| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
DLKV | 3,73 | 37.463 | 10,044 | 3,70 | 3,72 | -1,07% |
koliko vjetroelektrana se planira,,,,,,
Četiri 4 vjetroturbine nazivne snage 2,3 MW za sad.
U ovoj godini Dalekovod d.d. planira osigurati financiranje za još najmanje dva projekta vjetroelektrana.
Opširnije na njihovim stranicama:
http://www.dalekovod.com/dalekovod-gradi-vjetroelektranu.aspx
hmm ni jedan komentar na izvješće…
http://zse.hr/userdocsimages/financ/DLKV-fin2010-1H-NotREV-N-HR.xls
Vjerojatno je tako i očekivano…, pa i nedavno je Miličić isto (ili slično) i najavljivao, no poslovi u tijeku i oni tek ugovoreni većinom su sa inozemstvom i samo se nižu + očekuju novi…
Mislim da smo lupili o dno, bar što se tiče fundamenata i sad slijedi oporavak, kako ukupnih prihoda i dobiti.., s tehničke strane pak kako nam Ameri i Švabe odrede.., ili pak Jutarnji list..
Ako se kod dionica kupuje budućnost, onda bi trebali cjenovno rasti.., pad je odrađen.., pretjeran i surov…, ali odrađen…
Što se ovo događa na kupnji?
Zar je nešto ugovoreno? [lol]
Ugovoreno ??
Pa ugovoreno imaju pun kufer, samo što ‘investitori’ ne čuju.
Vlada RH je odavno najavila projekte u energetici, a to je bila i tema Otvorenog u četvrtak 29. srpnja gdje su tom prilikom gostovali gosti:
Đuro Popijač– ministar gospodarstva, rada i poduzetništva
Leo Begović –predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede
Vesna Trnokop Tantra– podpredsjednica hrvatske gospodarske komore
Bojan Milković– glavni izvršni direktor INE
U jednoj ugodnoj atmosferi, bez spominjanja politike, uz odličnog voditelja Darka Horvatića, spomenuto je nekoliko bitnih stvari vezanih za temeljnu djelatnost Dalekovoda.
Dakle, poznato je da EU stimulira energetsku efikasnost, te u skladu s tim minstar Popijač koji je pokazao oduševljenje što napokon ima priliku sudjelovati u emisiji na HTV-u koja govori o razvoju kaže da će enegetika biti u RH jedna ozbiljna razvojna poluga, a o energetskome razvoju između ostalog kaže da će biti poželjni i domaći i strani investitori u energetske objekte.
Popijač kaže: „Mnogo se govori u dobroj namjeri o obnovljivim izvorima energije , ali ako HEP ne učini i igradnju konvencionalnih izvora energije i izgradnju infrastrukture, trafostanice i sve ono što prati prijenos mi nećemo moći graditi alternativne izvore.“
U jednom dijelu emisije Leo Begović napominje da je Vlada RH donijela za HEP povijesnu odluku 1. Travnja ove godine kad je na jedan način je ukazala smjer u kojem treba HEP ići, dala je gotovo prijedloge desetak energetskih objekata.Ističe da se oni iz HEP-a vesele toj odluci jer u narednih desetak godina moraju utrošiti 3 milijarde € za ulaganje u nove proizvodne objekte.
Kaže da može reći da koncem godine, znači kroz nekakva tri ili četiri mjeseca će biti spremni za objavu dva međunarodna natječaja za gradnju novih energetskih objekata. Jedne hidroelektrane i najvjerojatnije jedne termoelektrane.
Dinamički planovi investicija su da do 2020. god. mi u potpunosti izgradimo 3,5 tisuća megawata što će nam biti dovoljno za zadovoljavanje buduće potrošnje el. energije, a isto tako za revitalizaciju elektrana koje već tada izlaze iz upotrebe, a osnovni nam je cilj da mi 2020. god. ne uvozimo više električnu energiju.
Zato što danas RH na 18 terawata godišnje otprilike uvozi 20-23% el energije, kako koje godine zavisno o sušnosti, zavisno o potrošnji el. energije. Znači to je naš osnovni cilj.
Na konstataciju voditelja da su vjetroelektrane tj. vjetroparkovi apsolutni hit među obnovljivim izvorima energije i na to nadovezano pitanje čija je obveza da sagradi pristup prijenosnoj mreži od vjetroelektrane do HEP-ove mreže.
Leo Begović kaže da se iz HEP-a ozbiljno razmišlja u budućnosti da se na neki način HEP pojavi kao investitor u svim tim projektima. Da praktički HEP na određeni način pokuša sa budućim investitorima u vjetroelektrane, bio masu ili nešto drugo, pojaviti se kao onaj koji daje priključak, koji će biti konekcija u odnosu na tu elektranu. Smatra da će na taj naćin i brže privući potencijalne investitore, ali i osigurati sebi određeni razvoj koji, kako kaže gospodin Begović u obnovljivim izvorima energije HEP je na neki način zapostavljen. I nada se da će u budućnosti vrlo brzo pred vladu izaći sa takvim jednim projektom i nada se njihovoj podršci.
Gospođa Vesna Trnokop Tanta kaže da bi se usudila reći da kad se radi o obnovljivim izvorima energije da tu postoji veliki interes ne samo investitora za takve projekte nego postoji veliki interes hrvatskih proizvođaća koji razvijaju tehnologije koje plasiraju za razvijanje tih izvora energije.
Nastavak od prethodnog posta jer nije sve stalo gore:
Voditelj Darko Horvatić: „Gospođo Tanta kad govorimo o investicijama u energetici, recite kakav je potencijal tih investicija kao zamašnjak svojevrsni hrvatskom gospodarstvu?“
Vesna Trnokop Tanta: „Pa u svakom slučaju do sad svi energetski projekti, a pratili smo ih dosta ovdje u Hrvatskoj znače angažman hrvatskih tvrtki. Hrvatske tvrtke definitivno tu imaju potencijala, imaju iskustva, pogotovo kad govorimo o građevinskim tvrtkama koje su sudjelovale na tenderu, na raznim tenderima, na raznim kontinentima. Prema tome potencijala opsolutno postoji,ali ja bih se usudila iskoristiti ovaj trenutak i reći da hrvatske tvrtke željno očekuju te investicije i da traže načina kako i na koji način doći do toga posl. I u stvari sve hrvatske tvrtke žele vidjeti nekakav pokretač u hrvatskom gospodarstvu koji će ih animirati i u krajnju liniju da ih se na vrijeme pripremi za takve investicije . Pri tome ne bi trebalo gledati posebno plinske projekte, pa onda projekte u segmentu elektične energije, pa naftne projekte. Dakle mi našu geostratešku poziciju moramo maksimalno iskoristiti da budemo mi gospodari ovog prostora i da mi upravljamo razvojem energetike.“
Gospođa Trnokop Tanta kaže još da je mišljenja da nam je potreban apsolutni konsenzus, a ne da prilikom promjene određenih garnitura dolazi do ukidanja određenih projekata. Misli da smo shvatili svi i da smo došli do zida i da nam ovakav investicijski ciklus naprosto treba za praktički iskorak i z rast
16.07.
1. CTG D.O.O. 352.474 15,37%
2. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D./KAPITALNI FOND D.D. 44.071 1,92%
3. DALEKOVOD D.D. (1/1) 43.934 1,92%
4. PBZ D.D. 42.176 1,84%
5. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 31.649 1,38%
6. AZ OMF 24.992 1,09%
7. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 23.558 1,03%
8. MILIČIĆ LUKA 22.469 0,98%
9. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 21.224 0,93%
10. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 19.638 0,86%
03.08.
1. CTG D.O.O. 352.474 15,37 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
2. PBZ D.D. 45.926 2,00 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA + 3750
3. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D./KAPITALNI FOND D.D. 44.071 1,92 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
4. DALEKOVOD D.D. (1/1) 43.934 1,92 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
5. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 31.649 1,38 Skrb. račun RIJEKA, HRVATSKA
6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 24.992 1,09 Skrb. račun SPLIT, HRVATSKA
7. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 23.558 1,03 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
8. MILIČIĆ LUKA 22.469 0,98 Osnovni račun ZAGREB, HRVATSKA
9. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 21.618 0,94 Skrb. račun RIJEKA, HRVATSKA +1980
10. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. 21.224 0,93 Skrb. račun ZAGREB, HRVATSKA
Ukupno: 27,55
[sad] [sad]
[undecid] [undecid]……. trgovana 1 dionica…..[undecid] [undecid]
[sad] [sad]
….13 dana nitko ni slova…
Zadnje transakcije: Cijena Količina Iznos Datum
282,50 20 5.650,00 18.8.2010 11:40:21
282,50 27 7.627,50 18.8.2010 11:38:56
282,28 1 282,28 18.8.2010 10:00:00
Sappy moraš češće pisati…… [proud]
http://dubrovacki.hr/clanak/21750/trafostanica-na-srdu-vrijedna-140-milijuna-kuna-u-pripremnoj-fazi1
Inače izgradnja TS Srđ je u sklopu programa obnove i izgradnje TS Dubrovnik (Komolac, Srđ, Plat). TS Komolac je obnovljena (sudjelovao u obnovi i Dalekovod, što možete pročitati na stranicama HEP-a u njihovom vjesniku), a za izgradnju TS Plat Dalekovod i Končar imaju potpisan ugovor još od prije cca 2 godine. Zbog toga vjerujem da i ovaj posao neće proći bez Dalekovoda.