"A onda se dogodi da vam plin poskupi preko 100% u godini dana – to nema nigdje u svijetu.
Trebao je neki lagani prijelazni period u kojem bi se formirala realna cijena.
Zato investitori bježe od HR – ima glupe tarifne sustave i cjenovne razine.
To tko malo bolje prati vidi da su nebuloze.
S vodom je bio isti slučaaj – preko noći 100% poskupljenje."

ok to je ocito jedan problem.

"o osmozi se bi dalo raspravljati
osobno mislim neču reći promasaj uz pranje l… "

pitanje: ako se pralo, cije se pralo…? zar netko upumpava novac tek tako u firmu, zar to nije ono sto firma ima ili na racunu ili kroz kredite? zar nije kljucan momenat pranja novca tek kada se novac plasira u neku investiciju tipa kupovina 50% paketa neke tvrtke itd…a onda se na temelju tih prava novac vraca.

kako je netko ulaganjem iz firme mogao prati novac, osim ako dioki-u novac nije posudila neka sumnjiva bančica ili firma, ali ako je radi s normalnom bankom ili svojim novcem…ne kuzim.

Prema godišnjem izvješću Dioki je u 2010. za Komunalne i vodne naknade dao 21.219.000 kuna ili po cijeni od 21,34 kune po m3 to je oko 1 milijun m3 vode. Prije osmoze je bilo oko 1,5 milijuna m3.
Dakle ušteda 500k m3 ili oko 10,6 milijuna kuna godišnje.

hvala na info. a koliko je struje uzela osmoza za odrzavanje tlaka, ako se radi o reverz. osmozi?

da li se ta investicija vraca, hocu reci da li je usteda na vodi veca nego trosak na struji i koji je broj godina povrata te investicije? vjerujem da je to debelo u plusu, ako je usteda 10 mil kn vode godisnje..struja hmm…uglavnom par mil kn plusa…a nek je 20 mil kn investicija…to je vrlo brzi povrat 2-5 godina vjerojatno…lupam odokativno.

Uvijek ima prostora za dodatno rezanje troškova.
Možda mogu za još 500k m3 smanjiti potrošnju vode – također mogu promjeniti opskrbljivača za električnu energiju jer vidimo da HEP u zadnje vrijeme gubi natječaje, dakle nije najpovoljniji po cijeni.
Dalje – plin je rak rana to trebaju riješiti s PPD-om tj E.ON-om – samo 20% manji trošak bi ostavio 30 mijuna kuna u poduzeću. S tom lovom ne treba ti partner za kogeneraciju.

Nadam se također da je kogeneracija ukalkulirana u cijenu koju će HEP, Banke, Ina platiti za Ježićev udio u Diokiju. Sve je čini se riješeno pod pokroviteljstvom MINGORP-a – treba se ispotpisivati.
Cijena – ja očekujem bar 2x veću od cijene na ZSE.
To će i novim dioničarima osraviti dobar prostor za zaradu kada se drfinira strateški partner – ako već nije!

bas sam malo citao o RO za morsku vodu, trosak je 6-10 kWh po m3. ali ako jednog dana i ta kogen. proradi, prakticki nema troska struje. malo sam gledao na jednom linku o toj RO dioki-a koja je navodno najmodernija u RH, 150m3/h. ako je to milijun m3, onda znaci da je radila punim kapacitetom 18 sati dnevno, no vjerojatno je to ukupni trosak vode…pa je radila manjim kapacitetom ili dvije smjene, dakl1 16 sati. uglavnom, po najskupljim cijenama to bi bilo 6 mil kn, a kada budu imali svoju struju to nece biti 4 mil kn dobiti na tome, vec 10 mil kn kako ste napisali. jedino je pitanje koliko je kostala ta RO?

Nisam siguran -to je za desalinizaciju morske vode.
Ja sam gledao neku industrijsku, to je ono što Dioki ima, ima 2 motora od 50HP.
To je višestruko manja potrošnja no što ti spominješ.

slazem se, vjerojatno i duplo manje ako ne i vise…mozda svega 2-4 kWh po m3.

Nego, gledam malo izvjestaje na zse i malo sam bacio oko na dioki za 2010.

Trosak materijala i sirovina za dioki je u 2010 iznosio koliko je cijela TK Podravke trenutno.

dakle, dioki platio 1,5 milijardi kuna u jednoj godini za materijal i sirovine. pa gdje to ima. to je vrijednost 4 dalekovoda na burzi.

dioki s 1000 radnika, slicno kao IGH, imao 4 puta vece prihode od IGH.

Drugim rijecima, srezati cijene sirovina i bit ce ok.

Teško je tu utvrditi parametre jer se radi o specifičnom ugovori s 3M – Dioki daje struju i prostor a oni kompletnu opremu. Ne znam kako se dijeli zarada od smanjenja troškova jer nije samo voda u pitanje nego i kemikalije za obradu vode.

Možda će tako odraditi i Kogeneraciju – dalkle partner bio odradio kompletan posao a uštede bi se dijelile između partnera određeni vremenski period uglavnom dok se ne isplati ulaganje.
Kod vode je to 3 godine a i na kogeneraciji bi moglo isto tako – 3-5 godina.

a jos je zanimljiva usporedba, ako je istinito sto je gđa vidonija rekla, a ne sumnjam u to, da je dioki platio ina-i od samostalnosti hrvatske oko 4,5 milijarde kuna za razne sirovine. Hm….e to je bila vrijednost udjela RH u Ina-i kad je cijena dionice Ina-e bila 1 tis kn.

Alles ist relativische.

Kada se privatizira – a ovo je izgleda Uvod u privatizaciju – to će pasti minimalno za cca 10-15%.
Riješili su se terminala u Zagrebu – bolje reći poklonili JANAF-u, UNP terminal prodali Ini, dakle sve ostalo u HR kompanijama iako bi to netko platio suhim zlatom….Sad više nema opasnosti da netko uleti na tržište Zagreba i okolice.
Nadam se da je ovo s Sasolom dugoročan ugovor i da je Sasol možebitni potencijalni kupac.
Iza njega je američko-njemački kapital.

znate sto sam se pitao, ne znam detalje, neki tvrde na forumu da investicije nisu dobro osmisljene a meni se cini da ipak nije tako. ne znam svaki detalj, ali se pitam tko je osmislio sve ove investicije, jel to vidonija i ekipa ili uz konzultacije s nekim izvana, jer mi se cini da sigurno jezic ne moze znati sve ovo ako nije kemijski inzenjer. dakle, ili dioki zapravo ima dobar management ili su radili cijelo vrijeme s nekim dobrim konzultantima. ako ima nekih propusta u investicijama, kao sto je netko spomenuo da su radili jedan dio bez nastavka na nesto drugo, pa da to nema smisla. nek netko navede iti jednu slabost investicija, osim sto krediti pritiscu i sto su sirovine skupe? ja takodjer vjerujem da ovo netko iz njemacke itekako promatra.

Gospodine Savo, Dioki je vec privatiziran. Ili mislite da je ova struktura samo paravan?

Ježić je neki dan kada se spomenula privatizacija NL-a izjavio da….naš Dioki ima stabilnu i nedvojbenu vlasničku strukturu…. To navodi da ima više vlasnika i da je vlasništvo nedvojbeno tj stečeno zakonito!
Orkla finance koja je bila aranžer posla s Dinamarinom i KIjcem i Sepenom u prospektu navodi na 19 stranici slijedeće….DINA-Petrokemilja d.d.

DINA-Petrokemilja d.d. is a production company with a large petrochemical facility in Omisalj at the
KrK Island. This facility is the second of Dioki’s two production sites, and is producing
low density polyethylene (DINALEN) (70.000 t/g), starting back in 1984 with a license
from Dow Chemical. It employs approximately 350 people and operated
under the name of API before 2005. Dina has established a company in relation to the
planned LNG terminal facility at KrK Island, expected to be in operation from 2014 and
established by 8 foreign and Croatian partners in the energy sector, including INA.
http://www.orkfin.no/dav/b8c7ffd981.pdf

Po ovome ispada da je Dioki Holding AG zrcalna Adria LNG-a plus Dina Petrokemija.
Druga varijanta je da je Dioki Holding AG zrcalna Adria LNG-a bez Dina Petrokemija jer Dina ima udio u Ćuf doo skupa s Dioki Holding AG – a na Ćuf doo se planira LNG terminal.

Ispada po ovome gore da je Dioki Holding samo prijelazno riješenje do rješenja pitanja LNG terminala. Zaštita od neželjenih investitora.