Str.11
Vampiru jedan…[smiley2]
Neces vjerovati, ali ispred moje tastature je pripremljena stranica za prijepis upravo tog dijela teksta…
Uzivas, ha? [smiley2]
I ja… i ja…
Nego evo jos jedan dio: “Iz Ine potvrđeno da je kompleks Dine u Omišlju najozbiljnija lokacija. Konzorcij prihvaća ekološku rentu i uvažava stav Omišlja da se terminal ne gradi u uvali Blatna.
…eksplicitno kazao kako je jedina lokacija o kojoj se uopće u ovom trenutku razgovara područje unutar kompleksa Dine u Omišlju…”

….s obzirom na graf koji ste nedavno postali kolega dejavu….plima tek dolazi….[smiley2][smiley2][smiley2]

Pa pogledajte promete zadnjih par dana. Cijena raste, promet raste, bit će svega. Ovo je definitivno jedna od najperspektivnijih dionica. Naravno, mnogi to ne uviđaju jer su opčinjeni rezultatima, ekonomskim pokazateljima i slično. Bitan je potencijal. U današnjem vjesniku piše sve pa si pročitajte u rubrici Gospodarstvo. Do 2011. LNG terminal trebao bi proraditi. Pogledajte tko su investitori pa će vam biti jasno da je u vlasništvu dioki grupe pravo malo bogatstvo.

Ima i u Jutarnjem od danas evo naslov;Magazin

U energetskom oku Europe
Piše: Krešimir Žabec Malo je opširno da bi se kopiralo;[smiley2][smiley2]

PROIZVOĐAČ ETILENA OPTUŽUJE NAFTNU KOMPANIJU ZA POTEŠKOĆE U POSLOVANJU

DIOKI u gubicima zbog zastoja u Ini

Učestali kvarovi na Ininim postrojenjima ne ulijevaju nadu da će se kroz pojačanu isporuku etana do kraja godine umanjiti dosadašnji gubici, skeptični su u Upravi DIOKI-ja…

Novi list, 25.10.2006.

Sta je zanimljivo (novo) bilo u Jutarnjem, nisam nista vidjela?

LNG terminal

Uz naftovod, LNG terminal je drugi strateški objekt u Hrvatskoj kojim bi se EU opskrbljivala energijom. Gradio bi se negdje na području Primorsko-goranske ili Istarske županije, a konačna odluka će se znati u prvom tromjesečju sljedeće godine, kada bude završena studija o tom projektu. Za gradnju hrvatskog LNG-a osnovan je konzorcij Adria-LNG koji čini šest tvrtki – Ceon Ruhrgas, OMV Total, Rwetrans Gas, Geoplin, HEP i Ina. Stevo Kolundžić u ime člana konzorcija Ine tvrdi kako je konzorcij donio odluku da se ide u gradnju terminala, a konačna investicijska odluka donijet će se 2008. godine. On smatra da je u posljednjih šest mjeseci atmosfera prema LNG-u u Hrvatskoj puno blagonaklonija, čemu su pridonijela dva događaja. Odnos Rusija i Ukrajine prošle zime oko distribucije plina, što je pridonijelo da se o LNG-u puno ozbiljnije raspravlja, te čvrsta podrška premijera Sanadera energetskim projektima u Hrvatskoj, pa tako i LNG-u, što je bio jasan signal ozbiljnosti ovog projekta. Ministar Vukelić u razgovoru nam je bez zadrške izjavio da je LNG premijeru i Vladi na vrhu prioriteta. Prema njegovim riječima, LNG terminal i priključenje na NABUCO projekt šansa su da se Hrvatska riješi ovisnosti o plinu iz Rusije. Time će Hrvatska dobiti više izvora dobave i više dobavnih pravaca. Hrvatska u ovom trenutku, tvrdi prof. Dekanić, troši oko 2,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, a daljnjim razvojem zemlje to će se popeti na 4 do 5 milijardi, od čega će četiri petine biti iz uvoza. Ovi podaci jasno govore da se Hrvatska u najskorijem razdoblju mora riješiti ovisnosti o samo jednom izvoru dobave plina, a to je Rusija. U prvoj fazi rada LNG-a Hrvatska bi dobila milijardu kubnih metara plina, a u drugoj fazi dvije milijarde. Kroz projekt gradnje terminala u Hrvatsku bi ušla investicija od 1,2 milijarde eura, naglašava Kolundžić. Preko hrvatskog LNG terminala u drugoj fazi njegova rada u Europu bi se transportiralo 15 milijardi kubnih metara plina. Kad se to pomnoži sa 300 dolara, kolika je cijena kubnog metra plina, jasno je da bi kroz Hrvatsku prošlo nekoliko milijardi dolara vrijednosti, a država i njeni građani od toga bi imali koristi. Tome treba dodati da bi kroz razne pristojbe i usluge država dobila još oko pet posto dodatne vrijednosti. Prema sadašnjim procjenama, konzorcij će u gradnju terminala utrošiti oko 600 milijuna dolara, a u transportne pravce između 350 i 450 milijuna dolara.

Vijećnici kapitulirali pred investitorima
RIJEKA – Nakon što je na posljednjoj sjednici Skupštine Primorsko-goranske županije došlo do vidne promjene raspoloženja vijećnika o LNG terminalu u pravcu da je omišaljski kompleks Dine … SEVE;MOLIO BIH TE ,ako imaš današnji Novi list nastavak ovog,jer ga nisam kupio.Hvala[smiley2]

Ma afkors… no frkitos…

Nakon što je na posljednjoj sjednici Skupštine Primorsko-goranske županije došlo do vidne promjene raspoloženja vijećnika o LNG terminalu u pravcu da je omišaljski kompleks Dine odjednom postao poželjom lokacijom, odmah su reagirali ekolozi iz Eko Kvarnera koji pozivaju vijećnike „da se postave odgovorno prema građanima umjesto da prerano kapituliraju pred investitorima“.
U idućem dijelu teksta Piršić „je zabrinut zbog stavova koje su iskazali vjećnici, koji su po njemu u kontradikciji koji sa jedne strane prihvaćaju Omišalj, a sa druge tek traže stručnu analizu i drugih lokacija“. Isto tako trkelja o tome kako Udruga nije protiv plinofikacije Hrvatske, zagovaraju gradnju i bla-bla, ALI oni zagovaraju gradnju off-shore terminala na otvorenom moru, minimalno dvije milje od obale, što bi bilo sigurnosno i ekološki optimalno rješenje (sic!!!).
Čini se da je do ovakve promjene klime u Županijskoj skupštini oko LNG-a došlo u prvom redu nakon što je Istarska županija pokazala interes za smještanje terminala u Rašu, odnosno Plomin, o čemu je župan Jakovčić u više navrata već razgovarao s premijerom Sanaserom, a što spremno potvrđuje: „Ako PGŽ ne želi LNG terminal na svome području, Istra ga je spremna prihvatiti.“
No, s druge strane, sve neslužbene informacije govore kako su investitori u Adria LNG Company „fiksirani“ na lokaciji Omišalj kao njima najjeftiniju, s najdubljom lukom, najbliže je Europi, ali i zato jer što su ranih devedesetih već izrađene brojne studije koje pokazuju opravdanost te lokacije.
Adria LNG konzorcij čine – Ina, HEP, Plinacro, francuski Total, njemački RWA i E.ON. slovenski Geoplin, a ustrijski OMV, a interes pokazuje i američki Shell. Jasno poručuju kako su spremni prihvatiti sve uvijete koji se u Hrvatskoj postave pred njih pa i plaćanje ekološke rente, te omogoćavanje gradnje novih rashladnih sustava u neposrednoj blizini terminala…
Župan želi „dignuti ručnu“ za sada, jer: „…još nije potpisan niti jedan papir… a njegova je dužnost štititi interese ovoga kraja…“
Naime, jednokratna ekološka renta koja bi se trebala isplatiti Županiji bi iznosila 9-22 mil.Eur + 2% od ukupnog godišnjeg prihoda rada terminala i transporta plinovodom.

I tako su… Vjeran, gradonačelnik Obi Van Kenoby i naš dragi mili Župan na jutarnjoj subotnjoj kavici pjevušili poznate nam stihove: „Ma tko se boji vuka još… tri za groš… tri za groš… nikoga se ne bojim ja tra-la-la-la-la…“ [smiley2]

Rezultati za 3. kvartal za Dioki:

09/2005 -35.618.000
09/2006 -45.599.000

Nije mi jasno kako su tako brzo maknuli izvješće za ZSE. Bilo ga je, sad ga nema više.