Ma te termoelektrane su planirane i projektirane za ugljen. Prijeći s njih na plin ti je jednako kao da pokušaš u svoj automobil ugraditi parni stroj. Nema bojazni za to. Osim toga ugljen se smatra budućnošću energetike, a plin to sigurno nije jer ga nema dovoljno i cijena stalno raste.

Da barem poslije Sanadera nisu pustili onog predsjenika za LNG. danas bi bilo fino gledati blokadu prema dole, pa onda isto tako u ponedjeljak. Bar bi čovjek mogao još kupiti nešto dionica jeftinije. Ovako, ako objave u lipnju da će LNG biti na Krku, to je već uglavnom ugrađeno u cijenu. Kod nas se samo to gleda nažalost kod ove dionice.

bit će ovdje još dosta noviteta, bez obzira na LNG, tako da ne moraš brinuti za LNG ugrađen u cijenu. A ako se odredi Omišalj prije ljeta, u što sumnjam, vjeruj, takav rast kakav će uslijediti već dugo nećeš vidjeti jer ovo naši ljudi ne mogu uopće shvatiti što znači. A tada će krenuti u kupnju i strani ulagači, koji se u zadnje vrijeme dosta klone našeg tržišta. precijenjeno im je.

Politika za Plomin, struka za Omišalj

19 May 2007 – Vijesti

U Vladi jučer nisu željeli komentirati tvrdnju primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine da postojeći prostorni planovi dopuštaju gradnju LNG terminala na Krku i da on po njemu tamo treba i biti izgrađen uz uvjet da lokalna sredina od toga ima koristi. Komadina je to kazao na Županijskoj skupštini istog dana kada je premijer Sanader sa sjednice Vlade poručio da Plomin ima puno više izgleda nego Krk. U Vladi tako nedavno nisu željeli komentirati ni županovu izjavu da bi Vlada »trebala graditi terminal na splitskim Bačvicama«. Sam župan na Skupštini je za tu svoju izjavu kazao da je bila retorička figura, koju si je dopustio zato što politika odlučuje o lokaciji.

Prije godinu i pol dana kada je premijer Sanader objavio da će država aktivirati projekt izgradnje LNG terminala, Vlada je u igri imala samo Omišalj, ali se župan protivio »bombi na Kvarneru«. Sada župan ističe da terminal treba graditi u Omišlju uz određene uvjete, ali u Vladi su i nakon toga bliži Plominu.Tako je i jučer glasnogovornik Vlade Ratko Maček poručio da se rade analize i istraživanja dviju lokacija, Omišlja i Plomina, ali je istaknuo da je Plomin iznimno pogodno mjesto zbog dubine mora i već postojećih energetskih postrojenja.

I istaraski župan Ivan Jakovčić već godinu dana zalaže se da terminal bude u Plominu.

– Paradoksalno je da plinski lobi i lobi ugljena zagovaraju Omišalj i tako rade veliki pritisak na Vladu. Pozdravljam premijerovu izjavu da Plomin ima prednost i nadam se da će i dalje postupati odgovorno i ozbiljno, kazao nam je Jakovčić. Dodao je i da je za Istarsku županiju po pitanju okoliša svejedno je li terminal u Omišlju ili Plominu, te da uvijek biraju Plomin jer to znači investicije i prihode lokalnoj zajednici.

Prihodima su se ipak nadali i u Primorsko-goranskoj županiji koja se nikada, za razliku od svog župana, nije službeno protivila gradnji LNG terminala u Omišlju, nego su vijećnici krajem prošle godine, kada je Omišalj bio izglednija lokacija donijeli i zaključke po kojima se traži aktivno uključivanje lokalne vlasti u pripremu projekta i financijsko jamstvo u slučaju nesreća. Uz to su ipak zatražili i studiju o svim potencijalnim lokacijama na Jadranu. Spominjala se naravno i zarada, odnosno ekološka renta u iznosu od dva posto ukupnog godišnjeg prometa terminala. Ako bi se ostvarili planovi investitora o 35 milijaradi eura prometa u 20 godina, to bi značilo da će lokalne vlasti na ime rente godišnje zarađivati više od 200 milijuna kuna.
No, naplata ekološke rente u Hrvatskoj nije moguća jer nije predviđena zakonom. Uz to, ako bi se posebnim ugovorom s lokalnim vlastima investitori i obvezali plaćati dodatnu pristojbu, čemu su kako se doznaje skloni, ipak ne bi pristali na dva posto ukupnih prihoda. Zasad se u Hrvatskoj plaća naknada za korištenje prostora i to samo za termo i hidroelektrane, koju primjerice naplaćuje i općina Kostrena od HEP-ove elektrane. No, sličnu naknadu država planira uvesti i za rafinerije, pa čak i za LNG terminal. Ipak, lokalna zajednica može se nadati viskoj komunlanoj naknadi od LNG terminala, jer Kostrena primjerice od rafinerije na Urinju godišnje ubere 18 milijuna kuna, što je više od trećine njezinog godišnjeg proračuna.

Prema svim dosad iznesenim stajalištima koji su se mogli čuti u javnosti, izbor Plomina za izgradnju LNG terminala bila bi čisto politička odluka za koju nije sigurno da bi je raširenih ruku dočekali strani investitori koji su spremni uložiti blizu milijardu dolara u taj projekt. Sedamsto do osamsto milijuna dolara, koliko se procjenjuje da će koštati samo LNG terminal, bez prateće infrastrukture transportnih plinovoda, itekakav je novac da bi oni koji su ga spremni staviti na stol uvažavali političke igre i »iskrice« između premijera Sanadera i dvojice župana Zlatka Komadine i Ivana Jakovčića.
Čelnici njemačkog diva E.ON Ruhrgasa koji se smatra, ako ne glavnim, onda vrlo bitnim igračem u međuna

Čelnici njemačkog diva E.ON Ruhrgasa koji se smatra, ako ne glavnim, onda vrlo bitnim igračem u međunarodnom konzorciju koji bi trebao investirati u budući LNG terminal u Hrvatskoj, prilično su jasni oko toga gdje planiraju plasirati svoj novac. Stariji potpredsjednik E.ON Ruhrgasa za LNG Dietrich Gerstein nedavno je u Barceloni izjavio kako u tehnološkom i ekonomskom pogledu područje industrijske zone u Omišlju smatraju optimalnom lokacijom. Istina, E.ON-ov čelnik diplomatski je i pomirljivo zaključio da će konačnu odluku donijeti hrvatska Vlada. Međutim, u ovakvim velikim poslovima i u svjetskim razmjerima svaka izjava i njezin plasman u javnost itekako se »važe« i procjenjuje. Stoga teško da se može zaključiti kako je izdvajanje Omišlja kao najpogodnije lokacije od strane jednog od glavnih investitora bilo tek onako, »usput«, bez konkretnijih namjera. To potkrepljuje i činjenica da su u E.ON-u već izradili određene analize i studije lokacije na Krku.

Politička poigravanja premijera Sanadera i izjave o tome kako je sada Plomin izgledniji od Krka mogle bi mu se razbiti o glavu, ako ni zbog čega drugog onda zato što je dozvolio da se o ovom gospodarskom i energetskom, ali i ekološki vrlo važnom nacionalnom pitanju politički licitira, kao da se ne radi za dugoročnu budućnost zemlje strateški važnom objektu. Time što je, i prije nego su završene posljednje u nizu analiza potencijalnih lokacija, izletio s preferencijama Plomina, Sanader je moguće sebi, ali i cijelom projektu učinio medvjeđu uslugu.

Osim toga, i hrvatska struka okupljena oko Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) prije petnaestak dana u Opatiji pozvala se na sve dosad napravljene analize potencijalnih lokacija za LNG terminal, prema kojima je Omišalj najprihvatljiviji.

– Svi čimbenici, energetski i ekonomski, na strani su Krka. Izjava premijera Sanadera o Plominu kao izglednijoj lokaciji razumljiva je u kontekstu protivljenja dijela tamošnjeg stanovništva i određenih grupa izgradnji LNG terminala u Omišlju, rekao je jučer predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić. Čelnik HSUP-a smatra kako je argument o nužnosti prelaska TE Plomin na plin, a s kojim se najviše zagovara izgradnja terminala u Plominskom zaljevu, na klimavim nogama. (Novi list)

Članak je vrlo zanimljiv jer dotiće gotovo sve relevantne teme.
Od početka tvrdim, Sanaderova izjava o Plominu nije slučajna, a najmanje veze ima sa temom lokacije LNG terminala.

* Važeći podaci za uredovni dan 18.05.2007 .

DIOKI D.D./REDOVNA DIONICA DIOK-R-A

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. DIOKI HOLDING AG 3.068.525 75,91 Osnovni račun
2. FILIPOVIĆ MARIJAN 343.410 8,50 Osnovni račun
3. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 319.083 7,89 Osnovni račun
4. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 10.522 0,26 Skrb. račun
5. ŠKOJO FRANJO 8.500 0,21 Osnovni račun
6. HPB D.D. 7.237 0,18 Skrb. račun
7. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 6.799 0,17 Skrb. račun
8. CENTAR BANKA D.D. 3.000 0,07 Skrb. račun
9. SEVER DRAGO 2.631 0,07 Osnovni račun
10. KUNIĆ DRAGUTIN 2.000 0,05 Osnovni račun
Ukupno: 93,31

ima netko situaciju otprije, pa da usporedimo?

1. DIOKI HOLDING AG 3.068.525 75,91 Osnovni račun
2. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 349.735 8,65 Osnovni račun
3. FILIPOVIĆ MARIJAN 343.410 8,50 Osnovni račun
4. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 10.522 0,26 Skrb. račun
5. ŠKOJO FRANJO 8.500 0,21 Osnovni račun
6. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 6.600 0,16 Skrb. račun
7. CENTAR BANKA D.D. 3.000 0,07 Skrb. račun
8. CENTAR BANKA D.D. 2.427 0,06 Skrb. račun
9. SEVER DRAGO 2.201 0,05 Osnovni račun
10. HPB D.D. 2.089 0,05 Skrb. račun
Ukupno: 93,94

Stanje na dan 02.04.2007. godine, znači one prve objave da se LNG gradi na Krku.

29.3.2007
Vlasnik računa Stanje [%]
1. DIOKI HOLDING AG 3.068.525 75,91
2. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 349.735 8,65
3. FILIPOVIĆ MARIJAN 343.410 8,5
4. Skrb.: ZAGREBAČKA BANKA D.D. 10.522 0,26
5. ŠKOJO FRANJO 8.500 0,21
6. Skrb.: RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 5.814 0,14
7. Skrb.: CENTAR BANKA D.D. 3.000 0,07
8. Skrb.: CENTAR BANKA D.D. 2.427 0,06
9. SEVER DRAGO 2.201 0,05
10. Skrb.: HPB D.D. 2.089 0,05
Ukupno: 93,92

PLOMINSKI ZALJEV:

Zaklonjeno: Nije dobro zaklonište.

Izloženo: Bura puše vrlo jako i iz SW smjera jer se odbija od strmih obala i boravak u uvali tada je vrlo opasan dok jugo razvija valove koji se osjećaju i u dnu uvale.

Uplovljavanje: Na ulazu u uvalu Plomin nalazi se rt Mašnjak (NE) i na njemu je zgrada motela. S ulaza u uvalu vide se dimnjaci termoelektrane, te zvonici u mjestu Plomin. Na sredini uvale, na njenoj SW strani nalazi se pristan u obliku slova T. Dalje od tog mjesta može se ploviti samo označenim plovnim kanalom. Izvan kanala je vrlo plitko, kao i u dnu uvale.

Boravak: Ne preporučuje se sidrenje osim u nuždi ili za lijepog vremena iako muljevito dno dobro drži svugdje osim u samom dnu uvale (plitko i kamenito dno).

Upozorenje:

Opis: Uska duboka uvala sa strmim obalama i velikim dubinama osim u samom dnu uvale gdje su dubine manje ali promjenjive uslijed riječnih nanosa. U dnu uvale nalazi se mjesto Plomin

Kontraplan

HTV1 22.05.2007. 20:40

Prvi hrvatski LNG terminal najvjerojatnije će se graditi u Plominu, a ne kako je najavljivano u Omišlju na Krku. Tko dobiva, a tko gubi izgradnjom terminala na toj lokaciji? Čija će biti zadnja riječ u odluci o lokaciji LNG-a: struke ili politike? U Kontraplanu Dubravka Merlića gostuju: Ivan Jakovčić, Zlatko Komadina, Vjeran Piršić, Miljenko Šunić i Željko Tomšić.

* Voditelj: Dubravko Merlić
* Urednik: Dubravko Merlić

pusti ti merlića. već sam rekao da je jedino bitno što želi EU i posebice SAD a to je omišalj. Ako oni tako žele, onda će biti omišalj a ove priče su zamagljivanje očiju javnosti da ne ispadne da jedemo govna kao i uvijek