»Imamo podršku Komisije i pozicionirali smo taj projekt kao ključan projekt za sigurnost opskrbe regije plinom«, kazao je Vrdoljak. Za LNG je u postupku ishođenje lokacijske dozvole, a ministar najavljuje da će Hrvatska već ove godine od Europske komisije i CEF-a (Connecting Europe Facility) zatražiti da dijelom financiraju potrebnu dokumentaciju – detaljnu studijsku razradu tehničko-tehnološkog rješenja, geološku studiju, glavni projekt, natječajnu dokumentaciju. »Očekujemo da već ove godine kandidiramo za sufinanciranje pripremne dokumentacije, imamo podršku Europske komisije u realizaciji LNG-a i svih evakuacijiskih plinovoda koji su u tom klasteru«, ističe Vrdoljak.
Ministar odbacuje bojazni da bi projekt LNG terminala mogao blokirati eventualni novi vlasnik Dina Petrokemije, a zbog zemljišta u Omišlju, koje je pod hipotekom Hypo banke, vrijednom 23,5 milijuna eura. »Proglašenjem LNG projekta strateškim projektom to će se lakše riješiti. Tko god bio vlasnik lokacije u bilo kojem trenutku, ide se na izvlaštenje i vlasniku će se platiti naknada. Nema tu manipulacije – izvlaštenje, procjena i plaćanje naknade«, kaže Vrdoljak.

http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285F2863285A28582859285C286328962897289E28632863285F2859285A285E285D286128632863286328592863S

A godine idu i lome nas….

Pozdrav

a to… tnx. to sam vec procitao, mislio sam da je nesto novo.

Ministar odbacuje bojazni da bi projekt LNG terminala mogao blokirati eventualni novi vlasnik Dina Petrokemije, a zbog zemljišta u Omišlju, koje je pod hipotekom Hypo banke, vrijednom 23,5 milijuna eura. »Proglašenjem LNG projekta strateškim projektom to će se lakše riješiti. Tko god bio vlasnik lokacije u bilo kojem trenutku, ide se na izvlaštenje i vlasniku će se platiti naknada. Nema tu manipulacije – izvlaštenje, procjena i plaćanje naknade«, kaže Vrdoljak.

Kolega Lacoste je to preveo kao – ” novi vlasnik dine ,za koju se ministar nada ,da neće bit problema sa izgradnjom LNG terminala”

neke stvari se nikad ne mjenjaju…

zar opet?? kad ministar gospodarstva najavi nešto to je “sveto pismo”.valjda zato još nigdje nije ni lopatu donio a kamoli kamen temeljac postavio makar za slikanje,a o terminalu već može knjigu svojih bisera napisati

….Najviše ga ljuti, kazao je Vrdoljak, to što je Ina izvozila plin dok je domaća industrija patila pa je rekao i da je od 2009. do 2012. Dina Petrokemija “ubijena cijenom plina”…..

Dioki je ubijen cijenom plina a Dina Petrokemija politikom koja nije izvršila plan izgradnje plinovoda pa Dina nije ni imala plin!
Ako ništa drugo nema dobro onda je dobro da je bar JEDAN ministar javno progovorio o ČINJENICI koja je odnijela ne samo radna mjesta nego i živote.
Do sada je bila pirča Ježić ovo Ježić ono……
Ministar je samo zaboravio da tu postoji i HEP – a nije ni HEP bio izoliran nego je skupa s plinom išla i struja!
Vaš link …

Dakle – sprema se i na pomolu je veliki preokret!

Radnici Dine: “Tko dođe, tjeraju ga motikom”
AUTOR: Zdravko Kleva
OBJAVLJENO: 18.07.2014 14:45
Sudbina radnika Dina Petrokemije u Omišlju još je neizvjesna. Danas su se sastali sa sindikalnim vodstvom i analizirali svoju pat poziciju – iako ne vide pomake još se nadaju da će njihovu tvrtku preuzeti ulagači iz Kazahstana i ponovno pokrenuti proizvodnju.

Predstečaj zapinje, mogućnost da stečajem naplate svoje 22 plaće nemaju, a investitor koji bi sve to riješio i pokrenuo proizvodnju odboru vjerovnika Dioki grupe, u čijem je većinskom vlasništvu Dina Petrokemija, niti odgovara niti ne odgovora.

Nakon sat vremena sastanka u vatrogasnom hangaru, radnici izlaze jednako potišteni kao i kad su ulazili. Kažu – postoji potencijalni ulagač, ali netko od vladajućih u državi to sve to koči. Važno je da grupacija iz Kazahstana ne odustaje, pa zato nade još uvijek ima, smatra predsjednik sindikata Dine Predrag Mihaljević.

Kazahstanci su spremni uložiti više od 100 milijuna eura, a Odbor vjerovnika Diokija u stečaju na konkretnu ponudu investitora koji samo za pokriće radničkih potraživanja nudi osam milijuna eura, odgovara. Niti prihvaćamo, niti odbijamo.

Radnici su ogorčeni situacijom koja traje već tri i ulazi u četvrtu godinu, otkako su svi su od njih digli ruke. Jedno je priča da nema investitora, a tko god dođe, tjeraju ga motikom, kaže dopredsjednik sindikata radnika Dine Rifo Kamberović.

Ništa im drugo ne preostaje. nego čekati hoće li Kazahstanci kroz stečajni postupak Diokija uspjeti postati 60-postotni vlasnici Dine, zatim pokrenuti proizvodnju i nakon tri godine radnike vratiti na posao. Druga je opcija da pogoni Dine u Omišlju zauvijek ostanu ugašeni. Javlja Zdravko Kleva:

I da, i to se desilo.

Navodno je LNG KRK uvršten kao strateški projekt EU, prvenstveno Njemačke, zajedno s Amerikancima.

Imate članak u Jutarnjem.

Kad sam na ovim stranicama pisao o tome što treba napraviti prije 3 godine, onda su neki ismijavali stratešku važnost LNG terminala u Hrvatskoj.

Da su me pametnjakovići poslušali terminal je već mogao biti u funkciji.

Druga veeeeeeeeeelika pogreška je što Hrvatska država nije preuzela Dioki.

Pustimo sada spašenih 800 mjesta i DIOKIJA kao najvećeg izvoznika, odmah poslije INE.

Sada bi Hrvatska država bila vlasnik zemljišta za LNG.

I ne bi imala nikakvih problema.

Ovak ne znam kak su zamislili doći do zemljišta, a da nemaju veeelikih problema s malim dioničarima Diokija.

Naročito otkad je PTKM proglašena kao strateška industrija, što znači da je to i Dioki.

mislim, ako je Petrokemija strateška firma…..[emo_smijeh][emo_vrtimise][emo_smijeh]

Da Vam razjasnim što je to strateška industrija.

INA kao firma koja je sposobna naći i distribuirati naftu, plin, gorivo.
Industrija koja se naslanja i vezana na nju je Petrokemijska industrija.

naravno što je veći iskorištenje te petrokemijske industrije u gotovim proizvodima to su troškovi proizvodnje manje, a dobit INE i petrokemijske industrije u konačnici veće.

Dioki sa svojim proizvodima je imao osigurano tržište.

još jedna važna stvar.

Hrvatska u svakom slučaju bi trebala imati plan B prvenstveno zbog sebe.

ukoliko se ide u gradnju LNG terminala to neće imati nikakvog učinka ako se na njega ne spoje veliki potrošači, naša industrija.

Velika potrošnja smanjuje troškove nabave i održavanje cijelog sustava.

Ne vidim razloga zbog čega HEP ne bi izgradio dvije termoelektrane jedna u Krku, drugu u Dalmaciji na plin.

Normalno oko tih termoelektrana koje bi davale i toplu vodu (povećava se energetska učinkovitost) izgradio bi kompleks hotela s puno zvjezdica u kojima bi sezona trajala 12. mjeseci.

Kako je to ipak puno čistija tehnologija od recimo ugljena, u dogovoru s Europom unijom mogli bi dobiti i neke olakšice za to.

Uglavnom LNG terminal bez industrije, a trebalo bi i sve aute, kamione, autobuse, brodove staviti na plin.

Sam terminal bez njezinog aktivnog korištenja je bačeni novac.

Sve je stvar pregovara, i znanja upravljanja državom.

Makar bi bilo dobro da se krene s firmom.

Lp

Znaci ti si prije 3.g znao da ce biti ukrajinska kriza zbog koje ce LNG postat geostrateski “vazan”.

A s cime je trebala drzava preuzet Dioki, i tko bi upravljao s njime, Hrvatski drzavni menađment kao sto je u Đ.Đ, Končar, Gredelj, Podravka, KPetrokemija, HAC, Hrvatske šume, HPB.

Pa i ovako drzava dodje do tog zemljista izvlastenjem brze i za manje novaca nego da je isla preuzet Dioki pred 3.g

Znaci ti bi nasu industriju prisilno(komunisticki) preselio na najskupji izvor plina LNG i to samo zato da bi izgradjeni LNG imao kupca plina? HEP nema novaca za perspektivnije projekte od termoelektrane na plin, kamoli da gradi onako od oka dvije da bi LNG imao kupca. Tu proizvodnju bi placali gradjani kroz cijenu struje taj dio ti je isto jasan a sve to zato da bi LNG imao kupca plina 🙂

Znaci sad idemo u izgradnju hotela, sa od oka puno zvjezdica, samo zato jer evo imamo visak tople vode pa da se iskoristi 🙂 koja planska ekonomija. Te hotele ce gradit HEP ili LNG terminal 🙂

Nebi.

Automobili, kamioni, brodovi na LNG, daj nemoj 🙂 Da slazem se da je terminal bez njegovog koristenja bacen novac i zato ga nitko nije bacio pred 3.g kad si ga ti predlagao kao odlicno rjesenje.

LNG ce se gradit usprkos njegovoj ekonomskoj neisplativosti samo jer je geostrateski potreban. A razliku ce platit neciji gradjani. Tito je umro, komunizma vise nema, dosla je demokracija i kapitalizam, shvati da su ti metode i tehnike kao i svim drzavnim kompanijama i da smo zato tu di jesmo.

Plin je daleko jeftiniji od nafte a kao rezultat toga pojavio se i LNG – dakle plin pogodan za transport na velike udaljenosti.
Važna činjenica je i da su svjetske rezerve plina daleko veće od rezervi nafte, a uz to je i ekološki prihvatljiviji od nafte.
Usporedba ugalj – plin je neprimjerena bar na sadašnjoj tehnološkoj razini a isticanje cijene uglja u prvi plan je notorna glupost.
Pa i u mesnici je svinjetina duplo jeftinija od junetine i nitko ne ističe razliku u cijeni kao nešto neprihvatljivo.
Da ugalj kao energent vrijedi više bila bi mu i cijena veća na tržištu.
Na primjer – ukoliko se ostvari neki tehnološki napredak u transformaciji uglja u električnu energiju tržište će zasigurno korigirati cijenu uglja na više.

e – tugo

Ajmo po redu.

Zbog ovakvih stručnjaka i jesmo tu gdje jesmo.

1.
Kad sam na ovim stranicama pisao o tome što treba napraviti prije 3 godine
Znaci ti si prije 3.g znao da ce biti ukrajinska kriza zbog koje ce LNG postat geostrateski “vazan”.

Kao prvo Ukrajinska kriza je bila i prije tri godine.
Samo neznalicu o političkim odnosima je mogla iznenaditi nova kriza.
Kod krize bilo je jasno da će glavno oružje Rusije biti plin.

Zašto? Jer je to energent o kojem je Europa jako ovisna.
Zbog više razloga, a jedno je i smanjenje emisije CO2 za koju se Europa zalaže.

Već sada je plin isplativiji nego Lož ulje za industriju, a kad uzmemo u obzir plaćanje emisijskih jedinica CO2, isplativost je neupitna.

Drugo, možete odvrtiti što sam pisao o LNG.
Glavna ideja nije bila rat u Ukrajini, već plin kao energent budućnosti.

Tada sam pisao o najnovijim tehnologijama vađenja plina (iz škriljevaca)što su neki isto ovdje ismijavali.
Nakon tri godine SAD više ne uvozi plin, već ga je počeo izvoziti.
Toliko o našim velikim stručnjacima i planiranju unaprijed.

Veća ponuda plina na tržištu, traži nove načine izvoza tog plina i traženja kupaca. Europa kao veliko tržište je zanimljiva zbog njezine razvijenosti, a kako neće biti jedan ponuditelj (Rusija) cijena plina se smanjuje.

Naročito se može povoljno ugovoriti za državu na kojem se nalazi LNG.
Ako vi to ne vidite onda mi Vas je žao.
Nemate uopće smisao za biznis.

UDinu poslan DORH da ispita dali uprava stiti interese vecinskog vlasnika RJ?

2.

Druga veeeeeeeeeelika pogreška je što Hrvatska država nije preuzela Dioki.
A s cime je trebala drzava preuzet Dioki, i tko bi upravljao s njime, Hrvatski drzavni menađment kao sto je u Đ.Đ, Končar, Gredelj, Podravka, KPetrokemija, HAC, Hrvatske šume, HPB.

Postoje firme i strateške firme.

Ono koje ne smiju izaći iz ruke zemlje koja želi biti neovisna.
U Hrvatskom slučaju to su INA,Hrvatske vode, šume i HEP.
Petrokemija i DIOKI se naslanju na INU, i da smatram da DIOKI nikad nije smio prijeći u privatne ruke.

Uostalom vidjeli smo kako su naše neke velike firme završile u privatnim rukama.

Nakon pedesetak godina rada, uspjeli su ih “majstori” UNIŠTITI u nekoliko godina.

ja ću Vam samo reći jedan primjer. INA.

Privatni i strateški partner nije mjerilo, odnosno ne može biti zalog za uspješno vođenje firme.

Zbog toga država naprosto mora imati 51 % da intervenira ukoliko se vidi da poslovanje nije dobro.