I da se nadovežem na svoj zadnji post…
Dioki kao što sam rekao nema tehničku ekspertizu ni za svoj core business, a kamoli za kogeneraciju. Da ju ima, ne bi im to palo na pamet. Na Žitnjaku ne postoji ni električna mreža koja toliku energiju može prihvatiti, a toplinske mreže uopće nema. Mogu se obje izgraditi, ali to kogeneracijsku elektranu poskupljuje do neisplativosti.
Dioki i inače ima višak toplinske energije. Mogli su ju ti mudraci svojevremeno prodavat Mandy-u, pa nisu.
Što sad misle da će ljudi u Resniku ili u Sesvetama porazbijat kuće da si uvedu grijanje iz Dioki-a? Tko će im garantirat da će im se to dugoročno isplatiti i da neće bit ucjene.
A i država je očito preuzela svoj dio odgovornosti obzirom na limitiranje cijene plina ali i na ćinjenicu da za najavljenu rekonstrukciju etilena u Zagrebu Ina osigurava oko 160 tona etana dnevno – 50 tona više no što su isporučivali do sada.
Ina i sad isporučuje otprilike toliko etana, ako je relevantan podatak koji si nedavno dao u jednom attachmentu (nekakva Powerpoint prezentacija o isplativosti gradnje etilen krekinga u Americi). Tamo se spominje da je pretvorba etana u etilen oko 66%.
No, ako je to preračunato u ekvivalent etilena još bolje. Pa da dignu isporuku i za 50 tona etana čemu rekonstrukcija u smislu koji je tu na forumu naveden, tj. smanjenja kapaciteta. Je li logično da smanje kapacitet, a onda im Ina poveća isporuku?
Očito su to sve samo ideje od kojih ni jedna nije stavljena na papir i suvislo zaokružena.
Cijela priča o rekonstrukciji je čudna. Pogon kakti proizvodi gubitke jer nema dosta etana za puni kapacitet. Rekonstrukcijom će smanjiti kapacitet i gubitke, ali i povećati fiksne troškove. Ne znam baš da je ta računica dobra. Možda i je, ja nemam brojeve. Ako smanje kapacitet, tada im ni kogeneracija ne treba jer će trošiti i manje energije. Zbilja im se svaka priča kosi s onom drugom.
Inače, mislim da taj pogon i nije takav gubitaš. Prije će biti da je opterećen anuitetima kredita za besmislene investicije na Krku.
@richter
Opak i pesimističan, ali odličan post!
Očito ste kolega pesimistični glede perspektive DIOK-ija. To meni kao postojećem dioničaru ne zvuči dobro, ali OK, vi imate svoj stav i nje loše da na ovom fumu čujemo i ovakve stavove.
Jedina korist ovog foruma osim razmjene informacija je i sučeljavanje stavova i konstruktiva rasprava.
Lijepi pozdrav!
A i država je očito preuzela svoj dio odgovornosti obzirom na limitiranje cijene plina ali i na ćinjenicu da za najavljenu rekonstrukciju etilena u Zagrebu Ina osigurava oko 160 tona etana dnevno – 50 tona više no što su isporučivali do sada.
Ina i sad isporučuje otprilike toliko etana, ako je relevantan podatak koji si nedavno dao u jednom attachmentu (nekakva Powerpoint prezentacija o isplativosti gradnje etilen krekinga u Americi). Tamo se spominje da je pretvorba etana u etilen oko 66%.
No, ako je to preračunato u ekvivalent etilena još bolje. Pa da dignu isporuku i za 50 tona etana čemu rekonstrukcija u smislu koji je tu na forumu naveden, tj. smanjenja kapaciteta. Je li logično da smanje kapacitet, a onda im Ina poveća isporuku?
Očito su to sve samo ideje od kojih ni jedna nije stavljena na papir i suvislo zaokružena.
Cijela priča o rekonstrukciji je čudna. Pogon kakti proizvodi gubitke jer nema dosta etana za puni kapacitet. Rekonstrukcijom će smanjiti kapacitet i gubitke, ali i povećati fiksne troškove. Ne znam baš da je ta računica dobra. Možda i je, ja nemam brojeve. Ako smanje kapacitet, tada im ni kogeneracija ne treba jer će trošiti i manje energije. Zbilja im se svaka priča kosi s onom drugom.
Inače, mislim da taj pogon i nije takav gubitaš. Prije će biti da je opterećen anuitetima kredita za besmislene investicije na Krku.
[/quote]
ja ne znam situaciju na terenu, ali se obicno u rekonstrukcije ide kad postoji bolja, novija tehnologija ili kada je vrijeme da se staru reparira tj popravi temeljito. bilo bi logicno da nakon x godina, postoje rijesenja da se na manjem prostoru ostvari ista kolicina proizvoda tj da se poveca efikasnost, po pitanju energije i troska opcenito naravno. samo je bitno da se to brzo napravi, ako taj pogon donosi dobit.
I da se nadovežem na svoj zadnji post…
Dioki kao što sam rekao nema tehničku ekspertizu ni za svoj core business, a kamoli za kogeneraciju. Da ju ima, ne bi im to palo na pamet. Na Žitnjaku ne postoji ni električna mreža koja toliku energiju može prihvatiti, a toplinske mreže uopće nema. Mogu se obje izgraditi, ali to kogeneracijsku elektranu poskupljuje do neisplativosti.
Dioki i inače ima višak toplinske energije. Mogli su ju ti mudraci svojevremeno prodavat Mandy-u, pa nisu.
Što sad misle da će ljudi u Resniku ili u Sesvetama porazbijat kuće da si uvedu grijanje iz Dioki-a? Tko će im garantirat da će im se to dugoročno isplatiti i da neće bit ucjene.
Koliko truda a sve LAŽ!
Dioki ima odličan pristup Elektrinoj mreži u Zagrebu.
Dvostarno napajanje – Resnik i Toplana, po dva 30kV kabela na svaku stranu a svaki 16MW.
Dakle – ispričaj se i objasni zašto lažeš.
@richter
Opak i pesimističan, ali odličan post!
Očito ste kolega pesimistični glede perspektive DIOK-ija. To meni kao postojećem dioničaru ne zvuči dobro, ali OK, vi imate svoj stav i nje loše da na ovom fumu čujemo i ovakve stavove.
Jedina korist ovog foruma osim razmjene informacija je i sučeljavanje stavova i konstruktiva rasprava.
Lijepi pozdrav!
Da, priznajem post(ovi) je pesimističan. Ali zašto bi bio opak? Na ovom se forumu uglavnom iznose krive informacije i počesto fantazije, pa bi povremeno trebalo pogledati i u realnost.
Kao i post i ja sam pesimističan. Od propasti Dioki-a nemam ništa. Od uspjeha bi mogao zaraditi, kao i Vi. Dionica je sredstvo za zaradit novac, tu nema emocija. Ako uprava loše vodi tvrtku, rasipa i moj i novac ostalih dioničara.
Ježić se očito nije snašao. Još manje vjerujem u konzorcij HEP-a i banaka. HEP radi struju, banke novac. Ne vjerujem da će znati voditi Dioki u dobrom smjeru.
Ne vidim još ni (ali se nadam) strateškog partnera. Da se razumijemo, Dioki je na petrokemijskoj karti Europe beznačajna firma, sa pogonima starim i malog kapaciteta, koja proizvodi relativno jeftinu ambalažnu plastiku. Danas se grade pogoni jediničnog kapaciteta kao cijeli Dioki. I još stalno kuburi sa sirovinom. Ne nađe li se netko tko će ovo okrenuti u smjeru proizvodnje malih količina visokovrijedne inženjerske plastike (ako je to tehno-ekonomski izvedivo), ja ne vidim veliku budućnost.
Također lijep pozdrav
ima li sto od tih 100 mil eura investicija za neke vrijednije polimere? bilo bi logicno zar ne. Zasto male kolicine visokovrijedne plastike? zasto ne velike kolicine visokovrijedne plastike? to sto hep i banke ulaze u vl strukturu, kakve to veze ima s upravljanjem? ako su pametni, ostavit ce vidoniju, ako im je do proizvodnje. Jer ako je vodila u ovim uvjetima, sto tek moze napraviti u boljim okolnostima. Ja bih rado bio vlasnik dioki-a, otišao bih na sejšele, dao bih vidoniji da vodi dioki, ali bih trazio da struja za industriju u rh bude barem jednake cijene kao za kucanstva te da plin bude iste cijene kao u okruzenju. nikako bankarima dati upravljanje, oni to i ne zele. prije bih vidoniji dao banku, barem je to lagan posao. Kako je rekao jedan slovenac magistar ekonomije kod đura tomljenovića u poslovnom klubu "aute ne zna svatko raditi, ali bankariti svatko zna, jos jednom ponavljam, nije mi jasno zasto ste prodali svoje banke, one su krvotok gospodarstva".
@ richter
Izjaviti da dioki: proizvodi relativno jeftinu ambalažnu plastiku, katastrofalno je nepoznavanje osnovne djelatnosti, a samim time se degradiraš i tvoje pisanje predstavlja čistu dezinformaciju.
Ovdje upišite svoj komentar…Sava, samo se ti nemoj pačat u struju. To je ozbiljna nauka, a ne igra u pijesku. Koliko to olako shvaćaš pokazuje niz tvojih postova:
kada je Vlada donijela mjere gospodarskog oporavka negdje sam napisao da je samo LNG bitan – da je to pokrenuti sve ostalo će se samo po inerciji pokrenuti. Predviđao sam da bi cijeli posao mogao koštati 1,5 milijardi dolara – sada dižem na 4 milijarde dolara.
1. Lng terminal
2. kogeneracija cca 400MWel
3. Plinovod Omišalj Cassal Borgeti
4. VN podmorski kabel Omišalj – Italija
5. MTO proces u Dini – cca 800k tona godišnje etilena i propilena ( za to treba oko 6 milijuna m3 plina dnevno ) – isključivo za naše potrebe!
6. 4 LNG carriera – mogu li naša brodogradilišta?
Dina Petrokemija i LNG su motor gospodarskog razvoja Hrvatske.
Zašto 400 MW? Zašto ne 300 ili 500? Ljudi doktoriraju na izračunu optimalne veličine elektrane.
Podmorski kabel? Otkud ti to? Iznad Rijeke se nalaze dvije velike trafostanice. Iz jedne se napaja i Dina. Obje su preko Divače u Sloveniji vezane, svaka na jednu trafostanicu iznad Trsta. Ukupna prijenosna moć ove dvije veze je oko 1200 MVA. Čemu kabel, kad ovako jaka veza već postoji.
Usput MTO je u fazi gradnje pokusnih postrojenja. Dok postane komercijalna tehnologija i dok Dioki kupi licencu, tko živ, tko mrtav…
Često ponavljaš i tvrdnju kako je HEP otuđio Dioki-u nekakvih 6 MW na Žitnjaku. Kako? Došli hepovci u Dioki i poskidali klima uređaje sa zidova? Kao što sam već napisao većina pogona je zatvorena i prodana u staro željezo (uključujući i alkilaciju, za koju si ovdje prije nekoliko mjeseci tvrdio da je prodana Ini). Potrošnja struje je pala i pala je angažirana snaga. Zar bi Dioki trebao plaćati snagu koju nikako ne može potrošiti?
Dioki ima odličan pristup Elektrinoj mreži u Zagrebu.
Dvostarno napajanje – Resnik i Toplana, po dva 30kV kabela na svaku stranu a svaki 16MW.
Da, i što onda? I nije dvostrano napajanje u pravom smislu, radi se sekcionirano. Postoje tehnički uvjeti za priključak elektrana na mrežu, pa ih pročitaj prije nego nekog proglasiš lažljivcem. Ova veza na toplanu (kogeneraciju) je baš zgodna, pa bi mogle dvije kogeneracije jedna drugu napajat. Ja sam mislio da elektrana treba napajat potrošače, a ne drugu elektranu. Doduše dozvoljavam, kako se u Hrvatskoj krše zakoni, možda možemo kršiti i tehničke uvjete i indirektno zakone fizike iz kojih proizlaze.
prema svemu sto ste naveli, struja nije prioritet dioki-a. bilo bi dovoljno da RH odluci imati istu cijenu za ind kao i za kucanstva. to bi bio signal da zelimo cuvati radna mjesta. pa smijesno je da meni drzava tolerira da raspalim bojler ili klimu, a nikakvog ekonomskog ucinka od toga, za manju cijenu nego sto proizvodi viro, dioki, ili bilo koja druga industrija. samo cijene struje i plina su vjerojatno dovoljne da dioki izadje u plus, da servisira kredite na racun tih novaca koje inace daje hepu i ina-i. jos ovo s etanom, eventalno partnerom. sto se ceka s tim terminalom, dajte to na referendum, mislim nek RH to napravi, to sigurno prolazi 50% i nek gradjani sudjeluju u projektu financijski ako se to isplati, pa nek pokriju racune za plin od dobiti LNG terminala. Ili ce nam i to investirati stranci?
Ovdje upišite svoj komentar…Sava, samo se ti nemoj pačat u struju. To je ozbiljna nauka, a ne igra u pijesku. Koliko to olako shvaćaš pokazuje niz tvojih postova:
kada je Vlada donijela mjere gospodarskog oporavka negdje sam napisao da je samo LNG bitan – da je to pokrenuti sve ostalo će se samo po inerciji pokrenuti. Predviđao sam da bi cijeli posao mogao koštati 1,5 milijardi dolara – sada dižem na 4 milijarde dolara.
1. Lng terminal
2. kogeneracija cca 400MWel
3. Plinovod Omišalj Cassal Borgeti
4. VN podmorski kabel Omišalj – Italija
5. MTO proces u Dini – cca 800k tona godišnje etilena i propilena ( za to treba oko 6 milijuna m3 plina dnevno ) – isključivo za naše potrebe!
6. 4 LNG carriera – mogu li naša brodogradilišta?
Dina Petrokemija i LNG su motor gospodarskog razvoja Hrvatske.
Zašto 400 MW? Zašto ne 300 ili 500? Ljudi doktoriraju na izračunu optimalne veličine elektrane.
Podmorski kabel? Otkud ti to? Iznad Rijeke se nalaze dvije velike trafostanice. Iz jedne se napaja i Dina. Obje su preko Divače u Sloveniji vezane, svaka na jednu trafostanicu iznad Trsta. Ukupna prijenosna moć ove dvije veze je oko 1200 MVA. Čemu kabel, kad ovako jaka veza već postoji.
Usput MTO je u fazi gradnje pokusnih postrojenja. Dok postane komercijalna tehnologija i dok Dioki kupi licencu, tko živ, tko mrtav…
Često ponavljaš i tvrdnju kako je HEP otuđio Dioki-u nekakvih 6 MW na Žitnjaku. Kako? Došli hepovci u Dioki i poskidali klima uređaje sa zidova? Kao što sam već napisao većina pogona je zatvorena i prodana u staro željezo (uključujući i alkilaciju, za koju si ovdje prije nekoliko mjeseci tvrdio da je prodana Ini). Potrošnja struje je pala i pala je angažirana snaga. Zar bi Dioki trebao plaćati snagu koju nikako ne može potrošiti?
Dioki ima odličan pristup Elektrinoj mreži u Zagrebu.
Dvostarno napajanje – Resnik i Toplana, po dva 30kV kabela na svaku stranu a svaki 16MW.
Da, i što onda? I nije dvostrano napajanje u pravom smislu, radi se sekcionirano. Postoje tehnički uvjeti za priključak elektrana na mrežu, pa ih pročitaj prije nego nekog proglasiš lažljivcem. Ova veza na toplanu (kogeneraciju) je baš zgodna, pa bi mogle dvije kogeneracije jedna drugu napajat. Ja sam mislio da elektrana treba napajat potrošače, a ne drugu elektranu. Doduše dozvoljavam, kako se u Hrvatskoj krše zakoni, možda možemo kršiti i tehničke uvjete i indirektno zakone fizike iz kojih proizlaze.
[/quote]
Tvoja površnost i neznanje je ravno tvojoj zlonamjernosti.
I nemoj meni o elektroenergetskom sustavu – pa ja sam ga vodio, dakle upravljao tijekovima energije, 15-ak godina.
Ako te nešto interesira slobodno se obrati da ti pojacnim. Nemoj se sramotiti ni ti osobno ali nemoj sramotiti ni struku jer eto i ti si neki inžinjer, možda i doktor znanosti.
što se čeka s tim LNG terminalom? vec su mladeži hdz-a i sdp-a mogle to na dobrovoljnim radnim akcijama izgraditi za tanjur graha. još bi i bankari zasukali rukave i pjevali "za ona dobra dobra stara vremena", a doktor sanader bi pjevao "lupi petama i reci evo sve za hrvatsku".