| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
DLKV | 3,34 | 3.931 | 1,177 | 3,32 | 3,34 | 1,82% |
Ja sam pronašao di je 37%. Vi pronađite ostalo.
Dalekovod (profil tvrtke)
Vlasnička struktura
Dalekovod je dioničko društvo koje je u cijelosti privatna tvrtka. Temeljni kapital
društva iznosi 229.381.200,00 kuna i podjeljen je na 2.293.812 redovnih dionica serije
A nominalne vrijednosti 100 kn po dionici.
Dosad su u Dalekovodu provedena dva plana zaposleničkog stjecanja vlasništva trezorskih
dionica – ESOP 2000 i ESOP 2001 (Employee Stock Ownership Plan-ESOP)-
2000. godine sa 53 posto zaposlenih i 2001. godine s 37 posto radnika, i to tako da
je ukupno 37 posto temeljnog kapitala Društva prodano radnicima. Efekti uspješno
provedenog ESOP programa vidljivi su i na izvrsnim poslovnim pokazateljima, za što
je važan čimbenik motivacija svih zaposlenika Dalekovoda d.d.
@sasha
lijepo.
ali zna li netko koja to grupa firmi/dioničara ima stabilnih >50% , što omogućava stabilnost NO-a i uprave?
ovo je prava misterija…
@ zosprajc
http://www.dalekovod.hr/vlasnicka-struktura.html
37 % radnici +
15,64 % CTG +
1,92 % Dalekovod d.d.
Baš i nije neka misterija. Ovi gore drže natpolovičnu većinu. Dovoljno za stabilnost NO i uprave.
Neda mi se stada tražiti, ali koliko se sjećam bila je naka odredba kod tih radničkih dionica, da ukoliko netko od radnika želi prodati dionice mora iste prvo ponuditi Dalekovodu, pa da oni kao firma imaju pravo prvootkupa. Valjda su shodno tome na zadnjoj skuštini i donijeli odluku da firma može sticati dionice do visine 10% temeljnog kapitala.
Trebao bih reći: nemojte više pisati o pozitivi jer želim dokupiti još ispod 420 kn, ali kako je kod DLKV cijena dionice obrnuto proporcionalna rezultatima poslovanja, onda mogu samo reći: dajte što više pozitive, možda je time dodatno srušite pa uspijem dokupiti i po 400 kn [thumbsup]
Slažem se 100%
@ zosprajc
http://www.dalekovod.hr/vlasnicka-struktura.html
37 % radnici +
15,64 % CTG +
1,92 % Dalekovod d.d.
Baš i nije neka misterija. Ovi gore drže natpolovičnu većinu. Dovoljno za stabilnost NO i uprave.
Neda mi se stada tražiti, ali koliko se sjećam bila je naka odredba kod tih radničkih dionica, da ukoliko netko od radnika želi prodati dionice mora iste prvo ponuditi Dalekovodu, pa da oni kao firma imaju pravo prvootkupa. Valjda su shodno tome na zadnjoj skuštini i donijeli odluku da firma može sticati dionice do visine 10% temeljnog kapitala.
Sve točno! DLKV je jedina naša firma u kojoj radnici na gablecu komentiraju koliko je tko od njih "teži" kad DLKV-R-A potegne par %-taka, a prodaju samo ako nemaju baki za karmine.
kakve to veze ima dalk?
Kakvo je izvješće…… kiša ili sunce?
kakve to veze ima dalk?
Ima, jer će tamo raditi!
opaka igra na DLKV….
Evo jedan zanimljiv intervju:
http://www.vjesnik.com/Html/2009/09/19/Clanak.asp?r=tem&c=1
Kako napreduju pripreme za spajanje hrvatskoga i mađarskoga plinskog sustava? O kolikoj se investiciji i kapacitetu radi, kad bi trebala početi i završiti gradnja te koje će koristi spoj dvaju plinskih sustava donijeti Hrvatskoj
Hrvatski dio interkonekcije uključuje dionice plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac i Donji Miholjac – Dravaszerdahely koje gradi Plinacro,
Za oba hrvatska plinovoda izdana je lokacijska dozvola, ugovorena je nabava cijevi te se njihova isporuka, kao i izdavanje građevinskih dozvola očekuju do kraja godine. Svi potrebni radovi već su većim dijelom ugovoreni, a dotad će se ugovoriti i preostali – sve kako bi radovi na kompletnoj dionici počeli još ove godine. Završetak radova predviđen je do kraja 2010., a nakon toga slijedi puštanje u rad.
Vjerujem da će biti još lijepih vijesti za Dalekovod, a vezano za nastavak plinifikacije Hrvatske.
Opet ovaj ej moj Sasha. Računica je jasna pad najavljeni pad prihoda od cca.30 % (to je po meni blaža varijanta)građevinskog sektora donosi i pad dobiti od 30 %.To je prognoza za ovu godinu,a ne treba biti prorok za prognozu za sljedeću godinu u kojoj će se dodatno srezati sve kapitalne investicije države. Usvakom slučaju izgledan je u razdoblju od sljedećih par godina pad prihoda od 50 % u građevinskom sektoru.