| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
DDJH | 15,10 | 2.371 | 157 | 15,20 | 18,00 | 0,00% |
Ajmo još malo:
DDJH ima 1,1 milijardu prihoda u 2012, neto profit 4 milijuna
ADPL ima 700 milijuna prihoda(konsolidiranih oko 1.6 milijardi), neto profit 56 milijuna kuna.
P/E DDJH – 60
P/E ADPL – 9
I sada se priča o velebnih 100 milijuna eura poslova za DDJH – koji su podosta manji od 2012 kada je dobit bila stvarno mizerna.
Auto je industrija na dnu neviđenom 17 godina, ADPL ostvaruje profit.
DDJH je na nikakvim dobitiam a rezanje državne potrošnje je tek krenulo i tek bude u zemljama koje su ionako prezadužene.
Dakle DDJH ovisi o javnoj a ADPL o privatnoj potrošnji.
Neka mi netko objasni logiku i očekivanja?
Lojtra? Netko?
Sve ste Vi to lijepo naveli bez zamijerke, međutim, postoji li za Vas pojam, ˝Mogućnost promijene poslovne prakse i repozicioniranje na tržištu˝???
Ako smo išta vidjeli od novih ljudi u kompaniji, to su mnoge pozitivne promijene, na mnogim razinama, od:
a) nove vizije, koja je konkretno formulirana, artikulirana u jednoj rečenici:
Izgradnja jake tržišne pozicije Đure Đakovića na globalnom tržištu, kroz: povećanje produktivnosti,smanjenje rashoda,razvoj sofisticiranih proizvoda visoke dodane vrijednosti,te povećanje proizvodnje, prodaje, prihoda, broja zaposlenih
b) odabira strategije, koja će nastojati ostvariti tu viziju, kroz:
– drastičnu promijenu organizacijske strukture(ukinuti su brojni odbori koji su koštali i njihove funkcije koje su se preklapale i spriječavale efikasnije upravljanje odnosno neupravljanje)
– jasna podjela sektora u divizije, koji odgovaraju direktno, direktoru holdinga
– promijena revizora
– intezivno ulaganje u ljudski kapital. Ako mislite da to nije nešto posebno, prema istraživanju američkog ˝ National Center on the Educational Quality of the Workforce˝- ulaganje u edukaciju radnika doprinosi proporcionalno većoj produktivnosti nego ulaganje u kapitalne investicije. 10% povećano ulaganje u edukaciju asocirano je s 8.6% većom produktivnosti, za razliku od ulaganja u kapitalne investicije koje je rezultiralo s 3.4% povećanjem produktivnosti.
– Međutim,od uprave nije zanemareno ni ulaganje u kapitalne investicije, pa kao što pred. uprave kaže, kreće se u modernizaciju. Zbog tog je vrlo vjerovatno, da je sljedeći korak dokapitalizacija, a kao što smo do sada vidjeli, uprava preferira ˝sinergije˝, pa je moguće da to bude netko iz iste branše,a moguće i mirovinci, koji su se uvijek u izjavama doticali i Đure.
– Promijene su vidljive i u vizualnom dojmu kompanije, kroz Web- prezentaciju
Kako se kaže, velike stvari počinju sasvim malim korakom, a ovdje vidimo zaokret za 360°,u odnosu na viđenu praksu i cijeli niz već odrađenih koraka.
Sve ove promijene će itekako utjecati na smanjenje ovisnosti o državnim investicijama iako su uvijek dobro došle i povećati konkurentnost na tržištu.
Ipak nezaboravimo, da hrvatsku tek čeka intezivno ulaganje u industriju,iz privatnih, ali vjerujem i iz državnih izvora, jer velika državna poduzeća vape za investicijama i modernizacijom.
Ako za kritičare Đure,ove već odrađene promijene nemaju vrijednost, tu se onda nema više što dodati.
[/quote]
O ima se itekako, ovo nisu sve nove promjene koje navodite, i postoje već neko vrijeme. Dakle promjene već postoje, osim u profitabilnosti.
Profitabilnost se povečava sa privatizacijom a sam proces privatizacije će se desiti prije ptkm a do tada će i cijena preći debelo 100 kn.
Azerbajdžan daje plin za vagone Đ. Đakovića, Uljanikove brodove i Ledov sladoled
Hajde da vidimo što će biti od ovoga.
Fino, samo neka se redaju poslovi.
Ohrabrujuće je s ovom upravom, da inače, hoda po svijetu i nudi proizvode, usluge, suradnju,a ne da prekriženih ruku u kancelarijama sjede i čekaju isključivo(jabuke) poslove, od države.
Plan uprave za povećanje prihoda, za ovu godinu od 20%, je zapravo postotak koji se inače u komanijama redovito postavlja, iz niza razloga…., na radnike i upravu takav postotak djeluje motivirajuće(dohvatljiv) i zahtijeva neprestanu akciju unutar tvrtke, a ne da se u fotelji sjedi i jedva čeka, kad će se odvesti kući u mercedesu, S-KLASE.
Đuro Đaković je pred zaključenjem ugovora o otvaranju tvornice u Azerbajdžanu. Kako je Poslovnom dnevniku potvđeno u tom holdingu, riječ je o dvama projektima: suradnji u gradnji željezničkih vagona i o joint-venture projektu gradnje tvornice istih vagona u partnerstvu s državnim željeznicama Azerbajdžana. Pregovori su, dodaju naši sugovornici, u poodmakloj fazi, a osigurat će Đuri Đakoviću poslove vrijedne desetke milijuna eura.
Đuro Đaković je pred zaključenjem ugovora o otvaranju tvornice u Azerbajdžanu. Kako je Poslovnom dnevniku potvđeno u tom holdingu, riječ je o dvama projektima: suradnji u gradnji željezničkih vagona i o joint-venture projektu gradnje tvornice istih vagona u partnerstvu s državnim željeznicama Azerbajdžana. Pregovori su, dodaju naši sugovornici, u poodmakloj fazi, a osigurat će Đuri Đakoviću poslove vrijedne desetke milijuna eura.
kad i ako se to ostvari, dobit iz posla bit će oko 1 milijun kuna [emo_smijeh]
Đuro Đaković je pred zaključenjem ugovora o otvaranju tvornice u Azerbajdžanu. Kako je Poslovnom dnevniku potvđeno u tom holdingu, riječ je o dvama projektima: suradnji u gradnji željezničkih vagona i o joint-venture projektu gradnje tvornice istih vagona u partnerstvu s državnim željeznicama Azerbajdžana. Pregovori su, dodaju naši sugovornici, u poodmakloj fazi, a osigurat će Đuri Đakoviću poslove vrijedne desetke milijuna eura.
kad i ako se to ostvari, dobit iz posla bit će oko 1 milijun kuna [emo_smijeh]
[/quote]
Ha čujte,da kojim slučajem Đuro već sada ostvariva profite koji bi Vas zadovoljili, sigurno dionica nebi bila na razini na kojoj je sada i čekala Nas!
Đuro Đaković je pred zaključenjem ugovora o otvaranju tvornice u Azerbajdžanu. Kako je Poslovnom dnevniku potvđeno u tom holdingu, riječ je o dvama projektima: suradnji u gradnji željezničkih vagona i o joint-venture projektu gradnje tvornice istih vagona u partnerstvu s državnim željeznicama Azerbajdžana. Pregovori su, dodaju naši sugovornici, u poodmakloj fazi, a osigurat će Đuri Đakoviću poslove vrijedne desetke milijuna eura.
Profit: 4000 kn.
Naravno, postoji šansa da lokalne moćnike koji su se ugurali u DDJH i crpe novac, zamijene Azerbajdžanski moćnici koji crpe novac iz lokalnih firmi.
Sama objava skorog ugovaranja poslova polučila masovno kolčanje po forumu- i to nešto znači [emo_smijeh]
Svako omalovažavanje napora Uprave nagrađuje se stotkama.
Pa kako je kolega gore naveo, da je do sada bilo sve sjajno nebi cijena bila tu gdje je.
Naravno da svatko za sebe treba odlučiti hoće li pokloniti povjerenje ovoj Upravi i radnicima.
Meni se čini da su mnogi u ovoj krizi postali svjesni da se stvari moraju mijenjati i da oni koji govore drugačije ne govore istinu.
Dopala mi se misao JK s foruma da su u padu fundamenti sustizali cjene a da će i u rastu biti tako.
Nije naodmet ponoviti ni da je NB spomenuo da najveći rast od svojh dionica očekuje na Đuri.
kad i ako se to ostvari, dobit iz posla bit će oko 1 milijun kuna [emo_smijeh]
pretjerujete kolega jer ste sigurno i sam dioničar DDJH, ako bude oko 0 bit će dobro [emo_namigusa]
Ajmo još malo:
DDJH ima 1,1 milijardu prihoda u 2012, neto profit 4 milijuna
ADPL ima 700 milijuna prihoda(konsolidiranih oko 1.6 milijardi), neto profit 56 milijuna kuna.
P/E DDJH – 60
P/E ADPL – 9
I sada se priča o velebnih 100 milijuna eura poslova za DDJH – koji su podosta manji od 2012 kada je dobit bila stvarno mizerna.
Auto je industrija na dnu neviđenom 17 godina, ADPL ostvaruje profit.
DDJH je na nikakvim dobitiam a rezanje državne potrošnje je tek krenulo i tek bude u zemljama koje su ionako prezadužene.
Dakle DDJH ovisi o javnoj a ADPL o privatnoj potrošnji.
Neka mi netko objasni logiku i očekivanja?
Lojtra? Netko?
Sve ste Vi to lijepo naveli bez zamijerke, međutim, postoji li za Vas pojam, ˝Mogućnost promijene poslovne prakse i repozicioniranje na tržištu˝???
Ako smo išta vidjeli od novih ljudi u kompaniji, to su mnoge pozitivne promijene, na mnogim razinama, od:
a) nove vizije, koja je konkretno formulirana, artikulirana u jednoj rečenici:
Izgradnja jake tržišne pozicije Đure Đakovića na globalnom tržištu, kroz: povećanje produktivnosti,smanjenje rashoda,razvoj sofisticiranih proizvoda visoke dodane vrijednosti,te povećanje proizvodnje, prodaje, prihoda, broja zaposlenih
b) odabira strategije, koja će nastojati ostvariti tu viziju, kroz:
– drastičnu promijenu organizacijske strukture(ukinuti su brojni odbori koji su koštali i njihove funkcije koje su se preklapale i spriječavale efikasnije upravljanje odnosno neupravljanje)
– jasna podjela sektora u divizije, koji odgovaraju direktno, direktoru holdinga
– promijena revizora
– intezivno ulaganje u ljudski kapital. Ako mislite da to nije nešto posebno, prema istraživanju američkog ˝ National Center on the Educational Quality of the Workforce˝- ulaganje u edukaciju radnika doprinosi proporcionalno većoj produktivnosti nego ulaganje u kapitalne investicije. 10% povećano ulaganje u edukaciju asocirano je s 8.6% većom produktivnosti, za razliku od ulaganja u kapitalne investicije koje je rezultiralo s 3.4% povećanjem produktivnosti.
– Međutim,od uprave nije zanemareno ni ulaganje u kapitalne investicije, pa kao što pred. uprave kaže, kreće se u modernizaciju. Zbog tog je vrlo vjerovatno, da je sljedeći korak dokapitalizacija, a kao što smo do sada vidjeli, uprava preferira ˝sinergije˝, pa je moguće da to bude netko iz iste branše,a moguće i mirovinci, koji su se uvijek u izjavama doticali i Đure.
– Promijene su vidljive i u vizualnom dojmu kompanije, kroz Web- prezentaciju
Kako se kaže, velike stvari počinju sasvim malim korakom, a ovdje vidimo zaokret za 360°,u odnosu na viđenu praksu i cijeli niz već odrađenih koraka.
Sve ove promijene će itekako utjecati na smanjenje ovisnosti o državnim investicijama iako su uvijek dobro došle i povećati konkurentnost na tržištu.
Ipak nezaboravimo, da hrvatsku tek čeka intezivno ulaganje u industriju,iz privatnih, ali vjerujem i iz državnih izvora, jer velika državna poduzeća vape za investicijama i modernizacijom.
Ako za kritičare Đure,ove već odrađene promijene nemaju vrijednost, tu se onda nema više što dodati.
Osvrnio bih se na dio teksta o smanjenju troskova. Kao sto ste i naveli kolega mislim da ukidanjem odbora je napravljen korak napred , ali zaposljavanjem 50-60 stranačkih “stručnih kadrova to bas i nije smanjenje.
Nabava je centralizirana , inertna je , sa puno gresaka i previde ( iako se ne mogu oteti dojmu da je korupcija u pojedinačnim sektorima nabave spriječena ).
Djuro je prodao Montazu , pa komentari moguceg posla u Azerbejdzanu glase da li Kovačević zna sta mi mozemo izvest , a sta ne mozemo.
Odnosno Janafovi spremnici i penali u tom poslu su isto interesantna tema o Djurinim mogucnostima.
Djuro nece servisirati patrije nego ce to činiti vojska. Dokaz da MORH ( drzava nema novca ).
Radnici U Specijalnim vozilima su na prisilnom godisnjem odnosno imaju i po 100-tinjak dana ODRADJENIH.
Volio bih vidjet ugovore sa 50% plana za ovu godinu.
Preraspodjelom ljudi koji su radili u nabavama sigurno troskovi nisu smanjeni.
kredit od nekakvih 7 mio eura dolazi na naplatu za koji tjedan.
To su sve podaci koji vidim da nisu predstavljeni javnosti , a od velikog znacaja za percepciju firme i problema koji nisu zanemarivi.