Samo nemojte o brojkama… koliko su dužni i koliko love trebaju i kome platiti jer će vam dobro motivirani PR stručnjaci angažirani od samodostatne Uprave ne-znam-tko-je-odgovoran-za-ovo-stanje propale kompanije odgovarati ‘neoborivim argumentima’.

Dotičnoj smo upravi, mi bivši radnici Dioki-ja protekli mjesec pobudili silnu znatiželju… pa je zamislite, osobno don Dolezil prošao autom kroz Katančićevu ulicu u Zagrebu, na dan kada smo se skupili radi angažmana odvjetnika, da vidi koliko nas ima… nadam se da je poltron sve vidio i potom obavijestio ‘vrhovnog’

Vjerovnici imaju veliku srecu da je Cermak kao strateski partner (iako jedini) zainteresiran za dinu i dioki.budite u
uvjereni da predstecajna nagodba nece uspijet jedino ako Cermak digne ruke od svega.

A šta te sad muči – pa predstečajna je svježije izdanje glede stanja no ovo do 31.03.
Prekriži potraživanja banaka i isknjiži neoperativnu imovinu dobiti ćeš situaciju kakva će biti nakon predstečajne nagodbe.
I to se meni čini odlično.
A glede stanja koje uspoređuješ s smrću pozvao bih se na I.Andriaća…Svi smo mi mrtvi samo se redom sahranjujemo!
E u tom redu mjesto Diokija je daleko na začelju!

Kapital i rezerve -131.976.460
znači da bi poduzeće vrijedilo 0,00 Kn treba najprije podmiriti navedeni negativni iznos kapitala i rezervi…
[/quote]

Pa 500 milijuna kuna su umanjili imovinu u Dini – bez toga umanjenja i dalje bi bilo oko 100 kuna po dionici!

Pogledaj ako te interesira 1q2010/1q2011/1q2012/1q2013 – sav akumulirani gubitak ili je umanjnje kao što sam naveo ili je rezultat investicija koje nije HBOR popratio kako je trebalo i za što je EIB odobrio sredstva.
U gore navedenom periodu dug je porastao s oko 1,6 milijardi na oko 2 milijarde.
Dakle investicije i zatezne kamate – s kreditom HBOR-a sve bi bilo dijametralno suprotno.

bisakovi
slazem se sa tobom da je interes vjerovnika ne samo bitan,vec najbitniji.
A dali se slazes sa mnom da u slucaju dine i dioki vjerovnici gube sa stecajem veliki dio svojih potrazivanjima,a u predstecajnoj nagodbi (poznavajuci Cermaka kao pouzdanog partnera u okvirima RH i dalje) u buducim ulaganjima i investicijama strateskog partnera vratiti svoja ulaganja.jer ako se prihvati predstecajna nagodba,i ne uspije nakon nekog duzeg periodat uvijek je moguc stecaj.

http://www.seebiz.eu/dioki-gubitak-prvog-tromjesecja-134-milijuna-kuna/ar-63319/

GUBITAK

Dioki: Gubitak prvog tromjesečja 13,4 milijuna kuna

ZAGREB – Dioki je u prvom tromjesečju ostvario gubitak u iznosu 13,4 milijuna kuna, od čega gubitak Društva iz poslovnih aktivnosti iznosi 8,5 milijuna kuna, a iz financijskih aktivnosti 4,9 milijuna kuna.

Gubitak je posljedica niza poremećaja u poslovanju, obustavljene proizvodnje u Društvu još od rujna 2011. godine, te kašnjenja u aktivnostima financijskog i operativnog restrukturiranja. U cilju provedbe sveobuhvatnog restrukturiranja Društva, Uprava je u prosincu 2012. godine pristupila vjerovnicima s prijedlogom za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, koji je otvoren 14. ožujka 2013. godine. Prvo ročište za utvrđivanje tražbina održano je 23. travnja 2013. godine, nakon čega će se pristupiti glasanju vjerovnika o planu financijskog i operativnog restrukturiranja Društva.

Kao sastavni dio vjerovnicima prezentiranih planova restrukturiranja Društva, a slijedom odluke o zatvaranju dijela proizvodnih kapaciteta Društva, energetskih modula te pratećih poslovnih funkcija, provedeno je operativno restrukturiranje Društva uz značajno smanjenje troškova poslovanja. Uz uspješan završetak financijskog restrukturiranja biti će ispunjene pretpostavke za pokretanje proizvodnje u PJ Polistiren, te kasnije u PJ EPSIK, očuvanje radnih mjesta, te stabilizaciju i nastavak poslovanja Društva na održivim principima. Proces je temeljen interesu društva Crodux Plin d.o.o. za suradnjom s Dioki d.d. vezano za proizvodnju polistirena u PJ Doki i razvoj novih projekata na proizvodnoj lokaciji Društva.

U međuvremenu je interes društva CRODUX Plin proširen na sudjelovanje u restrukturiranju cjelokupne Dioki Grupe, o čemu je Društvo obaviješteno u ožujku 2013. kada je zaprimljen prijedlog strateškog investitora Crodux Plin d.o.o. Zagreb za mogućim sudjelovanjem u financijskom i operativnom restrukturiranju društava DIOKI d.d. i DINA-Petrokemija d.d. kroz postupak predstečajne nagodbe te stjecanje većinskog udjela u tako restrukturiranim društvima.

Prijedlogom restrukturiranja predviđeno je pokretanje proizvodnje u društvima DIOKI d.d. i DINA-Petrokemija d.d. u što kraćem roku, u koju svrhu bi strateški investitor osigurao potrebna sredstva za pokretanje i nastavak proizvodnje, osiguranje radnih mjesta te razvoj novih projekata, koji će omogućiti novo zapošljavanje. Društvo je o predloženom konceptu obavijestilo ključne vjerovnike, te pristupilo implementaciji prijedloga strateškog investitora kroz postupak predstečajne nagodbe. Uprava očekuje uspješan završetak postupka predstečajne nagodbe u zakonom predviđenom roku odnosno do srpnja 2013. godine.

Udruga Adriatic: Vlada ne zna, u Katar ćemo sami

Nedolazak najavljene delegacije s najvišeg državnog vrha Katara na svečano otvaranje riječke džamije i islamskog centra neće utjecati na projekt LNG terminala na Krku, uvjeravaju iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva.

Tvrde da će studija isplativosti biti gotova do ljeta i da će tada biti intenzivirani i razgovori s katarskim i ostalim potencijalnim investitorima. Prema riječima premijera Zorana Milanovića pitanje je mjeseca kada će se početi zatvarati priča o izgradnji LNG terminala. No, o tome neću govoriti dok se ne zatvori cijela konstrukcija tog projekta, oprezno je natuknuo premijer. Međutim, nedolazak najviših predstavnika Katara na riječki događaj razočarao je Udrugu poduzetnika Adriatic osnovanu u ožujku upravo radi lobiranja za gradnju krčkog LNG terminala.

“Na žalost, naša politika ne zna prepoznati dugoročne prilike, ni razabrati što naše gospodarstvo dobiva odabirom Exxona ili Katara za realizaciju projekta LNG-a”, ističe tajnik Udruge Zlatan Bakalović, dodajući kako u zapadnim zemljama naše gospodarstvo nema više što tražiti već se treba okretati tržištima nekadašnjeg bloka nesvrstanih, u kojima nas još uvijek cijene, a koja bilježe veliki rast. Slanjem nižih predstavnika i bez gospodarske diplomacije, smatra, poslana je Hrvatskoj važna poruka. Udruga Adriatic, kojoj se pridružuju i poduzetnici iz Dalmacije, sama će, bez države, poručuju, krenuti na katarsko tržište.

1. DIOKI HOLDING AG (80628186533) 3.068.525 75,91 Osnovni račun
2. ZAGREBAČKA BANKA D.D. (92963223473)/FILIPOVIĆ MARIJAN (70267961542) 133.903 3,31 Skrb. račun
3. FILIPOVIĆ MARIJAN (70267961542) 38.809 0,96 Osnovni račun
4. SIMČIĆ SILVANO (89218061692) 23.773 0,59 Osnovni račun
5. JANTOLEK DAMIR (97590186739) 23.150 0,57 Osnovni račun
6. POŠTEK GORANA (45157779873) 19.922 0,49 Osnovni račun
7. ŠMUK ZDRAVKA (72809430258) 15.500 0,38 Osnovni račun
8. MARJANOVIĆ DARIO (89736377267) 14.736 0,36 Osnovni račun
9. KNEŽEVIĆ JOZO (02897108333) 12.720 0,31 Osnovni račun
10. PIETRI ROK (70199075506) 12.310 0,30 Osnovni rač

Top 10 i dalje bez promjena.

Dina tužbom traži od Ine povrat 940.000 kuna

Fabio Giacometti, predsjednik Uprave Dine Petrokemije, pokrenut će sudski postupak protiv
Ine zbog povrata 936.462 kune avansno uplaćenih za loživo ulje.
To je treći korak, ako pregovori ne uspiju, rekao je nakon što je od Ine stigla nova odbijenica:
“Radnici Dine ne primaju plaću, a iz Ine ustrajavaju tvrdnjom da ne mogu vratiti novac jer su
tako riješili dio svojih potraživanja prema Dini.” Ina je, smatra povjerenik Mladen Janiška,
neke ranije Dinine dugove nezakonito zatvorila dijelom novca turskog Caliskana namijenjenog
samo za plaće i pokretanje proizvodnje. On kaže da je Ina postupila nezakonito kad je bez
odobrenja nagodbenog vijeća provela jednostranu kompenzaciju, što zakon ne dopušta u
predstečajnom postupku.
“Neisplata prioritetnih tražbina može
dovesti do pokretanja stečaja, pa Ina
može Dinu gurnuti da završi u stečaju.
To, pak, može otvoriti pitanje kaznenog
djela prouzročenja stečaja.” Iz Ine svoj
potez pravdaju visokim dugovima Dine.
Tvrde da štite interese kompanije.
Neslužbeno doznajemo da Inini pravnici
smatraju da bi u slučaju da Ina nije
sama provela kompenzaciju to učinilo vijeće, što ne bi imalo utjecaj na vjerovnike.