Koliko sam se ja priča o "nebrušenim dijamantima" naslušao. Đuro i oklopnjaci pa Belje i Todorić pa Končar i tramvaji pa Varteks i nekretnine pa Janaf i Družba Adria pa Dalekovod i poslovi itd., itd.
I gdje su sve te "perspektivne" dionice danas?

Nikome ja više ne vjerujem dok ne vidim rezultate.

topalov, prijatelju moj online…
toliko je toga napisano na ovoj temi…
mogao bih ti sad ispisat stotine stranice o perspektivama diokija, vrijednosti njegova biznisa i imovine, kapitalu koji stoji iza njega, političkom utjecaju na sve relevantne energetsko-sirovinske procese, ulaganjima u novu proizvodnju, tržišnim horizontima….
ali neću. ne da mi se ponavljat.
jer, ako ti misliš da je BV u ovom času doista 182 kn, onda je sve drugo posve bespredmetno.
ali cijenim tvoj oprez i sumnju i stalno propitkivanje.
[thumbsup]

Srijeda, 4. lipnja 2008.
Članak ispred Članak iza Tekstualna, za ispis pogodna verzija
Omišalj je najbolja lokacija za LNG terminal
Za Hrvatsku kao turističku državu najbolja je kombinacija plina i obnovljivih izvora energije za što imamo velike potencijale koje premalo koristimo. A s razvojem tehnologija obnovljivi izvori će i bez državnih poticaja postati konkurentni klasičnim izvorima. Osim toga, riječ je o vlastitim, čistim izvorima
Vladino povjerenstvo na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Damir Polančec uskoro će objaviti najbolju lokaciju za gradnju velikog LNG terminala za dopremu ukapljenog naftnog plina. Zato smo s prof. dr. Miljenkom Šunićem, predsjednikom Hrvatske stručne udruge za plin i profesorom na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, razgovarali o predloženim lokacijama za gradnju tog važnog energetskog objekta, o tome kakve se cijene plina mogu očekivati nakon 1. srpnja i o ostalim aktualnim plinskim temama.
• Koja je prema vašem mišljenju najbolja lokacija za gradnju LNG terminala i zašto?
– Zbog brojnih argumenata najbolja je lokacija na Krku kod Omišlja. To su utvrdila i prije više godina rađena istraživanja, tako da ih nije trebalo ponavljati i na to izgubiti godinu i pol. Na kraju su autori studije prvo predložili dvije lokacije kao najbolje: kod Omišlja na Krku i u Raškom zaljevu, ali su stanovnici Raškog zaljeva protiv takve investicije, pa očekujem da će na kraju biti potvrđeno da će se LNG terminal graditi na Krku. Tamo, naime, zbog dubokog mora mogu pristajati veliki brodovi, postoje veliki potencijalni potrošači plina u okolici (Dioki, termoelektrana, rafinerija, turistički objekti), a zbog dobrog geografskog položaja dosta blizu su i velika strana tržišta itd.
Doduše, istarski župan Ivan Jakovčić se jako zalagao za lokaciju u Plominskom zaljevu jer želi da TE Plomin umjesto ugljena kao gorivo koristi plin. Međutim, to je moguće i bez gradnje terminala u susjedstvu jer u blizini prolazi plinovod Pula – Rijeka, a tamo se može, ako se donese takva odluka, sagraditi i mali satelitski terminal.
• Planirano je da LNG terminal proradi 2012. godine. Nije li zato krajnje vrijeme za određivanje lokacije za gradnju kao i za ugovaranje dovoljnih količina ukapljenog prirodnog plina, jer na tržištu stalno jača konkurencija?
– Vremena za gradnju i ugovaranje plina još ima dovoljno, ali ako se bez novih odgađanja krene u taj posao. Zato treba ubrzati provedbu tog velikog posla.
• Jesu li riješeni raniji nesporazumi između hrvatskih i stranih partnera oko vlasničke strukture?
– Smatram da tu nema stvarnih problema. Strane kompanije su nam, vjerujem, spremne dati i više plina nego što bi nam pripadalo po očekivanom vlasničkom udjelu od 25 posto. Ali tu se sada otvara jedno zanimljivo pitanje. LNG terminal košta milijardu eura, a Hrvatskoj bi u prvoj fazi trebao osigurati najmanje 2,5 milijardi ‘kubika’ godišnje, a u drugoj četiri milijarde ‘kubika’, što je po energetskoj snazi ravno energiji koju bi proizvele 2,5, odnosno gotovo četiri velike nuklearke od po 1000 megavata. Zato je pitanje treba li uz tolike količine plina uopće planirati gradnju novih nuklearki koje su puno skuplje od gradnje plinskog terminala.
• Međutim, stručnjaci upozoravaju da se Hrvatska ne smije previše orijentirati samo na plinske elektrane?
– Slažem se, ali smatram da je za Hrvatsku kao turističku državu najbolja kombinacija plina i obnovljivih izvora energije za što imamo velike potencijale koje premalo koristimo. A s razvojem tehnologija obnovljivi izvori će i bez državnih poticaja postati konkurentni klasičnim izvorima. Osim toga, radi se o vlastitim i to čistim izvorima.
• Što će biti s cijenama plina nakon 1. srpnja?
– Cijene plina će se morati povećati. Naime, na svjetskom tržištu cijene plina s određenim kašnjenjem slijede cijene nafte, dok u Hrvatskoj cijene zemnog plina nisu mijenjane već nekoliko godina. Zato Ina stvara velike gubitke u poslovanju s plinom (lani oko milijardu kuna) i nedostaje novca

• Što će biti s cijenama plina nakon 1. srpnja?
– Cijene plina će se morati povećati. Naime, na svjetskom tržištu cijene plina s određenim kašnjenjem slijede cijene nafte, dok u Hrvatskoj cijene zemnog plina nisu mijenjane već nekoliko godina. Zato Ina stvara velike gubitke u poslovanju s plinom (lani oko milijardu kuna) i nedostaje novca za nužne plinske investicije poput novih skladišta, plinovoda i slično, a plinska ulaganja se financiraju zaradom na nafti.
Zbog toga bi se već sljedeće zime, posebno ako bude duga i hladna, mogli povećati zimski problemi s plinom. Naime, na raspolaganju će biti ista količina plina, neće biti novih sve potrebnijih skladišta, dok se potrošnja i broj potrošača ubrzano povećava. Na primjer, samo je u Rijeci priključeno 18.000 novih potrošača, a u cijeloj Hrvatskoj će ih biti oko 30.000. Ali najveći je problem osigurati dovoljno plina za zimske ‘špice’ potrošnje.
Zato ćemo ponovo, kao i protekle zime, zimi ovisiti o puno skupljem interventnom uvozu plina, jer će biti teško velike proizvođače prebaciti s plina na 300 posto skuplja tekuća goriva. I takve nas poteškoće očekuju još godinama dok ne sagradimo novo skladište, LNG terminal ili dobavni pravac za uvoz plina kako bi osigurali dodatne količine tog sve popularnijeg energenta. Stanje bi bilo puno bolje da je proteklih godina odobreno barem 50 lipa više po prostornom metru plina što nikoga ne bi ugrozilo, a Ina bi imala dovoljno novca za nužna ulaganja u plinski biznis. Ovako ni privatnici ne žele ulagati u gradnju skladišta plina jer tu, uz ove cijene, ne vide mogućnost zarade, a istodobno Adris želi ulagati u LNG terminal.
Stručnjaci očekuju da će Vlada nakon 1. srpnja odobriti više cijene plina, ali će trebati vremena da se skupi dovoljno za velika ulaganja. Osim toga, vjerojatno će se cijene plina idućih godina postupno povećavati do tržišne razine, jer bi već sada ‘kubik’ plina trebao stajati najmanje tri do 3,5 kune. Ali bitno je barem početi usklađivanje.
• Kakvo bi rješenje bilo najbolje?
– Smatram da bi najbolje rješenje bilo odrediti godišnju potrošnju dovoljnu za najnužnije potrebe kućanstava (oko 600 prostornih metara) do koje bi cijena plina bila povoljnija, a nakon toga tržišna. Očekujemo da i Vlada razmišlja o sličnom rješenju kako više cijene ne bi ugrozile siromašnije slojeve. No, nelogično je i da vlasnici vila s bazenima plaćaju iste cijene kao oni koji jedva imaju za najnužnije potrebe.
• Kakve su cijene plina u ostalim europskim državama?
– Prema podacima Eurostata, Hrvatska spada među države s najnižom cijenom plina. Jedino su, koliko je poznato, niže cijene u Srbiji jer su ih povećale čak i BiH i Makedonija. Prosječna cijena u Europi se kreće oko 5,5 kuna po prostornom metru, dok je kod nas više nego upola manja. Naime, svjetske cijene plina prate cijene nafte, ali su u odnosu na energetsku vrijednost prosječno 30 do 40 posto niže.

[/quote]

He-he. Točno kužim o čemu pričaš Kamenac. Ja sam popušila priču i sa Đurom i Beljem i sada konačno sa Diokijem.
Naivkuša, šta ćeš. [shocked] [smiley]

Da počnemo s bookom zemljišta : 3,000,000 m2 x 100 Eura = 300 mil Eura = cca 2,100,000,000 kn / 4,042,058
Book samo zemljišta je tako oko 520 kn.
Firma ima gubitke , ali ako si pratio oni se stalno smanjuju , a uz to neprestano se investira , uz vrlo jasnu koncepciju ,jer vlasnička struktura to dozvoljava (za razliku od npr INE ili JDPL) .
Dio investicija biti će aktiviran već slijedeće godine , a uglavnom sve će biti gotovo dok LNG terminal ne proradi (i tehnološki će se sigurno "nasloniti" na njega).
Ove i slijedeće godine se nitko neće obogatiti od dividende , ali ovo je tipična dugoročna investicija za one koji razmišljaju na takav način.

Bez brige, Baracuda!
Dioki nema baš nikakvih dodirnih točaka s Đurom i Beljem.
Istina, ja sam svojedobno trejdao na Djuri, a trejdam tu i tamo i na Diokiju.
Ali Dioki je po svemu poseban i ne može se nikako uspoređivati s ‘biserima’ tipa djuro, belje, varteks, janaf, koncar… Tim tickerima ja jednostavno ne vjerujem, a Diokiju – začudo – da.
[cool]

[/quote]
Kameni, puno nas je koji smo tako "popušili" Dioki. Ne bi trebalo gubiti puno vremena u dokazivanju "skepticima". Svaka tema na forumu predstavlja jedno štivo, te je moramo prihvatiti kao obaveznu "lektiru" ulaganja. Na žalost mnogo je onih koji bacaju osvrt temeljen na jednom postu ili max. jednoj stranici teksta. Da ne govorim o "novokomponiranim" ulagačima tzv. "kladioničarima", koji više vremena i analize posvećuju za dva para nego o određenoj firmi.

Hvala puno, to me je i zanimalo, najjači si Špancir. Puno si bolji od Kamenca!