| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
DLKV | 3,65 | 7.233 | 1,981 | 3,64 | 3,66 | 1,67% |
Ovo mi je zanimljivo samo iz razloga zbog one trakavice koja se vodi oko izgradnje dalekovoda
Albanija-Kosovo. Samo da podsjetim da je Dalekovod dobio potvrdu da je pobjedio na tom natječaju,
koji se bodovao na način da su 70% bodova nosile tehničke karatkeristike, a 30% cijena. Ukupno najviše bodova osvojio je Dalekovod, ali Albanska strana neće da potpiše s njima ugovor jer oni žele da taj posao radi Energoinvest, koji je dao najmanju financijsku ponudu. Naravno da Njemci (kfw banka) su stajališta da je Dalekovod pobjedio na natječaju po raspisanoj proceduri, i da će taj posao
raditi Dalekovod ili ide novi natječaj. Sad ono što je tu meni zanimljivo je to kako se netko toliko
može zauzimati za nekog kada sam direktor toga poduzeća kaže da će ih ostati raditi brojkom i
slovima 10 (deset). Tih deset je valjda sa samim direktorom, i možda sa kojim šefom, pa neka mi sada netko objasni kako tih 10-tak ljudi mogu izgraditi taj dalekovod. Osim toga nije u igri samo taj
dalekovod. Ako se potrudite možete preko googla pronaći na Albanskim stranicama gdje se spominje
da je Dalekovod osojio po istoj proceduri još jedan natječaj u izgradnji dalekovoda u Albaniji (južni
prsten ili vod nešto tako koliko se može zaključiti preko google prevoditelja), ali je i taj projekat
blokiran do daljnjeg od strane Albanske vlade jer i to žele dati Energoinvestu. Stvarno mi nije jasno
kako bi ovi sa 10-tak ljudi (od toga su možda 2 montera) uspjeli izgraditi ova dva prijekta ukupne
vrijednosti cca 100 mil. eura. Da me netko krivo ne shvati, nije mi drago što je Energoinvest u takovim problemima, nego bi samo želio da Dalekovod dobije ono štu mu je pripalo kao pobjedniku
na ta dva natječaja, a Energoinvest neka se izvuče i opstane.
Ovaj sa ovim velikim skrivenim nalog samo je dokaz kolika je pjlačka u igri i kako veliki investitor svaki danom od malog investitora čini još i manjm
žalosno al istinito hanfa bez reakcije i zaštite malog investitora a u službi velikog
Ovaj sa ovim velikim skrivenim nalog samo je dokaz kolika je pjlačka u igri i kako veliki investitor svaki danom od malog investitora čini još i manjm
žalosno al istinito hanfa bez reakcije i zaštite malog investitora a u službi velikog
Slažem se sa tobom kolega.
Pljačka i dalje traje!
Po prvi puta da nema potpore na 110, pripremali su teren danima i poklapali sve što je počinjalo sa 110 dok ih nisu obeshrabrili.
čini mi se da će se ovdje ponoviti scenarij ingre (ne baš u tolikoj mjeri x3) ali recimo da sklizne na 80,90 što je vrlo lako moguće ali ne zahvaljujući dalekovodu nego sceni na svjetskim tržištima i onda kad se tržište smiri i poraste povuče do 150 +, ako bude neka dobra bauštela i više…
ukratko da ne duzim o vjetro elektrani kao zlatnom rudniku. što se prodaje vjetro park na pagu ako je to posao viskoko profitabilan? sto se prodaje vjetro park kod šibenika koji je izgrađen prije dvije godine? što najveći developer i strucnjak za vjetroelektrane u hrvatskoj Ž. Samarđić iz “Enersysa”ne moze naci 350.000 eur da dovrši papirologiju na svoja dva započeta projekta ako je to toliko isplativo u hrvatskoj? pustite ljudi priće o španjolskoj, malti, engleskoj off shore, gdje su prosjeci vjetra iznad 10m/s, u hrvatskoj ako imate 6.5 m/s zapravo, a ne fiktivnih, samo da se dobije kredit i uzmu provizije jeste premija. (ne ulazeci sada u konstantnost i turbulecije vjetra).
da ne govorimo o kamatnim stopama za ovakve projekte koje su oko 7%, što je ne isplativo.
Dalekovod kada je gradio svoje parkove cijena mu je bila 1.5 miliona eur po instaliranom 1MW turbine, a danas je dosla blizu 1 milion eur zbog over oversupplya u industriji turbina. jednostavno iz toga biznisa nema u hr dobiti u prvih 15 godina, ako i uspiju izdrzati "vlasnici" da im banke ne zapljene projekt ranije.
da ne govorimo o rizicima smanjivanja subvencija u ovih 12 godina od drzave, vidimo sta se desilo u španjolskoj i češkoj.
uglavnom ako i želite kupiti DLKV nemojte gledati ovaj biznis. procijenite ga samo na osnovu core biznisa vrijedi li ga kupovati ili ne. pozdrav
moegreen. Tako mlad (korisnik foruma od 24.05.12)! a već tako pametan. [lol] [lol] [lol]
moegreen. Tako mlad (korisnik foruma od 24.05.12)! a već tako pametan. [lol] [lol] [lol]
a neki su na forumu već 6 godina pa i dalje pišu gluposti [bye]
ukratko da ne duzim o vjetro elektrani kao zlatnom rudniku. što se prodaje vjetro park na pagu ako je to posao viskoko profitabilan? sto se prodaje vjetro park kod šibenika koji je izgrađen prije dvije godine? što najveći developer i strucnjak za vjetroelektrane u hrvatskoj Ž. Samarđić iz “Enersysa”ne moze naci 350.000 eur da dovrši papirologiju na svoja dva započeta projekta ako je to toliko isplativo u hrvatskoj? pustite ljudi priće o španjolskoj, malti, engleskoj off shore, gdje su prosjeci vjetra iznad 10m/s, u hrvatskoj ako imate 6.5 m/s zapravo, a ne fiktivnih, samo da se dobije kredit i uzmu provizije jeste premija. (ne ulazeci sada u konstantnost i turbulecije vjetra).
da ne govorimo o kamatnim stopama za ovakve projekte koje su oko 7%, što je ne isplativo.
Dalekovod kada je gradio svoje parkove cijena mu je bila 1.5 miliona eur po instaliranom 1MW turbine, a danas je dosla blizu 1 milion eur zbog over oversupplya u industriji turbina. jednostavno iz toga biznisa nema u hr dobiti u prvih 15 godina, ako i uspiju izdrzati "vlasnici" da im banke ne zapljene projekt ranije.
da ne govorimo o rizicima smanjivanja subvencija u ovih 12 godina od drzave, vidimo sta se desilo u španjolskoj i češkoj.
uglavnom ako i želite kupiti DLKV nemojte gledati ovaj biznis. procijenite ga samo na osnovu core biznisa vrijedi li ga kupovati ili ne. pozdrav
Osim opcenitog zakljucka da posao sa VE nije profitabilan nema nikakvog pokazatelja o toj konstataciji.
Ne vjerujem da su svi investitori, a ima ih mnogo, tolike neznalice da bi ulagali kako bi gubili novce (isto i banke koje ih kreditiraju).
Ako je istina da se navedene VE prodaju (moze dokaz o tome), to nista ne znaci, biznisi se prodaju i kupuju (i dobri i losi) sto samo po sebi ne pokazuje profitabilnost.
Dalekovod je (sa svojim ?partnerima) investirao 400-500 M kuna u projekte VE, i namjerava bar jos toliko u kratkorocnom razdoblju, sto nije mali iznos da bi se zanemario kod procjene vrijednosti dionice.
VE se mogu raditi i sa cijenom od 1,0 M Eura, ali i sa 1,5 M Eura. Pitanje je samo koje su VE isplativije, odnosno koje proizvode vise struje na ulozena sredstva. Ne zaboravite da je Dalekovod ugradio zadnju tehnologiju i da po izvjescima Hep-a ima VE sa najvecom godisnjom proizvodnjom po jedinici instalirane snage.
Ukupan investicijski ciklus HEP-a iznosi 3,5 milijarde kuna
"U ukupnom investicijskom ciklusu hidroelektrane će činiti jednu trećinu. Dvije trećine plana odnose se na rekonstrukciju prijenosnih i distribucijskih mreža, a tu je uglavnom oprema hrvatskih proizvođača Očekujemo da se uključe u naš investicijski ciklus", rekao je Koračević.
Meni ovo odlično izgleda, jer ipada da 2,3 milijarde kuna u ovoj godini HEP namjerava investirati u dalekovode i trafostanice.
SMJENJUJE LI ZAGREBAČKA BANKA LUKU MILIČIĆA S ČELNOG MJESTA U DALEKOVODU?
LUKA MILIČIĆ, predsjednik uprave tvrtke Dalekovod d.d. započeo je pregovore o dokapitalizaciji s "Tata Grupom" indijskom megakorporacijom sa sjedištem u Mumbaiju.
Zbog recesijske krize u koju su zapale sve građevinske tvrtke u Hrvatskoj, Dalekovod se odlučio za pronalaženje mogućeg strateškog partnera ili kupca, doznajemo iz izvora bliskih upravi tvrtke. Nedavno su propali pregovori s jednom arapskom grupacijom, a puno optimizma, navodno, ne bude ni razgovori s jednom od najvećih indijskih korporacija.
Prema drugim izvorima, Luka Miličić, predsjednik uprave i jedan od većih pojedinačnih dioničara odlučio se na pregovore s Tata Grupom zbog najava da bi uskoro morao odstupiti s vodeće rukovodne funkcije u Dalekovodu d.d. Ta se kreditno prezadužena tvrtka upravo nalazi pred restrukturiranjem koje priprema njezin najveći vjerovnik Zagrebačka banka d.d.. Kako doznajemo, jedan od ZABA-inih uvjeta za restrukturiranje Dalekovoda je odlazak Luke Miličića s mjesta predsjednika uprave.
bilo je i vrijeme… 😉