Ročište za glasovanje za izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja
Članak 64.
(1) Ako plan financijskog restrukturiranja ne bude prihvaćen, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupak predstečajne nagodbe neće se obustaviti ako vjerovnici čije tražbine čine natpolovičnu većinu svih prijavljenih tražbina predlože dostaviti u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana, nagodbenom vijeću, dužniku i ovlaštenom revizoru koji je napravio izvještaj o pregledu, izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja.
(3) Dužnik i ovlašteni revizor dužni su pisano se izjasniti nagodbenom vijeću o izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja, u roku od osam dana od dana njegovog primitka.
(4) Ako je mišljenje ovlaštenog revizora pozitivno i dužnik da suglasnost, nagodbeno vijeće će plan financijskog restrukturiranja bez odgode objaviti na web-stranici Financijske agencije te zaključkom odrediti ročište za glasovanje o planu financijskog restrukturiranja.
(5) Dužnik će, ako nije suglasan s planom financijskog restrukturiranja predloženim od strane vjerovnika, u roku od osam dana, predložiti novi plan financijskog restrukturiranja potvrđen od strane ovlaštenog revizora.
(6) Nagodbeno vijeće će novi plan financijskog restrukturiranja objaviti na web-stranici Financijske agencije te zaključkom odrediti ročište za glasovanje o planu financijskog restrukturiranja.
(7) Ročišta za glasovanja iz stavaka 4. i 6. ovoga članka održat će se osmoga dana od dana objave izmijenjenog, odnosno novog plana financijskog restrukturiranja.
(8) Ako je mišljenje ovlaštenog revizora negativno ili je dužnik uskratio suglasnost na izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja, odnosno ako novi plan financijskog restrukturiranja iz stavka 5. ovoga članka, ne bude prihvaćen, postupak predstečajne nagodbe se obustavlja.
Tako piše u Zakonu o financijskom poslovanju i PSN. U našem slučaju znamo da su revizor i dužnik (DIOKI) suglasni sa izmjenjenim planom, u suprotnom bi se PSN obustavila. Plan se mora objaviti na stranicama FINE najkasnije 8 dana prije ročišta. E sad zašto u periodu do objave plana nije zaustavljeno trgovanje predmetnom dionicom, trebalo bi pitati nadležne, jer pojedinci imaju povlaštene informacije a mi smo zakinuti za iste.

Što ako ne dostave? ide li onda automatski pokretanje stečaja?!? [emo_vrtimise]
[/quote] nece se ovdje nista rijesiti jos mjesecima…surfaj gore dole i pospremaj profit dok ide..
[/quote]
Proučite malo zakon 11.7.2013. igra završava. Kako? Znaju samo povlašteni.

znači 3.07. bi mogli bii pametniji..[emo_smijesak][emo_smijeh][emo_namigusa][emo_palacd][emo_palacg]

Po forumu se osjeti da je vecina izasla, a manjina ostala(najhrabriji).
To se osjeti i na burzi,nema toliko lupanja po bidu pogotovo na kraju trgovanja.

gruba…
ako si u pravu da je večina u kešu moglo bi biti zanimljivo kad počnu ulaziti…

sasvim krivo, vidi se po količini drukerskih postova da vas je masa zaglavila ovdje i sad uvjerava ostale da je za DIOKI siguran spas od stečaja, što je jako daleko od istine….
oni koji nemaju DIOKI niti neće ulaziti osim na par sati kad će prodati i uzeti svojih 10-15% i adio…

Svašta se može pročitati na ovom forumu. O kakvom zaglavljivanju gospon 12 pričate. Pa kupnje uopće ne manjka. Tko se boji i danas je mogao prodati velike količine iznad 22,xx kn, a kad govorite o zaradi o 15%, skoro da dolazimo do najveće cijene dionice u skoro godinu dana. Izlaz je ovdje najmanji problem, osnovno je pitanje uloga INA-e, (su)vlasnička ?

Ruske i turske kompanije imat će veći interes za preuzimanja u Hrvatskoj Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 26.06.2013. – 07:57:00
Zadnja izmjena: 26.06.2013. – 09:51:12

ZAGREB – S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju očekuju se pozitivni efekti na domaćem tržištu kapitala, te veći interes kompanija iz država koje nisu članice EU-a, primjerice iz Rusije i Turske, za kupnju ili ulaganje u hrvatske kompanije, kaže Nigela Bubalo, brokerica i članica Uprave investicijskog društva Credos.
„Iako ne očekujem da će odmah doći do porasta likvidnosti na domaćem tržištu i jačanja Crobexa, čim dođe do barem nekakvog poboljšanja trendova u domaćem gospodarstvu, doći će i do toga”, procjenjuje Bubalo.
Dodaje i da je moguć veći interes kompanija iz zemalja koje nisu članice EU-a, primjerice iz Rusije i Turske, za ulazak u hrvatske kompanije, kako bi nakon 1. srpnja odmah stekle pozicije i na europskom tržištu.

„Tim više što je u nas mnogo kompanija u predstečajnoj nagodbi, koje traže izlaz iz krize, pa možda neke ‘zapnu’ za oko stranim investitorima”, kaže Bubalo.
I domaće kompanije mogle bi s ulaskom u EU intenzivirati aktivnosti spajanja i akvizicija, uslijed nastojanja da se bolje nose s konkurencijom izvana, odnosno ojačaju svoje postojeće pozicije na tržištima gdje su aktivne, dodaje Bubalo.
U tom kontekstu može se promatrati i nedavno sklopljen posao Agrokora o ulasku u većinsko vlasništvo slovenskog maloprodajnog lanca Mercator.

Sama brokerska industrija, pak, dobro je pripremljena za ulazak u EU, ocjenjuje Bubalo.
„U zakonodavnom i tehnološkom smislu već smo dugo na razini europskih normi. U tržišnom smislu ne očekujem veliki pritisak konkurencije iz EU-a. Naime, domaći financijski sektor je pripremljen i većina brokerskih kuća posjeduje mogućnost trgovanja na domaćim i inozemnim burzama, kao i stabilnu bazu klijenata, a sama baza klijenata mogla bi se upravo i proširiti novim stranim investitorima. Isto tako smatram da će strana brokerska društva na domaćem tržištu nastupati partnerski s domaćim brokerskim kućama, radije nego osnivati vlastite”, navodi Bubalo.
Kao jednu od najvećih prednosti ulaska u EU, što se tiče financijskog sektora, Bubalo ističe mogućnost lakšeg i jednostavnijeg zaduživanja države u inozemstvu.
„Time bi se mogla povećati kreditna aktivnost banaka prema gospodarstvu, a to bi potaknulo oporavak poslovanja kompanija i njihovih financijskih rezultata. U konačnici, sve bi to moglo utjecati i na cijene dionica tih kompanija, odnosno na oporavak Crobexa”, zaključuje Nigela Bubalo.

ako otiđe u stečaj dobro (za kratkoročne investitore)

ako ne otiđe još bolje (za dugoročne investitore)

@ gosspon Bisaku kad se već razgovarate s gospodinom iz Katara pitajte ih zakaj su pokupovali zemlju po Srbiji…..

Ili da Vam ja pokušam objasnit, njih ne zanima AGROKOR jer je njihova sva zemlja pod nekoliko hipoteka banaka.
Ne zanimaju ih ni AGROKOROVI uvozni proizvodi.

Ono kaj njih zanima je samo plodna zemlja gdje će uspostaviti prirodnu, organsku proizvodnju jer su shvatili da će biti problem hrane i vode na Zemlji biti sve izraženiji. Kako nafta i plin nisu do vijeka napravili su plan B.

Ova područja su genetski i nitratski (dosta) nezagađena zbog prošlog rata (zemlja se je oporavila).

Znači imamo plodnu nezagađenu zemlju, pravo blago. Sa Staklenicima možemo imati puuno žetvi povrća i cvijeća. Lova do krova.

Isto se odnosi na farme s kravama (da pasu na svježem nezagađenom zraku i pasu travu).

drugim riječima ne zanimaju ih Vaši proizvodi već ZEMLJA isključivo.

Čestitam Princu na unapređenju.[emo_smijesak]

Starom Šeiku se divim na mudrosti u vođenju svojeg naroda.

Samo veliki ljudi znaju kad je vrijeme da se povuku.

SALEM ALEJKUM prijatelji

Hasenfefer

Ma neka ekipa lagano izlazi…..
Važno je da je Čermak unutra a sutra možda i Ina obzirom da imaju velikog interesa da Dioki nastavi s poslovanjem, možda se pojave u strukturi umjesto HEP-a!

A obzirom na činjenicu da je TAP ostavio srednju Europu bez diverzifikacije dobavnih pravaca u LNG na uopće ne treba dvojiti!