Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
DLKV | 3,65 | 7.197 | 1,971 | 3,64 | 3,66 | 1,67% |
Možda će adut Konzorcija u pregovorima biti ponuda za izgradnju novih vjetroelektrana u BiH. Kladim se da će Sarajevo biti jaaaako zainteresirano jer osim piramida samo to još nemaju. [thumbsup]
Već zamišljam scenu na otvaranju – uz federalne, kantonalne i ine zvaničnike KUD Pofalići izvodi:
Puni vjetre, malo sa Neretve, malo sa Neretve, puni vjetre. Pa rastjeraj maglu po Mostaru…
[smiley][smiley][smiley]
Ovo mi se svidja-DLKV je konstantno na jednom (pribliznom) nivou,ceka se ne samo Aluminij,pa i prva kotacija,dokapitalizacija u ovoj godini i ostvariti sve poslove i nema zime da nedodjemo na 2.500,HRK i vise…
Sve je to krasno…ali visi nam dokapitalizacija ako ne bude povlastene struje…i jos nesto…ako dlkv jest podcijenjen jeste li se zapitali zasto ekipa KLT i BLM ne kupuje ko sumanuta…njihovi udjeli konstantni vec dugo…[huh]
Sve je to krasno…ali visi nam dokapitalizacija ako ne bude povlastene struje…i jos nesto…ako dlkv jest podcijenjen jeste li se zapitali zasto ekipa KLT i BLM ne kupuje ko sumanuta…njihovi udjeli konstantni vec dugo…[huh]
Da si ti po 80 kn stekao većinski udio, jel bi davao 1600-1700?
[shocked]
Sve je to krasno…ali visi nam dokapitalizacija ako ne bude povlastene struje…i jos nesto…ako dlkv jest podcijenjen jeste li se zapitali zasto ekipa KLT i BLM ne kupuje ko sumanuta…njihovi udjeli konstantni vec dugo…[huh]
Dokapitalizacija nema veze sa aluminijem kolega ali da li je podcijenjen uvelike ovisi o istoj s obzirom na plačanja kredita koji ih stišću-bar mi tako kaže čovjek iz IO
Sve je to krasno…ali visi nam dokapitalizacija ako ne bude povlastene struje…i jos nesto…ako dlkv jest podcijenjen jeste li se zapitali zasto ekipa KLT i BLM ne kupuje ko sumanuta…njihovi udjeli konstantni vec dugo…[huh]
BLT i KLM prije par mjeseci prebacili 20% na ZABU i ponovno vratili to sebi… kupuju oni i prebacuju, samo na skrbničke račune.
Ne znam zašto svi drukaju za dokapitalizaciju. Kad razmišljate o dokapitalizaciji bilo bi bolje da se raspravlja o tome ako bude dokapa, u što će ti novci biti uloženi, tako da bi u kratkom roku vratili fundamente dionice. Svi gledaju na dokap kao sigurnu kratkoročnu zaradu ( sjetimo se da se i na IPO gledalo kao na sigurnu zaradu). Ja bi osobno radije da DLKV može sve isfinancirati iz dobiti od 4q , a da dokapa niti ne bude [undecid].
http://www.slobodnadalmacija.hr/20080108/bih01.asp
procitajte si, da ne kazete da nemate informaciju o Aluminiju.
[cool]
http://www.slobodnadalmacija.hr/20080108/bih01.asp
procitajte si, da ne kazete da nemate informaciju o Aluminiju.
[cool]
Ja vidim priliku za povoljnu kupnju za Glencore i Dalekovod. Još im usput prodaju vjetroelektrane i struju.
NOVI LIST DANAS
Počinje gradnja tunela Katarina
Nedostajući trak najvažnije riječke prometnice gradit će Hidrolektra, Konstruktor, Viadukt i Strabag čija je ponuda bila vrijedna 620 milijuna kuna. Cesta će biti puštena u promet 1. srpnja 2009. godine
Nova cijev tunela Katarina mora se što prije probiti da bi se moglo pristupiti gradnji mosta Rječina, najtežem objektu zaobilaznice – portal tunela Katarina i most RječinaRIJEKA – Posao gradnje oko devet kilometara duge dionice riječke zaobilaznice između Diračja i Orehovice dobio je konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki u kojem se nalaze Hidrolektra, Konstruktor, Viadukt i Strabag, čija je ponuda, vrijedna nešto više od 620 milijuna kuna, na natječaju ocijenjena kao najpovoljnija. Prije nekoliko dana iz Društva Autocesta Rijeka – Zagreb poslana je u spomenute tvrtke obavijest da su dobile veliki posao u Rijeci, kojeg bi na terenu trebale započeti već za desetak dana i to uređenjem pristupnih gradilišnih puteva među kojima je najveći prioritet prilaz tunelu Katarina, koji se mora što brže probiti kako bi se moglo pristupiti mostu Rječina, najtežem objektu riječke obilaznice. Upravo ovih dana ARZ je praktično riješio pitanje financiranja gradnje nedostajuće trake riječke obilaznice, pa se neslužbeno doznaje da će kredit vrijedan oko 140 milijuna eura odobriti austrijska banka Dexia. Ta banka već je ugovorila sa ARZ-om kredit u iznosu od oko 200 milijuna eura, kojim je plaćena nepotrebno visoka cijena koncesijske naknade, što znači da se ARZ u svega nekoliko mjeseci zadužio za 340 milijuna eura, čime je definitivno poljuljana financijska stabilnost tvrtke.
Na rubu prometnog kolapsa
U ARZ-u je u posljednje vrijeme teško dobiti službene informacije o realizaciji projekta riječke obilaznice, pa se tako ne zna ni pod kojim su uvjetima ugovoreni krediti s bankom Dexia. Neslužbeno se tvrdi kako je riječ o najpovoljnijem kreditu kojeg je ARZ ikada dobio. Kako god bilo, nakon što je zaključen natječaj i riješen problem financiranja, više nema nikakvih dvojbi da će gradnja obilaznice između Diračja i Orehovice uistinu početi. To će se dogoditi punih dvadeset godina nakon što je ova cesta puštena u promet. U međuvremenu je upravo ta dionica postala najopterećenija u državi te je premašila godišnji prosjek od 30.000 vozila dnevno, što je posebno tijekom ljetnih mjeseci granica prometnog kolapsa.
Ugovor o gradnji tek treba biti potpisan s konzorcijem hrvatskih tvrtki, a to je po svemu sudeći sada sasvim izvjesno, jer do jučer kada je istjecao rok za žalbe, još uvijek nije stigla niti jedna žalba u ARZ. Nevjerovatno kratak rok gradnje i dalje ostaje na snazi, pa se tako i dalje službeno planira da će južni trak dionice Diračje-Orehovica biti pušten u promet 1. srpnja 2009. godine. To znači da se ukupno četiri tunela, dva vijadukta i jedan most s pripadajućom trasom moraju izgraditi za svega 17 mjeseci.
Nepristupačan kanjon Rječine
Zanimljivo je također da je kredit za projekt obilaznice daleko veći od ugovorenih građevinskih radova. Razlog je taj što dio ugovora sa hrvatskim konzorcijem neće biti opremanje dionice niti gradnja iznimno skupog zaštitnog zida od buke, čiji će zidovi biti visoki oko 5 metara, dok će ukupna dužina zidova biti gotovo 14 kilometara. ARZ je u suradnji s Brodarskim institutom pripremio opsežan projekt zaštitnih zidova od buke i zanimljivo je da je prezentaciju tog projekta za predstavnike stručnih službi Grada Rijeke od ARZ-a već zatražio riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel. To pitanje nikako nije i jedino na kojem zajedno rade predstavnici ARZ-a i Grada Rijeke. Prije nego što je gradnja uopće započela došlo je do određenih sukoba zbog zahtjeva ARZ-a da im se omogući gradnja pristupnih cesta prema temeljima mosta Rječina, koji se nalaze na izrazit