Evo još dobrih vijesti.[smiley2][smiley2]

Citat:
ININA TVRTKA KĆI STSI IZ GUBITAŠA PRERASLA U RESPEKTABILNU TVRTKU

Najveći posao u povijesti STSI-ja obnova bjeloruske rafinerije Naftan

Od posla vrijednog 17,5 milijuna USD zaradit će ‘Končar’ i ‘Đuro Đaković’ jer će se polovica dijelova proizvesti u Hrvatskoj

Inina tvrtka-kći STSI, koja je među najvećih 50 tvrtki u Hrvatskoj, osnovala je tvrtke u Siriji i Bjelorusiji gdje je dobila velike poslove. Prema riječima predsjednika Uprave Ante Todorića, u Bjelorusiji su na međunarodnom natječaju u jakoj konkurenciji dobili 17,5 milijuna eura vrijedan posao isporuke i gradnje postrojenja niskotemperaturne izomerizacije u rafineriji Naftan. Ta rafinerija ima kapacitet od 25 milijuna tona godišnje, što je četiri puta više od zajedničkog preradbenog kapaciteta obje Inine rafinerije u Sisku i Rijeci. Ugovorom potpisanim krajem kolovoza, STSI se obvezao u roku 22 mjeseca na Naftanovoj rafineriji isporučiti i sagraditi rafinerijsko postrojenje po tehnologiji UOP-a (Penex). Opseg posla obuhvaća detaljno projektiranje, nabavu i isporuku opreme i materijala te projektantski i tehnički nadzor na gradilištu, kaže predsjednik Uprave STSI-ja Ante Todorić. “Rafinerija OAO Naftan jedan je od najvažnijih subjekata na bjeloruskom tržištu s velikim utjecajem na cijelu regiju jer je obnovljena za preradu goriva važeće Euro IV norme te ima kapacitet prerade od 25 milijuna tona, od čega 70 posto prerađenih derivata izvozi u zemlje Europske unije”, tvrdi Todorić te dodaje kako će rad na takvoj rafineriji STSI-ju sigurno podići stručne reference. Od ostalih inozemnih projekata Todorić je istaknuo ugovor STSI-ja i tvrtke Hayan Petroleum Company, kojim STSI isporučuje plinovod za povezivanje proizvodnje plina s polja Palmyra u Siriji. Ugovor obuhvaća isporuku detaljnog projekta, nabavu i isporuku opreme te projektantski i građevinski nadzor. Ukupna vrijednost tog ugovora iznosi 1,996.000 USD, a završetak projekta očekuje se krajem ove godine.
Modernizacija rafinerija
“Od domaćih projekata koje izvodimo istaknuo bih poslove održavanja funkcionalnog stanja rafinerijskih postrojenja u Rijeci i Sisku, kao i Maziva Mlaka. Imamo i veliku ulogu u početku modernizacije hrvatskih rafinerija, kao i u izgradnji magistralne hrvatske plinoopskrbne mreže”, napomenuo je Todorić. Kazao je i kako će Inina tvrtka-kći bjelorusko iskustvo znati iskoristiti u modernizaciji domaćih rafinerija istaknuvši da je matici društva oduvijek bila želja STSI usmjeriti i na poslove koji se ne tiču Ine. Potom se osvrnuo na suradnju STSI-ja s domaćim tvrtkama. “Na izgradnji bjeloruskog postrojenja sigurno će surađivati i ostale domaće tvrtke poput ‘Đure Đakovića‘ i ‘Končara’, a 50 posto dijelova kompletnog postrojenja činit će hrvatski proizvodi. Naravno, STSI će naučeno sigurno znati pretočiti na obnovu sisačke, a potom i riječke rafinerije. Ali to je tek početak jer STSI planira još jači prodor na strana tržišta. Očekujemo poslove u okolnim državama, prije svega u BiH i Srbiji, te u Libiji”, kaže Todorić. Istodobno, dodaje predsjednik Uprave STSI-ja, tvrtka nastavlja velike projekte u Hrvatskoj.
Prodor u Bosnu
Upravo je dovršen vrlo važan plinovod od Pule do Karlovca na kojem je STSI na čelu konzorcija hrvatskih tvrtki sagradio 77 kilometara dugu dionicu od Delnica do Karlovca. Za Jadranski naftovod dovršavaju 230 kilometara dug optički kabel od Siska do Sotina, obavljali su remonte rafinerija u Sisku i Rijeci, a za Inu su sagradili dvije benzinske postaje Bačva sjever i jug na Istarskom ipsilonu kod Poreča i rekonstruirali desetak postojećih. Očekujemo da ćemo sudjelovati i u provedbi najavljenih velikih energetskih projekata poput gradnje LNG terminala, Paneuropskog naftovoda i drugih, napominje Todorić. Navodeći nove projekte, Todorić je posebice istaknuo obnovu 65 benzinskih postaja Energopetrola u Bosni i Hercegovini, kojemu je Ina u partnerstvu s MOL-om postala većinski suvlasnik. “Tržište BiH za ST

Na ovoj dionici počelo liparenje hajdanih na strani kupnje.
Dobro nam došli

Bas jucer citam poslovni klub…i trazenje grada Slavonskog Broda da dobije kontrolni paket od 25%+1 dionica DDJM.
Znaju oni sto valja…
Inace, ja sam za to…ostat ce puno manje na burzi ovoga dragulja[smiley11]

U Zadarskoj županiji gradi se druga vjetroelektrana
S postojeće dvije vjetroelektrane Hrvatska raspolaže s 21 vjetroturbinom snage 16,8 megavata
Na predjelu između Jasenica i Kruševa gradi se drugi vjetropark u Zadarskoj županiji s 40 vjetroturbina snage 59 megavata, a investitoti su zadarska tvrtka Zensur Zrmanja i međunarodna kompanija CE Energy Holding AG sa sjedištem u Laxenburgu u Austriji. Investicija se procjenjuje na 53 milijuna eura. Gradnja će se odvijati u pet faza, a u prvoj fazi i drugoj fazi, čiji je dovršetak planiran do kraja ove godine, postavit će se prvih 12 vjetroturbina nominalne snage 1,3 megavata. U trećoj i četvrtoj fazi postavit će se još 12 turbina, a u posljednjoj, petoj fazi, postavit će se preostale četiri turbine. Vjetroturbine je proizvela kompanija Nordex Energy, tvrtka kći Nordex AG-a sa sjedištem u Rostocku u Njemačkoj čijih se 2900 vjetroturbina ukupne snage 3140 megavata vrti u ukupno 33 zemlje diljem svijeta.
Vjetropark na Jasenicama bit će drugi takav park u Zadarskoj županijiTroškovi
Vjetropark Jasenice bit će drugi vjetropark u Zadarskoj županiji nakon što je početkom 2005. godine puštena u rad prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na predjelu Ravne iznad grada Paga. Vjetroelektrana hrvatsko-njemačke tvrtke Adria Wind Power ima nazivnu snagu 5,95 megavata koju proizvodi sedam generatora tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kilovata. Godišnje proizvoditi oko 15 milijuna kilovatsati električne energije koju isporučuje Hrvatskoj elektroprivredi, na čiju je mrežu spojena od listopada 2004. godine. Izgradnja prve hrvatske vjetroelektrane stajala je 6,5 milijuna kuna, a ugovor o distribuciji energije između HEP-a i tvrtke Adria Wind Power skopljen je 2002. godine. Adria Wind Power planira graditi vjetroelektrane i na području općine Gračac na makrolokacijama Bruvno i Otrić. Riječ o višemilijunskom projektu od kojega će financijsku korist imati lokalna zajednica koja će dobivati naknadu za korištenje terena, a na vjetroelektranama bi se trebalo zaposliti najmanje 16 djelatnika. Drugi vjetropark u Hrvatskoj, pušten u rad u studenom prošle godine, nalazi se na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika. Šibenski vjetropark s 14 vjetrogeneratora snage 11,2 megavata dvostruko je veći od paškog, a investitor ove 12,5 milijuna eura vrijedne vjetroelektrane je hrvatsko-njemačka tvrtka Enersys koja je za upravljanje šibenskim vjetroparkom osnovala tvrtku Vjetroelektrana Trtar-Krtolin d.o.o. Tvrtka je preuzela sve obveze izgradnje, održavanja i proizvodnje, kao i isporuke struje HEP-u, a s gradom Šibenikom je sklopila ugovor prema kojem će 0,5 posto prihoda od godišnje proizvodnje električne energije izdvojiti za nepovratnu potporu projektima u Šibeniku iako su zakonom oslobođeni plaćanja rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. S postojeće dvije vjetroelektrane Hrvatska raspolaže s 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnjom proizvodnjom struje od 47.000 megavatsati. U Hrvatskoj je predviđeno stotinjak lokacija za vjetroelektrane, ukupnog potencijala 1300 megavata. U pripremi su projekti za gradnju četrdesetak vjetroelektrana ukupne snage 600 megavata što odgovara snazi NE Krško. Trenutno se 17 posto opskrbe električnom energijom osigurava iz NE Krško, 36 posto iz termoelektrana, a 47 posto iz hidroelektrana, a alternativni izvori energije su zanemarivi.
Strategija
Vladin plan je doći do 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije zbog čega su predviđeni poticaji u cijeni otkupa električne energije, kao i poticaji za proizvođače opreme za proizvodnju energije iz alternativnih izvora. HEP jamči otkupnu cijenu struje proizvedene u vjetroelektranama po cijeni 90 posto prosječne prodajne cijene električne energije na mreži HEP-a, a vjetroelektrane su oslobođene plaćanja tzv. energetske rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. Vlada je 1999. godine prihvatila prijedlog strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2010. go

Ovaj text kao mala predigra pred potpisivanje ugovora DDJM sa Dancima za nekoliko dana.

U hrvatskoj je predviđeno stotinjak lokacija za vjetroelektane.
Strategija je jasna ko dan, bit će posla preko glave

Nema tu odbijanca, osim možda na nekoj minornoj količini, čak i TA tako sugerira.
Neki su fondovi na čeki, ali morat će dublje u džep. Zasada ih još nema.
P/S je tek oko 0,5 a novi poslovi i veliki rast prihoda tek slijedi. Poslovanje i troškovi dovodi se u red što se vidi i po zadnjim izvještajima, a ono najbolje tek slijedi

Evo C/P s mojnovac:

Citat:
jaromil
Upravo bilo u “Brisanom prostoru” o Djuri.
Receno je da je napravljena procjena vrijednosti za 4 firme iz holdinga, kako postoji veliki interes stranih firmi za privatizaciju djure i da unutar holdinga najbolje posluje ddjm.

Da i ja gledao…
Netko iz uprave je izjavio da se očekuje “zanimljivo nadmetanje” po pitanju privatizacije ,te da već ima zainteresiranih. Govorio i gradonačelnik Slavonskog Broda koji predlaže da općini pripadne 25%+1 dionica ,a radinici isto tako traže 25%… Spominjala se privatizacija Sunčanog Hvara kao uzor i model kojim bi trebao biti privatiziran i Đuro…
Bilo je izjava da su jedna od najperspektivnijih tvrtki ,da su nekad zapošljavali puno više radnika ,ali da u planu imaju nova zapošljavanja… Jedino mi zanimljvo da nije bilo govora o oklopnim vozilima… Emisiju nisam gledao od samog početka ,pa je možda to razlog…

Da ne bi bilo poslije da sam nešto namjerno krivo prenio ,repriza vam je na hrt1 u 5:10 ,pa stavite snimati ako vas zanima…(Teletekst 403,305)[smiley2][smiley2]

Najzanimljivije je u ovoj dionici da fondovi jos nisu uspjeli ni uci…a nemaju municije da ruse cijenu, a zuri im se kupiti dobru firmu, pa ce biti…tko prije i tko vise[smiley11]

Još je zanimljivije da je DDJH vlasnik preko 65% DDJM [smiley2] . Pa tko prije i tko više plati Đuri za montažu

Istodobno će, najavljuje Stipetić, najvjerojatnije biti raspisan i natječaj za nastavak privatizacije Montaže, dakle u roku koji je obećan tvrtkama i grupacijama koje su dosad iskazale interes za udjele u jednoj od najpotentnijih tvrtki “Đure Đakovića”. Ostaje još odrediti koliki udio ponuditi na prodaju, a lako je moguće da to bude i svih preostalih 65 posto, što je, prema aktualnoj cijeni trženja Montažinih dionica na burzi, 50-ak milijuna kuna.

Ovo gore su riječi predsjednika Uprave Đure Đakovića.
Ono što je meni u toj izjavi najzanimljivije i svakako novost kojom se do sada nije baratole je da se razmišlja o prodaji svih 65% DDJM zainteresiranim ulagačima.

Mislim da ne treba ni govoriti što to znači za cijenu DDJM!!!
Kupac tog udjela svakako će biti spreman dublje zavući ruku u kesu kada se radi o kontrolnom paketu!!!

A kako će to utjecati na cijenu DDJH, mr. stock?

koji P/B DDJM-a?

hvala