Je li ovo danas novi ATL?
MOL cashes up
Hungarian producer MOL has signed a long-term loan agreement worth €150 million ($199 million) with the European Investment Bank to help pay for a new gas pipeline.
News wires 29 November 2010 14:22 GMT
The 205-kilometre gas pipeline will run between the central Hungarian town of Varosfold and the Hungarian-Croatian border, MOL said .
"This will… provide gas transit capacity from Hungary to Croatia, Bosnia-Herzegovina and Italy, and in reverse mode from Croatia to Hungary," Reuters quoted the company saying.
Preočito je da se vode završne pregovaračke bitke za plin i petrokemiju u regiji.
E.ON izlazi iz Gazproma, MOL zadržava plinski business i hoće dionice Ine, ENI se nudi za dobavu plina, Dioki ratuje za Vinyls, Plimeri Europa se bore za Dioki…..Šta se sve tu ne događa a loše reakcije na burzi – Sumnjivo vrlo sumnjivo.
Evo Mol uzima kredit za Plinovod Omišalj – Casalborsetii, dakle Ina ide u LNG projekt na Krku – definitivno.
A i dionica Diokija će zasigurno pošteno odreagirati.
Rezervacija kapaciteta na novom ulazu u transportni sustav Donji Miholjac
Nakon što su radovi na izgradnji hrvatskog dijela interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska u cijelosti završeni te je proveden tehnički pregled međunarodnog plinovoda Dravaszerdahely–Donji Miholjac DN 800/75 i magistralnog plinovoda Slobodnica–Donji Miholjac DN 800/75 kao njegovih sastavnih dijelova, interkonekcijski bi plinovod trebao biti pušten u komercijalni rad počevši od siječnja 2011. godine.
Stoga, a budući da su radovi i ishođenje potrebnih dozvola i na mađarskom dijelu interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska također u završnoj fazi, Plinacro d.o.o. obavještava sve postojeće i buduće korisnike transportnog sustava, kao i sve druge zainteresirane strane da će od 1. prosinca 2010. godine biti moguće podnijeti zahtjev za rezervaciju kapaciteta na ulazu u transportni sustav UMS Donji Miholjac za njegovo korištenje od 1. siječnja 2011. godine.
Za detaljne informacije vezane uz mogućnosti i postupak rezervacije kapaciteta transportnog sustava svi zainteresirani mogu se obratiti u Službu prodaje transportnih kapaciteta na adresu PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88a, 10000 Zagreb ili ovdje.
kako komentiraš MOL-ovo preuzimanje INA-e?
Da li je moguće da MOL nastavi ucjenjivanje DIOK-ija sa plinom? Ili će DIOKI i Petrokemija uspjeti dobaviti plin preko ove interkonekcije povoljnije?
U Dohi je s hrvatskim izaslanstvom bio i prof. dr. sc. Ivan Miloš s riječkog Veleučilišta, član Sekcije za luke HAZU-a, koji radi na projektu XI. europskog cestovnog koridora u kojem LNG na Krku, kako kaže, ima značajnu ulogu.
Za njegovog boravka u Dohi, napominje, čak je spomenuta i ideja da bi Kataru Hrvatska plin plaćala – vodom. I ta se ideja, napominje, može realizirati, pri čemu bi »3. maj« gradio reverzibilne brodove s rostfrei tankovima u kojim se prevoziti može i, neotrovan, prirodni plin u tekućem stanju, i, natrag u Katar, hrvatska voda. Njegova ideja koja je dobila, međutim, konkretniji epilog jest korištenje leda koji nastaje ponovnim pretvaranjem plina iz tekućeg u plinovito stanje, u višenamjenske svrhe na Krku.
Svjetsko čvorište
Ukapljeni prirodni plin, da bi se u većim količinama iz zemlje izvoznice u Hrvatsku dovezao brodom, mora biti rashlađen na temperaturi od minus 161 stupanj, na kojoj se iz plinovitog pretvara u tekuće stanje, i time smanjuje svoj volumen za 585 puta. Kako predlaže prof. Miloš, koji je u poduzeću »Luka« Rijeka proveo najveći dio svog radnog vijeka, na Krku bi se zatim kroz izmjenjivače topline dobivao besplatni led, za koji je već pokazan interes velikih investitora. Nakon objave ovoga prijedloga, ističe, već je stigla ponuda strateškog partnera iz SAD-a, Atlante, tvrtke koja servisira velike transatlantske avione, i koja bi na Krku gradila veliku remontnu bazu za testiranje zrakoplova na temperaturi od minus 127 celzijevaca. Kod nas bi, naime, dobivali jeftini led kao »nusprodukt« dopreme plina u tankerima u tekućem stanju. Taj led, pojašnjava profesor, inače čini 90 posto sveukupnih troškova u postojećoj remontnoj bazi u SAD-u. Osim toga, za led su zainteresirani i frigo brodari iz Nizozemske, koji bi na Krku gradili frigo-kontejnerski terminal, kolokvijalno, velike »hladnjače«, zahvaljujući kojima bi Krk postao svjetsko čvorište kondicioniranih tereta, velika burza hrane i cvijeća koja bi, u konačnici, tražila i razvoj Cargo – zračnog terminala u postojećoj zračnoj luci Rijeka. Sve u svemu, zaključuje prof. Miloš, ogroman broj novih radnih mjesta i velik gospodarski uzlet cijele Hrvatske, no sve ukoliko se izgradi LNG.
Bojana MRVOŠ PAVIĆ
ma to je biznis, ja sam nekima još prije par godina govorio da iz lng-a možemo dobiti ogromne rashladne kapacitete, koji se mogu iskoristiti između ostalog i za hladnjače u kojima bi se moglo skladištiti razna pokvarljiva roba, pa još povezati pomorski i zračni promet … …
ja sam nekima još prije par godina govorio da iz lng-a možemo dobiti ogromne rashladne kapacitete, koji se mogu iskoristiti između ostalog i za hladnjače u kojima bi se moglo skladištiti razna pokvarljiva roba
kak se nitko prije nije sjetio čuvat hranu u petrokemijskom postrojenju, to će bit sjajna nadopuna ovoj bioproizvodnji na koju pucamo [lol]
ja sam nekima još prije par godina govorio da iz lng-a možemo dobiti ogromne rashladne kapacitete, koji se mogu iskoristiti između ostalog i za hladnjače u kojima bi se moglo skladištiti razna pokvarljiva roba
kak se nitko prije nije sjetio čuvat hranu u petrokemijskom postrojenju, to će bit sjajna nadopuna ovoj bioproizvodnji na koju pucamo [lol]
[/quote]
Cinizmom se ne može sakriti neznanje i nekompetentnost.
Na temelju clanka 102. Zakona o prostornom uredenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07 i
38/09) i clanka 34. Statuta Opcine Omišalj („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj
30/09), a po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva
(KL.:350-02/10-11/2, URBROJ:531-06-10-2 od 09. ožujka 2010.g.), Opcinsko vijece Opcine Omišalj,
na sjednici 18. ožujka 2010.godine, donijelo je
ODLUKU o izmjenama i dopunama Prostornog plana uredenja Opcine Omišalj
Clanak 14.
Clanak 19. mijenja se i glasi:
„Ovim Planom odreduju se sljedece gradevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:
1. Proizvodne gradevine:
• Petrokemija na otoku Krku – postojeca gradevina u proizvodnoj zoni u Omišlju
2. Prometne gradevine s pripadajucim objektima, uredajima i instalacijama:
a) Pomorske gradevine:
• luka otvorena za javni promet od osobitog medunarodnog znacenja:
Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Raša-Bršica, Bakar, izdvojenom zonom Škrljevo i
bazenom Omišalj);
• luke za posebne namjene:
* prekrcajna luka , terminali za tekuce terete u Omišlju
Dakle Prostornim planovima definirana je namjena prostora na Omišlju a od osobite su važnosti za RH:
Petrokemijski kompleks, LNG terminal i Luka javne namjene od osobitog međunarodnog značaja.
Nije ti čovjek ništa slagao – Luka je ucrtana i nalazi se između JANAF-a i Petrokemije.
kak se nitko prije nije sjetio čuvat hranu u petrokemijskom postrojenju, to će bit sjajna nadopuna ovoj bioproizvodnji na koju pucamo [lol]
[/quote]
Cinizmom se ne može sakriti neznanje i nekompetentnost.
[/quote]
Ni propagandom.
kak se nitko prije nije sjetio čuvat hranu u petrokemijskom postrojenju, to će bit sjajna nadopuna ovoj bioproizvodnji na koju pucamo [lol]
[/quote]
Cinizmom se ne može sakriti neznanje i nekompetentnost.
[/quote]
Ni propagandom.
[/quote]
Ovo su činjenice!
Na temelju clanka 102. Zakona o prostornom uredenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07 i
38/09) i clanka 34. Statuta Opcine Omišalj („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj
30/09), a po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva
(KL.:350-02/10-11/2, URBROJ:531-06-10-2 od 09. ožujka 2010.g.), Opcinsko vijece Opcine Omišalj,
na sjednici 18. ožujka 2010.godine, donijelo je
ODLUKU o izmjenama i dopunama Prostornog plana uredenja Opcine Omišalj
Clanak 14.
Clanak 19. mijenja se i glasi:
„Ovim Planom odreduju se sljedece gradevine od važnosti za Republiku Hrvatsku:
1. Proizvodne gradevine:
• Petrokemija na otoku Krku – postojeca gradevina u proizvodnoj zoni u Omišlju
2. Prometne gradevine s pripadajucim objektima, uredajima i instalacijama:
a) Pomorske gradevine:
• luka otvorena za javni promet od osobitog medunarodnog znacenja:
Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Raša-Bršica, Bakar, izdvojenom zonom Škrljevo i
bazenom Omišalj);
• luke za posebne namjene:
* prekrcajna luka , terminali za tekuce terete u Omišlju
Dakle Prostornim planovima definirana je namjena prostora na Omišlju a od osobite su važnosti za RH:
Petrokemijski kompleks, LNG terminal i Luka javne namjene od osobitog međunarodnog značaja.
Nije ti čovjek ništa slagao – Luka je ucrtana i nalazi se između JANAF-a i Petrokemije.
Evo Mol uzima kredit za Plinovod Omišalj – Casalborsetii, dakle Ina ide u LNG projekt na Krku – definitivno.
A i dionica Diokija će zasigurno pošteno odreagirati.
I opet si bio u pravu:
DIOK-R-A 70,05 -11,33%
ja sam nekima još prije par godina govorio da iz lng-a možemo dobiti ogromne rashladne kapacitete, koji se mogu iskoristiti između ostalog i za hladnjače u kojima bi se moglo skladištiti razna pokvarljiva roba
kak se nitko prije nije sjetio čuvat hranu u petrokemijskom postrojenju, to će bit sjajna nadopuna ovoj bioproizvodnji na koju pucamo [lol]
[/quote]
da kolega, ali nebi se hrana skladištila na dva metra od tankova sa plinom, klorom i neznam čime sve ne.
mene više brine otpor lokalnih uprava prema širenju Riječke luke na Krk, naime sigurno ste pročitali da su se nedavno izjasnili protiv kontejnerskog terminala na krku, protiv pruge i.t.d.
kak se nitko prije nije sjetio čuvat hranu u petrokemijskom postrojenju, to će bit sjajna nadopuna ovoj bioproizvodnji na koju pucamo [lol]
[/quote]
da kolega, ali nebi se hrana skladištila na dva metra od tankova sa plinom, klorom i neznam čime sve ne.
mene više brine otpor lokalnih uprava prema širenju Riječke luke na Krk, naime sigurno ste pročitali da su se nedavno izjasnili protiv kontejnerskog terminala na krku, protiv pruge i.t.d.
[/quote]
Čim je ušlo u sve prostorne planove znači da nije bilo otpora lokalne zajednice.