Europa u LNG treba uložiti 100 milijardi dolara

Vaš link

Dobar dan dobri ljudi !
Evo malo štofa…

Vijesti iz Moskve podižu Janaf
Foto: Karmen Mrkić /CROPIX
Jučerašnji Polančecov posjet Moskvi uzburkao je najavom kako bi Hrvatska mogla postati dijelom plinovoda Južni tok za koji se mislilo kako će gotovo sigurno zaobići Hrvatsku.

Osim toga, dogovorena je i izrada cost-benefit analize za Družbu Adriju čime je i formalno skinut veo s već pomalo zaboravljenog projekta kojeg smo jednom već gotovo bili odbacili.

Dakle, domaće energetske kompanije, poglavito se misli na Inu, Plinacro i Janaf, mogle bi imati značajne koristi od spomenutih projekata.

Kad se u priču ubaci i LNG terminal o kojem se govori posljednjih tjedana kao gotovoj stvari, tada u igru ulazi i Dioki koji bi također trebao imati značajne prihode.

Očito je da su investitori jučer na vrijeme doznali informacije iz Moskve, pa su dionice Janafa jučer bile jedan od najvećih dnevnih dobitnika skokom od 6,9 posto, uz promet vrijedan 221 tisuću kuna.

Riječ je o najvećem prometu ovim dionicama u posljednja dva tjedna, a cijena se oporavila nakon dva dana žestoke korekcije u kojoj je tržišna kapitalizacija smanjena gotovo za petinu.

Bez obzira na jučerašnji rast, još je dalek put do ove godine najviših 2500 kuna ostvarenih 5. veljače nakon što je objavljen plan dokapitalizacije od 800 milijuna kuna.

U odnosu na početak godine dionice su u plusu 1,1 posto. Snažan je rast jučer imao i Dioki koji je skočio čak 12,1 posto, iako uz promet od tek 154 tisuće kuna. Ipak, i takav je promet bio najviši obujam trgovine ovim dionicama u posljednjih mjesec dana, a cijena je zaključila na 130 kuna, najviše u tjednu.

Kao i u slučaju Janafa, i Diokijevim dionicama najbolje je išlo početkom veljače.

Od početka su godine dionice u plusu 18,2 posto i jedan su od najoziljnijih dobitnika domaćeg tržišta. To se ne može reći i za dionice Ine čije su dionice jučer porasle ispod prosjeka tržišta, skromnih 0,4 posto, na zaključnih 1130 kuna uz promet ispod 200 tisuća kuna (najniže ovoga tjedna).

U odnosu na početak godine, dionice su još uvijek u minusu, i to 1,2 posto, što je opet bolje od prosjeka tržišta oslikanog u CROBEX-u. Što se trenda trgovine tiče, bit će zanimljivo vidjeti hoće li CROBEX i danas uspjeti zadržati pozitivan trend.

Jučer je, naime, indeks Zagrebačke burze jedini u regiji zabilježio dobitak, piše SEEbiz.

Net.hr
19.02.2009.

Šta je ovo – roknu ga u + blokadu i onda se povuku.
Čeka li se se kakva vijest od Uprave pa se na ovakav način trgovanja pokušava doći do info?

SLJEDEĆEG MJESECA ZNAT ĆE SE TKO ĆE KONTROLIRATI HRVATSKI DIO KONZORCIJA LNG ADRIA KOJI ĆE GRADITI TERMINAL U OMIŠLJU
Vlada ne da Ini većinu u LNG-u Hrvatska
U formiranju domaće tvrtke trebali bi sudjelovati Ina, Plinacro i HEP. Ina je u pregovorima nastojala dobiti kontrolni udio od 56 posto, čemu se usprotivio Plinacro. Kompromis bi mogao donijeti uključivanje trading kompanije koja bi nastala izdvajanjem iz Ine.
–ovo je i NOVOG LISTA,ali samo dio,ako netko ima cijeli sadržaj pa neka ubaci,,..hvala

Evo link na članak
http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/vlada-ne-da-ini-vecinu-u-lng-u-h.aspx

Očito je da se vrše pritisci s ciljem da se umanji snaga INE u plinskom businessu, a to se onda pokušava prikazati kao da INA nema interesa u tom segmentu poslovanja. A meni se čini da INA želi manjak u dobavi iz Rusije nadomjestiti iz LNG terminala. S 1,4 milijarde m3 plina u LNG terminalu, Okoli im i ne treba.A dugoročne ugovore s najvećim potrošačima plina u HR INA već ima. Ako su kupci Inine rafinerije, Petrokemija i Dioki to je već velika potrošnja. A trejding kompanija im i ne treba jer je imaju u Adriaoil spa – dakle preko nje mogu trgovati s plinom. A opet s plinom se mogu ubaciti na tržište BiH tj ako bude građen satelitski terminal u Pločama. Trebaju samo jedan mali LNG carrier za Dinamarin da prevozi iz Omišlja u Ploče. U USA veliki dio transporta je na LNG pa se takav razvoj situacije može očekivati i u HR pa bi INA dogradnjom benzinskih crpki lako našla kupce za dosta velike količine LNG-a.

Kolika je razlika u cijeni plina iz LNG i rusgog plina ?

Vrlo zaguljeno pitanje.
A ja pitam koja je bila cijena neisporučenog ruskog plina; koliko je bio spreman platiti neki industrijski potrošač da bi imao plin i da ne trpi štete ne radeći?
Najskuplji je plin kada ga nema.

Vrlo zaguljeno pitanje.
A ja pitam koja je bila cijena neisporučenog ruskog plina; koliko je bio spreman platiti neki industrijski potrošač da bi imao plin i da ne trpi štete ne radeći?
Najskuplji je plin kada ga nema.
[/quote]
Platio bi toliko da sa tim plinom ne gubi vise nego sto gubi ne radeci jer nema plina.
Ali i mene bas zanima razlika cijene preko LNG ili Rusije…

25%

Cijena energenata treba se znati unaprijed da bi svatko znao ekonomizirati što mu je isplativije za energiju za pojedinu industriju je li to LNG ili struja ili nešto drugo.

Najnovije otkriće zamjene polimernih molekula dobivenih iz naftnih derivata sa ekološki prihvatljivim i obnovljivim resursom. Naš forumaš Sava je veliki zaljubljenik u polimere, a ova vijest otvara neslućene mogućnosti razvoja polimerne industrije bez zastarjelih pogna koji zagađuju okoliš :

http://www.cafe.hr/zbogom-plastici-stize-tekuce-drvo-1092

”Već nekoliko se godina u mirnom okružju Fraunhoferovog instituta kemijskih tehnologija razvija sastojak koji bi mogao zamijeniti plastiku. Riječ je o materijalu poznatom kao arboform ili tekuće drvo.
…
No, znanstvenici s Frauenhoferovog instituta nas uvjeravaju da će smanjiti koncetraciju sumpora za 90% i time svojim patentom pokrenuti novu revoluciju potrošačkog društva.

Arboform se već koristi za proizvodnju automobilskih dijelova koji zahtijevaju iznimnu izdržljivost. U čvrstom stanju, on je nalik na plastiku, no mnogo je profinjenijeg izgleda. Riječ je o materijalu koji bi s vremenom mogao iskorijeniti nerazgradivu plastiku jer je ekološki i cjenovno prihvatljiv, dostupan, a može poslužiti čak i kao kvalitetnija zamjena nekim proizvodima na bazi drveta, poput laminata. ”

Sada bi Vam trebalo sve biti jasno ! [cool]