ukratko,Dioki od Dine neće dobiti ništa, zero, i zato on kaže da je stečajna masa manja za nekoliko stotina miljuna kuna.
a Catch 22 je u tome što bi višak tebao ostati,ako ga bude vlasnicima dionica Diokija jer dioničara Dine nema
fantazija jedne babe…vidjet ćemo…
Tri parcele u Zagrebu od oko 500k m2 su nuđene za 77m eura.
To je oko 2/3 zemljišta u Zagrebu, a još oko 2m m2 ima na Krku.
Pa prosudi.
ukratko,Dioki od Dine neće dobiti ništa, zero, i zato on kaže da je stečajna masa manja za nekoliko stotina miljuna kuna.
a Catch 22 je u tome što bi višak tebao ostati,ako ga bude vlasnicima dionica Diokija jer dioničara Dine nema
fantazija jedne babe…vidjet ćemo…
Tri parcele u Zagrebu od oko 500k m2 su nuđene za 77m eura.
To je oko 2/3 zemljišta u Zagrebu, a još oko 2m m2 ima na Krku.
Pa prosudi.
[/quote]
toliko nitko nebi ponudio sa postrojenjima a kamo li sad kad su postrojenja na metisu! a uskoro ce tamo i dinina zavrsit!
1. Vrijednost nekretnina stečajnog dužnika koje su predmet prodaje upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zemljišno knjižnom odjelu Zagreb:
– k. o. Resnik, broj zk. ul. 6408,
– k. o. Resnik, broj zk. ul. 4592,
– k. o. Grad Zagreb, broj zk. ul. 23699,
utvrđuje se u iznosu od 590.482.000,00 kn, što predstavlja protuvrijednost od 77.900.000,00 EUR-a, i to na način: nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zemljišno knjižnom odjelu Zagreb:
– k. o. Resnik, broj zk. ul. 6408, koju čini čestica br. 1321/1 iznosi protuvrijednosti od 14.400.000,00 EUR, što čini protuvrijednost u iznosu od 109.152.000,00 kn
– k. o. Resnik, broj zk. ul. 4592, koju čini čestica br. 224/3 iznosi protuvrijednost od 2.000.000,00 EUR, što čini kunsku protuvrijednosti u iznosu od 15.160.000,00 kn
– k. o. Grad Zagreb, broj zk. ul. 23699, koju čini čestica br. 6915/1 iznosi protuvrijednost od 61.500.000,00 EUR, što čini kunsku protuvrijednosti u iznosu od 466.170.000,00 kn
2. Nekretnine su opterećene razlučnim pravom.
3. Određuje se prodaja nekretnina stečajnog dužnika drugom usmenom javnom dražbom koja će se održati 23. ožujka 2015. u 10,30 sati kod ovog suda, Petrinjska 8, soba 93/II.
4. Uvjeti prodaje:
Ø nekretnine se ne mogu prodati za nižu vrijednost od one koja je utvrđena točkom 1. ovog zaključka
Krah
Proizvodni gigant ide u stečaj: Otkazi za 171 radnika Dina-Petrokemije
Autor: Orjana Antešić
Objavljeno: 17. srpnja 2015. u 17:34
Na Trgovačkom sudu u Rijeci jučer je održano ročište na kojem je utvrđeno da su ispunjeni svi uvjeti za stečaj Dine-Petrokemije i stečajna sutkinja Ljiljana Ugrin sada će u roku od tri dana, najvjerojatnije u ponedjeljak, donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka nad pogonima u Omišlju. Premda o tome nije bilo govora na jučerašnjem ročištu, očekuje se da će Marija Ružić biti imenovana za stečajnu upraviteljicu.
Za 171 radnika Dine, koji nisu primili plaću od srpnja 2012. godine, otvaranje stečaja znači da će im svima biti otkazani ugovori o radu, ali i da bi do konca godine mogli mogli dobiti kakav-takav novac. Riječ je o sredstvima koja bi im trebala isplatiti Agencija za osiguranje radničkih potraživanja (AORPS), a riječ je o tri minimalne plaće u RH, u iznosu od 3.029 kuna, kao i polovicu iznosa zakonom propisane otpremnine. Taj najviši iznos otpremnine Zakonom o radu određen je u visini šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Radnici Dine ovaj postupak mogu pokrenuti nakon što se u stečajnom postupku utvrde tražbine vjerovnika što bi, kako smo jučer uspjeli neslužbeno čuti, trebalo uslijediti u listopadu ove godine, kada bi se trebalo održati novo, izvještajno ročište na riječkom Trgovačkom sudu. Nažalost, na ovaj novac ne mogu računati oni radnici kojima je u međuvremenu prestao radni odnos u Dini, a takvih je oko 150. Prema podacima koje je na jučerašnjem ročištu iznio direktor Dine Fabio Giacometti, u omišaljskim pogonima 2012. godine bilo je zaposleno oko 320 radnika.
Nakon što je Sud konstatirao da je račun Dine u neprekidnoj blokadi duljoj od 60 dana, praktički odmah od trenutka nakon što je Fina objavila da predstečajna nagodba nije uspjela 7. svibnja ove godine, te da je tvrtka prezadužena, sutkinja je od Marije Ružić zatražila i predračun troškova za prvih godinu dana vođenja stečajnog postupka. A isti će, prema prvim projekcijama, iznositi oko dva milijuna kuna. Od toga, oko 1,5 milijuna kuna knjiži se kao trošak jedne plaće zatečenim »dinašima« za onih mjesec dana otkaznog roka na kojig imaju pravo nakon što im praktički automatizmom prestaju ugovori o radu danom otvaranja stečaja.
(nastavak)
Jučer je ostalo visjeti u zraku hoće li uopće biti novaca za vođenje stečaja Dine, s obzirom na to da je sva imovina pod hipotekom banaka, izuzev vlasničkog udjela od 10 posto u tvrtki Dinamarin, izvjestio je Giacometti koji je ponovio kako ukupna Dinina dugovanja iznose oko 2,1 milijardu kuna, od čega je za oko polovicu, odnosno oko 1,1 milijardu kuna, u pitanju sudužništvo.
Kao privremena stečajna upraviteljica, Marija Ružić jučer je na Trgovačkom sudu podnijela izvješće iz kojeg je vidljivo da Dina nije predala financijska izvješća za 2014. i prvu polovicu ove godine. Radnicima posljednjih šest mjeseci nisu obračunate plaće ni ispostavljeni obračuni, dok davanja na plaće nisu plaćena za razdoblje od svibnja 2011. do lipnja 2012. godine, dodao je Giacometti.
Ružić je zasad samo konstatirala, dok se ne napravi nova snimka stanja dužnika, kako su prema bilanci na dan 31. prosinca 2013. godine kratkotrajne obveze Dine premašivale kratkotrajnu imovinu ove tvrtke za 952 milijuna kuna. Zanimljiv je podatak da samo troškovi električne energije za rasvjetu Dininih pogona, koji su stali s proizvodnjom još u rujnu 2011. godine, mjesečno dosežu iznos od 100.000 kuna. Osim u Dinamarinu, tvrtki koja ima dužobalni razvoz Ininih naftnih derivata, Dina ima udjele u još dva povezana društva – u svom 100-postotnom vlasništvu upisuje tvrtku Piros, dok u Ćufu ima 18 posto udjela. Prema zadnjoj dostupnoj bilanci s kraja 2013. godine, ukupna imovina Dine iskazana je u iznosu od milijardu kuna, a na najznačajniji je iznos procijenjeno zemljište od oko milijun četvornih metara – ukupno 341 milijun kuna.
toliko nitko nebi ponudio sa postrojenjima a kamo li sad kad su postrojenja na metisu! a uskoro ce tamo i dinina zavrsit!
Ja bih ipak prije rezanja Dine petrokemije okrenuo par telefonskih brojeva u zagrebu i Teheranu, naprimjer!
I nije lako izrezati 105k tona LDPE, 200k tona VCM-a i 120k tona PVC-a koji je 60% dovršen.
To je istovremeno kombinirana proizvodnja od 300m eura godišnje – minimalno!
Možda bi Iranci nakon skidanja sankcija imalo nešto pametno reći o tvom prijedlogu.
Minimalno 100mlrdi eura se odmrzava, a istovremeno imaju takvu naftnu i petrokemijsku industriju kojoj je potrebno tržište.
@Sava
Vi ste uistinu nevjerovatan lik,Sava!!!!
Do nedavno ste tvrdlili kako “nema stecaja”,a sada bi”zvali Teheran i Zagreb” ,he he!!!!!
Sve se”odavno raspalo”,a nas Sava “I dalje mantra”!!!!!
I nije lako izrezati 105k tona LDPE, 200k tona VCM-a i 120k tona PVC-a koji je 60% dovršen.
E moj Sava zaista mi nije jasno od kuda vec crpis snagu za takve bedastoce?? Mislim kako te nije sram?? VCM i LDPE hrđaju lagano evo vec cetvrtu godinu i sve da se i sad krene u bilo kakvu pripremu pogona za start jako je upitna stvarna mogucnost starta istih. A vezano za PVC od kud ti podatak o 60% dovršenosti?? Mislim jedno je proc cestom pored Dine, a nesto stvarno drugo i dakako bolnije je suocavanje s stvarnoscu. Vec sam ti prije jedno dvije godine napisao da ma “buducem” PVC-u imas jednu veliku halu i temelje necega sto je trebao biti PVC. Za slikovitiji prikaz vama iz Zagreba to vam izgleda nesto kao sveucilisna bolnica u ZG, neso zapoceto a nikad dovrseno. E da Savo umalo zaboravih oprema ( stara krama iz Kastela) koja se trebala ugraditi u taj PVC pogon ispiljena je i dislocirana na Kukuljanovo u pogone Metisa i to jos 2012 ili 2013 . Ovo sto sam napisao stvarno je stanje stvari, sto te dakako ne sprecava da opet pocmes mastati [emo_namigusa]
ljudi, gotovo je. novac ste izgubili u cijelosti. dioki je u stečaju. jedini koji se mogu nečemu nadati su radnici. dioničari su izgubili sav kapital. jedina je nada upravo u likvidaciji imovine. tek tada možete dobiti višak tj. ostatak, ukoliko imovina pokriva dugove. ako ne, ostali ste bez ičega. mislim da nema smisla analizirati dinu i eventualne ulagače jer za dioničare je priča gotova, tj. bolje bi vam bilo da dođe do likvidacije firme nego do ulagača jer od toga će koristi imati samo vjerovnici, ne i dioničari. njihov je kapital propao. to je sa pravne strane, a vi slobodno trkeljajte i dalje.
I nije lako izrezati 105k tona LDPE, 200k tona VCM-a i 120k tona PVC-a koji je 60% dovršen.
E moj Sava zaista mi nije jasno od kuda vec crpis snagu za takve bedastoce?? Mislim kako te nije sram?? VCM i LDPE hrđaju lagano evo vec cetvrtu godinu i sve da se i sad krene u bilo kakvu pripremu pogona za start jako je upitna stvarna mogucnost starta istih. A vezano za PVC od kud ti podatak o 60% dovršenosti?? Mislim jedno je proc cestom pored Dine, a nesto stvarno drugo i dakako bolnije je suocavanje s stvarnoscu. Vec sam ti prije jedno dvije godine napisao da ma "buducem" PVC-u imas jednu veliku halu i temelje necega sto je trebao biti PVC. Za slikovitiji prikaz vama iz Zagreba to vam izgleda nesto kao sveucilisna bolnica u ZG, neso zapoceto a nikad dovrseno. E da Savo umalo zaboravih oprema ( stara krama iz Kastela) koja se trebala ugraditi u taj PVC pogon ispiljena je i dislocirana na Kukuljanovo u pogone Metisa i to jos 2012 ili 2013 . Ovo sto sam napisao stvarno je stanje stvari, sto te dakako ne sprecava da opet pocmes mastati [emo_namigusa]
U Teheranu barataju s posve drugim činjenicama!
Je li ono zadnja pošilka etilena stigla iz Irana ( Assalueh )???
Prije sankcija kada se moralo prekinuti daljnja doprema.