Daj Sava….
otpusti ručnu malo….
nema tu kruha, pojeli veliki igrači…
što lokacije, što business…
a raja, ko raja
pusti radna mjesta i dizanje kapaciteta
Jesi gledo dnevnik neku večer – reportaža o tvornici kaljenog stakla…
A stroj iz Kine…
izvuci pouku…
Tu još jedino možeš čekat neki pozitivan val kad se Jaca oglasi da bi mi ipak u Družbu Adria…
Al ne je.e nas ni Rus više…
Nevjerovatno! Ove godine 2 puta kad je diok došao na cca 170 kn i vladala opća euforija gurali su se na kupnji sa 100 i 200 komada, čim bi euforija splasnula nalozi nestaju. A ono šta je faccinantno na 130 kn ne žele, a na 170,180 preskaču jedan drugog. [bye]
…evo malo novosti…
Talijanska financijska straža otkrila je golemo varanje države s plinom, odnosno neplaćanjem carine na plin, a u aferu su, navodno, upletene Slovenija i Hrvatska
U najnovijem broju tjednika L’Espresso piše se o istrazi talijanskih financijskih regulatora koji su svoje izvješće predali tužiteljstvu u Milanu, a navodno je utajeno 20 milijardi eura poreza i carine na prebacivanje plina iz zemlje u zemlju. Milansko tužiteljstvo treba utvrditi je li riječ o krivičnom djelu financijske utaje, ali list drži da je riječ o pravom skandalu u poslu s plinom.
Istraga je 2006. započela nakon što je šef inspekcije Claudio Capozza obavijestio financijsku stražu da nešto ne štima u računima tvrtke Snam Rete Gas, kao i tvrtke Eni. Kontrolirao se plinovod Transmed, koji na Siciliju prebacuje plin iz Alžira preko Tunisa. Prema mjeračima uvezenog plina, dolazi se do jedne brojke, a kada je plaćena trošarina, do druge, odnosno čini se da je na crno u razdoblju 2003-2007. u Italiju stiglo pet milijardi prostornih metara plina više negoli se platilo trošarine. To znači da je državi, na tih neprijavljenih pet milijardi prostornih metara plina, utajeno 887 milijuna eura.
Istraživali su se i ostali plinovodi, pa se tako došlo i do Slovenije i Hrvatske. Prikazivanjem umanjenog dolaska plina, talijanske tvrtke su državi utajile oko milijardu prostornog metra plina, za što su trebale platiti 182 milijuna eura raznih poreza. Navodno ta milijarda prostornog metra plina nije ni stigla u Italiju, već je ‘iskrcana’ slovenskome Geoplinu.
Dakako, tužiteljstvo treba sve razmotriti jer, s obzirom na to da postoji talijansko-hrvatski ugovor o zajedničkoj eksploataciji plina u Jadranu, možda talijanske tvrtke nisu ni trebale platiti carinu i ostale dadžbine.
…i još malo novosti..
Diokiju Roberta Ježića omogućeno je da dug za vodu plati obročno, a zauzvrat su mu oproštene kamate. Niti jedan drugi dužnik nije dobio takvu privilegiju.
Iako se donacija 200.000 kuna Diokija HDZ-ovca Roberta Ježića prema SDP-ovu predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću gledala samo kroz političko-ideološke naočale, slučajno ili ne ove je godine Dioki sklopio povoljnu nagodbu sa Zagrebačkim holdingom kojim rješava pitanje svog dugovanja za vodu.
Za prevlast u Holdingu još traje bitka između SDP-a i Milana Bandića, ali je još pod kontrolom SDP-ove struje, piše Poslovni dnevnik.
U travnju je potpisana izvansudska nagodba prema kojoj se Dioki obvezuje platiti dug od 25 milijuna kuna u tri obroka, a zauzvrat će se Zagrebački holding odreći milijunskih kamata.
U podružnici Vodoopskrbe i odvodnje Zg holdinga za Poslovni dnevnik potvrdili su iznos duga i nagodbu, ali nisu htjeli dati podatke o oproštenim kamatama.
Prema nepotvrđenim izvorima riječ je o više od 10 milijuna kuna kamata.
Od svih pravnih osoba koje duguju za vodu, ukupno gotovo 127 milijuna kuna, ovakva nagodba je sklopljena jedino s Diokijem, koji je i najveći pojedinačni dužnik.
Unatoč tome obje su strane opovrgnule bilo kakvu povezanost nagodbe i donacije.
U uredu za odnose s javnošću Diokija su poručili da se u vrijeme sklapanja nagodbi uopće nije znalo tko će biti kandidati te da je zbog toga insinuacija u potpunosti neutemeljena.
"Kategorički odbijamo bilo kakvu mogućnost povezivanja donacije s nagodbom jer je ona bila znatno prije", rekao je i glasnogovornik Zg holdinga Dušan Viro.
Iako su iznos od 25 milijuna kuna trebali platiti u tri obroka, odnosno 10, 30 i 60 dana nakon potpisivanja nagodbe, član Uprave Zg holdinga Stipan Matoš (HSS) tvrdi da to nije učinjeno.
"Oni nisu u potpunosti u rokovima ispunili nagodbu i platili cijeli iznos. Koliko je plaćeno u ovom trenutku ne mogu točno znati. Tek treba donijeti odluku kako ćemo to naplatiti. Kamate jesu oproštene, ali iznos ne mogu potvrditi", rekao je Matoš.
Uobičajene klauzule u izvansudskim nagodbama sadržavaju odredbu da bi se u slučaju neplaćanja u rokovima, odnosno nepoštivanja nagodbe mogla izvršiti ovrha nad računom dužnika, ali to očito nije učinjeno iako je rok za plaćanje istekao prije 5,5 mjeseci.
Matoš je potvrdio još jedan sporni detalj. Iako je odluku donijela Uprava Holdinga, nije ju potpisao predsjednik Uprave Ivo Čović.
"Potpisao sam je ja kao zadužen za taj sektor i Vlasta Pavić kao članica Uprave za pravna pitanja”, kazao je Matoš koji tvrdi da je to legalan oblik procedure.
Pavić se ispričala zauzetošću pa se nije mogao dobiti njen komentar, kao niti komentar Ive Čovića, piše Poslovni dnevnik.
…i još malo novosti..
U travnju je potpisana izvansudska nagodba prema kojoj se Dioki obvezuje platiti dug od 25 milijuna kuna u tri obroka, a zauzvrat će se Zagrebački holding odreći milijunskih kamata.
Čestit Božić svima a tebi Jaal hvala na odličnoj informaciji!
S stavke rezervacije otići će oko 25 milja a ne svih 40!
ZARADA OD 4 KUNE PO DIONICI?
OMAN – The Term LNG Price.
The fob price of LNG in the term deals with Kogas and Osaka Gas has been kept a tight secret. Some independent observers speculated in 2000 that the price to Kogas than was around $2.65/m BTU. However, this is not a floor price, with most of it being indexed against the average price of crude
oils imported by South Korea. So the real price paid by Kogas and Osaka Gas since then must have been higher due to a rise in world crude oil values. (In the deal with Osaka Gas, the base price (again not a floor price) was said to be about $2.665/m BTU for the entire 25-year period of the contract. This was to be escalated or reduced over the 25-year period under a formula which fluctuated 95% according to the average price of crude oils imported into Japan, and 5% according to the US Consumer Price Index. The price of gas feeding the LNG plant agreed between Oman LNG and the Muscat government has also been kept secret.
In 1996, it was said that Shell had proposed applying its Brunei formula for the CIF sales as follows: (a) the different components of the gas chain are at arm’s length, rather than fully integrated; and (b) the Muscat government sells the gas to Oman LNG at a "flowback" price, whereby the CIF price of LNG would determine the price of the gas and of LNG delivered to the tanker in agreed proportions, with the LNG to be sold to the Far East and Europe.
At first, Shell said it did not want to repeat its Australian experience as too many customers could complicate negotiations over the LNG price. As a result, Oman LNG reduced the number of customers to be targeted. This has changed in recent years, as Shell developed its brand LNG business on the global scale .
Short-term buyers from OLNG have included the Spanish power and gas utility Iberadrola, which branched into the brand LNG business and has been taking the liquid methane to Spain and the US. On Oct. 11, 2005, Times of Oman said Indonesia (then the world’s largest exporter of LNG, was keen to take more than 100,000 CM of LNG from Oman by end-2005, followed by another shipment in early 2006.
Ima li tko nešto novije cijene LNG-a u Omanu. Nadam se da je Mesić i to uglavio pa da se naši napokon uključe u konzorcij. Kolike su cijene etana u Omanu – u ostalim državama proizvođaćima plina u Zaljevu je oko 0.75 – 1,25 dolara/MMBtu. E da je Diokiju ta cijena a ne 200-300 dolara po toni iako je i ta cijena Inina etana odlična. Nadam se da će i Dioki naći svoje mjesto u ovim Zaljevskim shemama.
Je li definitivno HR izbor Oman?
Qalhat LNG i Oman LNG trenutno raspolažu s kapacitetom od 13,7 milijardi m3 kapaciteta a prodaju
10,8 milijardi m3 – dakle postoji dostatna rezerva potrebna Hrvatskoj za dugoročne ugovore o isporuci LNG-a. U Omanskom LNG-u se nalazi prosječno 7% etana pa se iz 2,5 milijardi m3 plina za HR kompanije može dobiti 175 milijuna m3 etana ili oko 210 tisuća tona etana.
Ako je cijena plina s prijevozom 6US$/MMBtu to ispada oko 0,2US$/m3 – ili prevedeno tona etana po cijeni od 170 dolara. Prema sadašnjoj cijeni etilena na svjetskim tržištima Dioki bi mogao imati zaradu od oko 150 milijuna dolara godišnje!
Qalhat LNG i Oman LNG trenutno raspolažu s kapacitetom od 13,7 milijardi m3 kapaciteta a prodaju
10,8 milijardi m3 – dakle postoji dostatna rezerva potrebna Hrvatskoj za dugoročne ugovore o isporuci LNG-a. U Omanskom LNG-u se nalazi prosječno 7% etana pa se iz 2,5 milijardi m3 plina za HR kompanije može dobiti 175 milijuna m3 etana ili oko 210 tisuća tona etana.
Ako je cijena plina s prijevozom 6US$/MMBtu to ispada oko 0,2US$/m3 – ili prevedeno tona etana po cijeni od 170 dolara. Prema sadašnjoj cijeni etilena na svjetskim tržištima Dioki bi mogao imati zaradu od oko 150 milijuna dolara godišnje!
Dobar post Sava! Treba na ovo svako toliko podsjetiti.
Ne vidim razlog zašto DIOK-i ne bi vadio etan i iz ostalog plina koji dođe na terminal. Znači ova zarada se može množiti sa faktorom 4, a kod punog kapaciteta sa faktorom 6. Neka zaradu podjele po pola sa vlasnicima plina opet vrhunski.
Ipak, ovo je nažalost na dosta dugačkom štapu. Prvo, jer je to moguće tek od 2014. na dalje, a drugo, treba naći kupce za finalni proizvod u toj količini.
Qalhat LNG i Oman LNG trenutno raspolažu s kapacitetom od 13,7 milijardi m3 kapaciteta a prodaju
10,8 milijardi m3 – dakle postoji dostatna rezerva potrebna Hrvatskoj za dugoročne ugovore o isporuci LNG-a. U Omanskom LNG-u se nalazi prosječno 7% etana pa se iz 2,5 milijardi m3 plina za HR kompanije može dobiti 175 milijuna m3 etana ili oko 210 tisuća tona etana.
Ako je cijena plina s prijevozom 6US$/MMBtu to ispada oko 0,2US$/m3 – ili prevedeno tona etana po cijeni od 170 dolara. Prema sadašnjoj cijeni etilena na svjetskim tržištima Dioki bi mogao imati zaradu od oko 150 milijuna dolara godišnje!
Dobar post Sava! Treba na ovo svako toliko podsjetiti.
Ne vidim razlog zašto DIOK-i ne bi vadio etan i iz ostalog plina koji dođe na terminal. Znači ova zarada se može množiti sa faktorom 4, a kod punog kapaciteta sa faktorom 6. Neka zaradu podjele po pola sa vlasnicima plina opet vrhunski.
Ipak, ovo je nažalost na dosta dugačkom štapu. Prvo, jer je to moguće tek od 2014. na dalje, a drugo, treba naći kupce za finalni proizvod u toj količini.
[/quote]
Aktualan je bio Mesićev posjet Omanu pa sam to pokušao obraditi na način da se vide mogućnosti koje, eventualni dogovor o isporuci LNG-a za budući terminal, se otvaraju za Dinu Petrokemiju.
Da pojasnim u najkračim crtama. Na Dini će postojati dvije proizvodne cjeline. Prva je lanac etan-etilen-polietilen niske gustoće (dinalen). Drugi lanac je etilen-VCM-PVC. Znači najbitniji čimbenik odnosno poveznica je etilen, kao sirovinska baza i za dinalen i za VCM od kojeg se pak proizvodi PVC. Još mali dodatak povećanja proizvodnje je novo posrojenje EPS kapaciteta 60 000 t/god.
Da pojasnim u najkračim crtama. Na Dini će postojati dvije proizvodne cjeline. Prva je lanac etan-etilen-polietilen niske gustoće (dinalen). Drugi lanac je etilen-VCM-PVC. Znači najbitniji čimbenik odnosno poveznica je etilen, kao sirovinska baza i za dinalen i za VCM od kojeg se pak proizvodi PVC. Još mali dodatak povećanja proizvodnje je novo posrojenje EPS kapaciteta 60 000 t/god.
Znanost grabi ogromnim koracima…..
http://www.plusplasticelectronics.com