http://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/katarski-kapital-za-izgradnju-lng-terminala/12525/
Katarski kapital za izgradnju LNG terminal
Dolazak delegacije Katara na otvorenje Islamskoga centra u Rijeci prilika je da se konkretiziraju pregovori o izgradnji LNG terminala na Krku. Riječ je o projektu vrijednome 600 milijuna eura, plinskoj elektrani u neposrednoj blizini, a moguće je osnivanje katarsko-hrvatske brodarske tvrtke te ulaganja u kvarnerska brodogradilišta.
Skupina riječkih poduzetnika okupljena pod radnim nazivom Adriatic poručuje kako šansu za konkretizaciju tih planova ne bismo smjeli propustiti. Direktor marketinga tvrtke Industroplan Zlatan Bakalović kaže da su političari u dosadašnjim kontaktima s Katarom zakazali.
Bakalović tvrdi da imaju projekt kojeg su spremni predstaviti resornome ministru. Katarski emir, šeik Hamad bin Khalifa Al-Thani za omišaljski je terminal bio zainteresiran još 2002., ali zbog nezainteresiranosti hrvatske strane uložio je u izgradnju LNG terminala u Italiji.
Katar trenutno najviše ulaže u projekte obnovljivih izvora energije u Srbiji. Nakon što su tvrtke Plinacro i poljski Gazsistem potpisale deklaraciju o uspostavi plinskoga prometnog koridora od Baltika do Jadrana, izgradnja omišaljskog terminala ima smisla, tvrdi Bakalović. Javlja Olga Mandić:
copy-šaste članka iz Jutarnjeg,11.03.Mislim da nije nevažan a nadam se kao mali dioničar ni lažan.
‘DINA I DIOKI BIT ĆE USPJEŠNE BEZ OBZIRA NA DUG OD 2,5 MILIJARDE KUNA’ Čermak ekskluzivno za Jutarnji
Rješenje za spas posrnulog Ježićeva carstva na kojem radi sa suradnicima, potvrdio nam je Čermak jučer osobno, predviđa zadržavanje većine radnih mjesta u Diokiju i Dini. Iako Čermak nije htio govoriti o detaljima plana restrukturiranja koji kroji, ustvrdivši da je za to još prerano, bez posla bi u ove dvije petrokemijske tvrtke u konačnici moglo ostati oko 150 ljudi, što je otprilike trećina sadašnjeg broja zaposlenih – oko 500. Ugasili bi se i pojedini pogoni za koje se procijeni da nemaju tržišnu perspektivu, no dva najveća – na zagebačkom Žitnjaku i u Omišlju na Krku – opstala bi, a s njima i većina radnih mjesta.
Najveći vjerovnici
– Premda su dubioze u Diokiju i Dini prevelike i prelaze 2,5 milijardi kuna, mi smo i dalje zainteresirani. Okupili smo jak odvjetnički tim, kao i stručnjake za financije, te inženjere, koji rade na planu restrukturiranja. Kad ga završimo i predamo, dalje će sve ovisiti o vjerovnicima – rekao nam je Čermak, kojeg danas ujutro čeka brušenje posljednjih detalja plana.
Google oglasi
A što je tebi bitno?
Zagreb će biti grad svih građana, a ne gradonačelnikov grad.
http://www.ostojiczazagreb.hr
Posredovanje u osiguranju
Imali ste prometnu nezgodu? Doživili ste ozljedu na radu?
http://www.istra-agent.hr
Hit kredit u Hrvatskoj
Do 2000kn bez kamata Isplata odmah, otplata kad možete
http://www.minikredit.hr
Najveći vjerovnici Diokija i Dine su banke, prije svega Hypo, kao i HEP. Glasovi svih njih bit će ključni u prihvaćanju Čermakova plana. Prihvate li taj dokument, Čermakov Crodux postat će i suvlasnik bivšeg Ježićeva carstva. U sindikatima očekuju da će, uz Crodux, drugi najveći dioničar postati HEP, i to zamjenom svojih potraživanja za vlasničke udjele, a sukladno odluci Vlade.
Premda to u ovom trenutku tako ne izgleda, Čermakvo preuzimanje Diokija i Dine bio bi dobar poslovni potez. To priznaju i u sindikalnim krugovima, u kojima ukazuju na odličan zemljopisani položaj Omišlja i Hrvatske, posebno u kontekstu predstojećeg ulaska u EU, kao i na investicije koje su u proteklom razdoblju uložene u modernizaciju kompanije.
– Čermak je uspješan poslovni čovjek i trenutno jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, a smatram da mu je preuzimanje Diokija i Dine dosad najbolji poslovni potez. Dina ima sagrađenu infrastrukturu i ogromno područje za širenje industrijske proizvodnje, uz fenomenalnu geografsku lokaciju i duboku luku za prihvat brodova – kaže Predrag Mihaljević, dopredsjednik Sindikata radnika Dine.
Nastavak propadanja
I sam Čermak u jučerašnjem nam je kratkom razgovoru rekao da osim dvaju pogona, onog na Žitnjaku i pogona za proizvodnju polietilena u Omišlju, drugi baš i nemaju šansu za opstanak. To znači da će morati promijeniti djelatnost, što će dio radnika, po logici stvari, ostaviti bez posla. No, čak i takav razvoj događaja, bolji je od nastavka propadanja.
Ako gledate samo vremenski ulaz i dobitni izlaz , a prije toga ste zaboravili sve analize znalaca I gurua , pokušajte izračunati što ste sve i koliko izgubili .
@lebowski
samo ti pametuj, za par mjeseci vidjet ćemo tko će biti u pravu
to je točno, samo što kad prođe predstečajna nagodba i DIOKI postane svima zanimljiv cijena mu neće biti 17-20 kn, nego 40-50 kn!
[/quote]
Ja vam sada mogu odgovoriti da će DIOK nakon predstečajne nagodbe biti 10 kuna, i imat ću jednaku, ako ne i mnogo utemeljeniju analizu od vas, ali ne treba spamati.
DIOK je u ovom trenutku zanimljiv samo najvećim avanturistima, a koliko će dionica biti nakon eventualne ps nagodbe, za sada je totalna nepoznanica.
Vi možete, ako imate vremena, uzeti postojeći plan financijskog restrukturiranja, diskontirati potraživanja države i dobavljača 70%, provjeriti koje banke imaju koje hipoteke, dakle kojima je u interesu aktivirati založna prava (Hypo), a kojima pretvoriti potraživanja u dionice (ili zatražiti drukčiji režim naplate svojih potraživanja), pa temeljem takvih podataka izračunati koliko bi moglo biti novih dionica (jer nominala sasvim sigurno ide na deset kuna), pa nakon svega izračunati book, P/E i ostale fundamente.
Ali nekako mi se čini da bi vam to predstavljalo previše posla? Jednostavnije je ovako lupati, nije li? [emo_smijeh]
[/quote]
Ma totalno si smušen i kontradiktoran!
Stavi se u poziciju banaka – zašto bi uopće išli u predstečajnu nagodbu ako se mogu naplatiti iz založnih prava? Stavi se jednostavno u ulogu vjerovnika i povuci pravi potez. Banke će se namiriti iz neoperativne imovine a obzirom da su vjerovnici Adriaoil, Ćuf, Piros i Kijac u predstečajnu nagodbu idu kompanije iz Dioki Grupe kao vjerovnici Dina Petrokemije. A sami dug Dina petrokemije pada na nekih 350 milijuna kuna.
Možeš ti reći da da će nominala biti 1 lipu ali sve dionice će i dalje ostati u vlasništvu Dioki Grupe. To je poanta.
Posebice treba vidjeti što će biti s ovim navodnim potraživanjima HEP-a – na Dina Petrokemiji su očito lažno fakturirali troškove Dini i to se vidi po činjenici da se među vjerovnicima nalazi HEP ODS što je nemoguće obzirom da Dina ima industrijsku 110kV trafostanicu i ima samo trškove prema HEP OPS-u.
A to je utvrdio i Hanžeković i u predstečajnoj Diokija se vidi da ga nije angažirao RJ nego Dioki dd! RJ nije tužen za djela koja su mu stavljana na teret pa je više no očito da je Hanžeković u pravu.
Navedite primjere barem 10 dionica gdje su u odnosu book value I cijene na zse.
Jalo ćete se iznenaditi .
Stavi se u poziciju banaka – zašto bi uopće išli u predstečajnu nagodbu ako se mogu naplatiti iz založnih prava?
Neke mogu, neke ne. Zato i postoji opcija izdvojenog namirenja. Tko ima najvrjedniju imovinu…
Ali, zašto da ja gubim vrijeme na tebe? Ti si ovdje od 500 kn, već si odavno postao maskota. Živio.
DINA I DIOKI BIT ĆE USPJEŠNE BEZ OBZIRA NA DUG OD 2,5 MILIJARDE KUNA’ Čermak
I bez obzira na book value .
DINA I DIOKI BIT ĆE USPJEŠNE BEZ OBZIRA NA DUG OD 2,5 MILIJARDE KUNA' Čermak
I bez obzira na book value .
Samby ti imas fantastican timing za ulazak u dionice.
DINA I DIOKI BIT ĆE USPJEŠNE BEZ OBZIRA NA DUG OD 2,5 MILIJARDE KUNA' Čermak
I bez obzira na book value .
Kao prvo dug nije 2,5 milijardi nego cca 1,8 milijardi.
A BV je tu vrlo vrlo vrlo upitan i rastezljiv pojam.
IZRADA GLAVNOG NA RAZINI IZVEDBENOG PROJEKTA ZA MAGISTRALNI PLINOVOD ZLOBIN-OMIŠALJ DN 1000/100 PN-I-156/13-MB
Evidencijski broj u EOJN: 2013/S 005-0020835
Predmet: IZRADA GLAVNOG NA RAZINI IZVEDBENOG PROJEKTA ZA MAGISTRALNI PLINOVOD ZLOBIN-OMIŠALJ DN 1000/100 PN-I-156/13-MB
14.2.2013 Odluka o početku postupka nabave
7.3.2013 Objava u elektronskom oglasniku javne nabave (link na objavu)
Čuf doo nemamo u BV ili ga imamo u tragovima preko Adriaoila i Dine.
A vrijednost zemljišta Vlada je procjenila na minimalnih 29,5 milijuna eura.
Da ne govorim o koncesiji – kolika je vrijednost koncesije na luku Sepen ako je plinovod projektiran za 10 milijardi m3 plina godišnje.
A u Ras Laffanu troškovi iukrcaja LNG-a su oko 11 dolara po toni.