bi si Uprava dala još jedan pozitivan impuls (očito je da si cijelo vrijeme pokušavaju raditi pozitivan PR jer im ističe mandat).
(4) Imajući u vidu dosadašnje kadrovske odluke Vlada, ova Uprava je gotovo za svaku pohvalu (treba imati u vidu da bi u nekim drugim vremenima HPB nastavio financirati Petrokemiju, Uljanik i slične gubitaše – istina je da je to radio i pod ovom Upravom ali u manjim omjerima i što je bitno uvijek sa državnim jamstvima – dakle de facto uskaču kao spasioci, ali u stvari imaju prvoklasni zalog kojeg će prije ili kasnije naplatiti). Poslovno/operativno se trude restrukturirati banku što je dugoročan proces, ali čini se da idu u dobrom smjeru. Strateški su pogubljeni jer inzistiranjem na dokapitalizaciji u svakom istupu u javnosti direktno utječu na nisku cijenu dionice te su se već odavno trebali okrenuti alternativnim rješenjima (podređene obveznice) koje imaju višestruke koristi, kako za postojeće dioničare, tako i za Upravu ukoliko dugoročno želi napraviti neki značajniji transformacijski korak.

PS. Kupnja i pripajanje Croatia banke bila bi katastrofa; ali konsolidacija manjih regionalnih banaka koje imaju značajni lokalni udio (npr. Karlovačka banka, Slatinska banka itd.) bi imala itekako smisla. S druge strane, te akvizicije bi trebalo raditi zamjenom dionica za dionice HPB-a, a ne kupnjom.