Šta je, ne smije se znati da je danas protgovano 50.000 prava RHMJ-A-A (Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo) uz rast cijene od 206%.
Pravi odgovor na najavljenu aukciju!
Podsjećam da mali ulagači u slijedećoj godini mogu očekivati cijeli niz vrlo pozitivnih vijesti iz DIOK-ija i oko DIOK-ija.
Nekoliko primjera:
-puštanje u pogon nekoliko novih pogona
-povećanje prodaje
-povećanje profitne marže
-Dogovor Hrvatskog dijela LNG konzorcija oko udjela
-prodaju najam zemljišta u Omišlji LNG konzorciju
-dobivanje lokacijske i građevinske dozvole za LNG terminali, tender, početak gradnje
-prodaju zemljišta na Žitnjaku nekom trgovačkom lancu
-u izvještajima bi mogli početi gledati konačno i dobit
-itd
Samo strpljivo…
Zaboravio si
– program energetske učinkovitosti tj. kogeneraciju na Žitnjaku;
– u 11. mjesecu dobivena dozvola od HERA za obavljanje topinarske djelatnosti;
– plin u DINA petrokemija u 4Q2009.
– produktovod Rafinerija nafte Rijeka – DINA petrokemija.
Ako sam što zaboravio dodajte.
Koliko ono tona rafinerijskih plinova može isporučiti RN Rijeka. Blizu milijun tona ili sam nešto krivo načuo??
[/quote]
Nisam načuo krivo: Siemens navodno već punom parom projektira terminal za potrebe njemačkih članova konzorcija.
A loživog plina iz RNR ima puuuuuno manje.
Nisam načuo krivo: Siemens navodno već punom parom projektira terminal za potrebe njemačkih članova konzorcija.
A loživog plina iz RNR ima puuuuuno manje.
Ne loživog već rafinerijskih. To je onda onakav projekt kakav se planira sa rafinerijom u Sisku? Za to je onda potrebno jos jedno postrojenje kakvog trenutno nema na Krku. Mislim da bio ovo trebao cijenjeni kolega Janko malo razjasniti, ipak je on više upućen
@ŠPANCIR
@Mister
Je li onda Linde-ova tehnologija izabrana za LNG???
Glede produktovoda i količine rafinerijskih plinova iz RNR trebalo bi to usporediti s podatcima iz projekta rekonstrukcije RNR. Taj zahvat u RNR bi trebao biti gotov do kraja slijedeće godine.
Investicija teška preko 400 milijuna eura.
Nisam načuo krivo: Siemens navodno već punom parom projektira terminal za potrebe njemačkih članova konzorcija.
A loživog plina iz RNR ima puuuuuno manje.
Ne loživog već rafinerijskih. To je onda onakav projekt kakav se planira sa rafinerijom u Sisku? Za to je onda potrebno jos jedno postrojenje kakvog trenutno nema na Krku. Mislim da bio ovo trebao cijenjeni kolega Janko malo razjasniti, ipak je on više upućen
[/quote]
Kod plinova može se raditi samo o C1/C2 frakciji (C3/C4 je već ovih dana neobično popularni ukapljeni naftni plin).Vrlo sam skeptičan u vezi s praktičnom provedbom tako nečega bilo u Sisku bilo u Rijeci , iako bi to za DIOKI bilo vrlo dobro……
Evo dijela podataka iz SUO rekonstrukcije RNR.
Naručitelj: INA d.d.-Industrija nafte Zagreb Lokacija: RNR
Dokument br: 861-SUO-RNR-01 Revizija: 0
Zahvat: Izgradnja postrojenja hidrokreking procesa s pomoćnim jedinicama Datum: studeni, 2006.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA POSTROJENJA HIDROKREKING KOMPLEKSA U RAFINERIJI NAFTE RIJEKA
……Izgradnjom aminske sekcije za obradu kiselih plinova dobiti će se suhi rafinerijski plin za vlastite
potrebe s niskim sadržajem H2S što će se odraziti na ukupnu emisiju sumpornih spojeva.
Kapacitet postrojenja je prilagođen radu Hidrokreking procesa i iznosi 120 t/h, odnosno oko
900.000,0 t/god.
Svi sulfidom bogati plinski tokovi obrađivati će se na Claus postrojenju. Claus postrojenje je
jedno od najvažnijih postrojenja značajno za kontrolu ukupnih emisija kroz proces pri čemu se
proizvodi tekući elementarni sumpor. Buduće postrojenje sastojati će se od dvije Claus sekcije,
svaka kapaciteta po 95 t/dan, odnosno ukupno 190 t/dan.
Tu se barata s cca 900 tisuća tona plus obrada u ostalim sekcijama.
Zahvat: Izgradnja postrojenja hidrokreking procesa s pomoćnim jedinicama
……Izgradnjom aminske sekcije za obradu kiselih plinova dobiti će se suhi rafinerijski plin za vlastite
potrebe s niskim sadržajem H2S što će se odraziti na ukupnu emisiju sumpornih spojeva.
Kapacitet postrojenja je prilagođen radu Hidrokreking procesa i iznosi 120 t/h, odnosno oko
900.000,0 t/god.
Tu se barata s cca 900 tisuća tona plus obrada u ostalim sekcijama.
Radi se o povećanom kapacitetu RNR nakon (optimistično) 2010. godine."Za vlastite potrebe" znači da će se kao energent spaljivati u vlastitim pećima , jer lož ulja više neće biti.To se djelomično u rafinerijama događa i danas – kao gorivo sve više iskorištava se loživi plin (pogotovo ako je prethodno desulfuriziran) umjesto lož-ulja.
Zahvat: Izgradnja postrojenja hidrokreking procesa s pomoćnim jedinicama
……Izgradnjom aminske sekcije za obradu kiselih plinova dobiti će se suhi rafinerijski plin za vlastite
potrebe s niskim sadržajem H2S što će se odraziti na ukupnu emisiju sumpornih spojeva.
Kapacitet postrojenja je prilagođen radu Hidrokreking procesa i iznosi 120 t/h, odnosno oko
900.000,0 t/god.
Tu se barata s cca 900 tisuća tona plus obrada u ostalim sekcijama.
Radi se o povećanom kapacitetu RNR nakon (optimistično) 2010. godine."Za vlastite potrebe" znači da će se kao energent spaljivati u vlastitim pećima , jer lož ulja više neće biti.To se djelomično u rafinerijama događa i danas – kao gorivo sve više iskorištava se loživi plin (pogotovo ako je prethodno desulfuriziran) umjesto lož-ulja.
[/quote]
Do konca slijedeće godine RNR kompletno prelazi na prirodni plin kao energent!
Dakle suhi rafinerijski plin može produktovodom od cca 7km ići u DINA Petrokemiju i tu se dalje prerađivati u npr etanskom postrojenju.
A zašto bi rafinerija , koja iz prerađene nafte ionako dobiva plin idealan za svoje peći dodatno kupovala prirodni plin za iste te peći ? Dvostruki trošak.
Prirodni plin može biti upotrijebljen kao zamjena za lož ulje do trenutka dok ne završi modernizacija rafinerije , jer tada će vlastiti suhi loživi plin (zbog povećanja kapaciteta prerade nafte) moći zadovoljiti sve ili skoro sve potrebe za loženjem peći.Prema toma , ako i bude loženja prirodnog plina u rafinerijskim pećima to bi moglo biti privremeno ili djelomično.
A možda se dogovore i za INU neku atraktivnu cijenu C1/C2 , koja bi opravdala njegovu prodaju DIOKI-ju , i INA-inu kupnju prirodnog plina za iste namjene.Osobno se nadam da do toga neće doći , obzirom da sam dioničar DIOKI-ja , a više ne i INE.
A zašto onda DINA planira produktovod?
Grehota je spaljivati rafinerijski plin, pa u cca 1 milijun tona ima oko 250.000 tona etana.
A šta će RNR s benzolom??? To je također interesantno za DINU.