Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
DDJH | 15,10 | 2.371 | 157 | 15,20 | 18,00 | 0,00% |
nije bilo reakcije na kupovni nalog od 4000 kom na 78,50, pa je sad okrenuo
‘pilu naopako’
ne razumijem zašto ovaj nije zatvorio bid i izašao kad mu se tolko žuri…hm hm hm
Jel zna tko od forumaša povijest Đure?
Ako ne znate, pitajte bilo kojeg Slavonca kako je bilo prije, kako je ta firma s 12.000 zaposlenih završila na ovome što je danas i što je danas tamo.
Vlatko
Sve firme prije 20 godina su imale min 10000 radnika koji nisu radili nista, a sada imaju 1000 i rade i bore se na trzistu.
I moja bivsa firma imala je 7000 radnika a danas ih ima 0 jer su otisli u stecaj i tako je ispravno jer bi drzava ustedjela stotine mil kn subvencija i kredita koje im je podijelila a sada ce ih vracati porezni obveznici.
I da zaboravih napomenut da su svi ti radnici dolazili na posao, nisu radili nista, cast izuzecima i svi su svako jutro govorili, ,,tesko nam je, kad ce placa, kad bih ja mogao kupiti auto, stan, kucu, zemljiste, skolovat djecu….
Nitko nije mogao nista.
Danas nakon 4 godine kada je firma otisla u stecaj, svi ti radnici koje srecem voze najnovije automobile, svi su nasmijani, svi nesto rade, skolumu djecu, odlaze na more.
Pa recite vi meni kako je bilo moguce da u socijalistckoj firmi nisu mogli uraditi nista i ne imati nista, a sada kada ih je drzava izbacila tako rec na cestu, sve funkcionira i svi se bore na trzistu i nekako uspijevaju.
Nadam se da ce ova vlada sve takove firme otjerat u stecaj, i napokon napravit reda. A ako nece ona ima ljudi iz eu koji ce dat nalog vladi pa ce tako napravit jer moraju. Ako je sudbina ddjh stecaj, neka ode, ako mu je sudbina privatizacija prvi glasam za to. Evo tipujem na to da ce ddjh u privatuzaciju i da ce sa 1200 radnika radit bolje negoli je radio sa 12000.
Kolega punto.
Gledate stvar s krive strane. Jasno je to zbog propagande. Međutim, fokusirajte se na posao. Đuro JE imao posla za 12.000 radnika. Što su sve proizvodili? Što se dogodilo ratom? Koji je problem nastao izlaskom iz rata i traje još danas?
Na žalost, čini mi se da spadate u onu skupinu koja misli da firme propadaju zbog djelatnika i njihovih beneficija. Ajmo pogledat HŽ. Koliko radnika ima HŽ i koliko su njihova ukupna primanja i beneficije? Sad mi reci koliko njih treba otpustiti da bi HŽ poslovao pozitivno? Pa ne postoji ta matematika stari moj. Nek se prestane krasti, a znamo na kojim razinama se krade prava lova, pa ćeš vidjeti kako nikoga ne treba otpustiti nego samo preseliti na drugu vrstu posla.
Kolega apropro zeljeznice
Prije mjesec dana morao sam putovat iz rijeka za za vlakom. Karta kosta 240 kn, vozi ,,brzi vlak,,. Putovao sam od 13.45 pa do 01,45 sati drugi dan. A zamislite putovalimsmo brzim vlakom. U vlaku nas je bilo 30 putnika, potrosnja goriva vam je rijeka -zagreb min 3000 litara nafte sto je cca 30000 kn samo u jednom smjeru a prihod od karata je taj dan bio 30×240 kn. Na vlaku je bio kondukter, segrt koji uci zanat od starog konduktera, i kontrolorka koju je zaposlio predsjednik uprave jer mu je rodbina. Struje za ustekat mobitel nije bilo, wc katastrofa, smrad da i ne pominjem, udobnost katastrofa, a i da ne nabrajam dalje.
I kamo bi vi raspodjelili ljude. Mozda na krov da pomazu oko slijetanja helikoptora.
Ajde molim vas, samo unrokunod 12 sati napravljen je gubitak od. Kn cca 50000 kn u jednom smjeru.
Kolega punto, vidim da Vas još uvijek nisam uspio natjerati na drugu sliku iste priče.
Da to podijelimo:
1.) Prvi dio koji se mora riješiti je upravljački kadar/ izvršni kadar/odgovorni kadar. Kad tu imaš ljude koji koji su sposobni, možemo krenuti dalje. Jer trenutačno u svim firmama u državnom vlasništvu je to numero uno problem. Bez rješavanja te prepreke, uopće ne možemo krenuti s rješavanjem drugih problema. Tu se radi o kompetenciji te korupciji.
2.) kada smo riješili prvi problem, dolazimo do organizacijskog ustroja neke firme. Prvi korak je funkcionalan ustroj firme u pogledu poslovanja, a zatim se taj ustroj popunjava potrebnim ljudima ovisno o potrebi. Kad to ne bi bilo tako, ni Njemačka ne bi više željeznica imala… Tu je nekakav korak i bio napravljen podjelom na HŽ Cargo, HŽ Putnički… ali to je kao da gradiš kuću, a temelje nisi postavio tako da je taj preustroj pao u vodu prije nego što je zaživio. U trenutačnom obujmu poslovanja, da postoji višak radniak, ali njihovo otpuštanje neće spasiti HŽ ni izbliza. Ta downstream spirala u kojoj organizam jede sam sebe da bi preživio je kronična za državne firme. Bez rasta nema života.
Da li smo nas dvojica kompetentni raspravljati o detaljima poslovanja, nekoj poslovnoj strategiji HŽ-a, ja bar nisam. Ali uvjeren sam da HŽ s pametnim glavama može jako daleko. HŽ putnički je različita priča od one za HŽ Cargo, ali poanta je ista. Primjerice, koliko HŽ Putnički ima turističkih aranžmana? Koliko je HŽ Cargo radio na tome da prebaci prijevoz tereta na svoje pruge?
Znači, nije da se nešto ne može jer mi ne znamo kako.
E, moj rekord je 12h od Karlovca do Zagreba 🙂
Apropo putovanja vlakom, neki dan na Nat. Geo. emisija o Japanskoj željeznici. Među ostalima imaju jednu turističku dionicu od 60-ak klometara na kojoj vozi parnjača. Max. brzina 120 km/h, normalna oko 80 km/h. Znači njihove parnjače voze duplo brže nago što je prosjek u HŽ.
Kolega punto, vidim da Vas još uvijek nisam uspio natjerati na drugu sliku iste priče.
Da to podijelimo:
1.) Prvi dio koji se mora riješiti je upravljački kadar/ izvršni kadar/odgovorni kadar. Kad tu imaš ljude koji koji su sposobni, možemo krenuti dalje. Jer trenutačno u svim firmama u državnom vlasništvu je to numero uno problem. Bez rješavanja te prepreke, uopće ne možemo krenuti s rješavanjem drugih problema. Tu se radi o kompetenciji te korupciji.
2.) kada smo riješili prvi problem, dolazimo do organizacijskog ustroja neke firme. Prvi korak je funkcionalan ustroj firme u pogledu poslovanja, a zatim se taj ustroj popunjava potrebnim ljudima ovisno o potrebi. Kad to ne bi bilo tako, ni Njemačka ne bi više željeznica imala… Tu je nekakav korak i bio napravljen podjelom na HŽ Cargo, HŽ Putnički… ali to je kao da gradiš kuću, a temelje nisi postavio tako da je taj preustroj pao u vodu prije nego što je zaživio. U trenutačnom obujmu poslovanja, da postoji višak radniak, ali njihovo otpuštanje neće spasiti HŽ ni izbliza. Ta downstream spirala u kojoj organizam jede sam sebe da bi preživio je kronična za državne firme. Bez rasta nema života.
Da li smo nas dvojica kompetentni raspravljati o detaljima poslovanja, nekoj poslovnoj strategiji HŽ-a, ja bar nisam. Ali uvjeren sam da HŽ s pametnim glavama može jako daleko. HŽ putnički je različita priča od one za HŽ Cargo, ali poanta je ista. Primjerice, koliko HŽ Putnički ima turističkih aranžmana? Koliko je HŽ Cargo radio na tome da prebaci prijevoz tereta na svoje pruge?
Znači, nije da se nešto ne može jer mi ne znamo kako.
E, moj rekord je 12h od Karlovca do Zagreba 🙂
Da, željeznice sa efikasnom infrastrukturom imaju jako dobru budućnost prijevoza tereta u EU. Jednostavno je jeftinije prevesti tonu tereta na veliko u litrama goriva nego kamionom ili sl…
Ops, zadnja 75,00. Lanica molim te komentar, hvala!