Kupnja veća od prodaje…jel vidi netko ovdje scenario zvan Belje… [lol]

Cestitke svim imaocima Đure!
Bravo!

Ocito je rijec o necem vecem, 600k prometa i +27%…to nemre bit slucajno.

Eto…po idealnom scenariu dostizanjem cijene od 46 dotakli smo 100% rasta
Mislim da je od donekle likvidnih dionica samo industrogradnja razveselila svoje dioničare takvim rastom u zadnjih pola godine..
Kolega khmm(čini mi se da je taj nick) dao je tehnički target od 47 kn ako se ne varam
Ovo je u tom rangu..
Svaka čast kolegi na pogotku [thumbsup]

Target po novom ok 75…. [pray]

I svu silu jedinica sam pobrao opet
Neki nikad neće naučiti… [kiss]

ja sam racunao na oko 40-42, al drago mi je da sam pogrijesio 🙂

Pravi rast Đure tek slijedi:

"Fondovi rizičnog kapitala za rast hrvatskog gospodarstva"
Autor: Branko Podgornik
Objavljeno: 5. siječnja 2011. u 14:07

Fondovi će imati na raspolaganju dvije milijarde kuna, od čega će polovinu novca osigurati Vlada tijekom pet godina. Fondovi rizičnog kapitala prikupljaju slobodan kapital na tržištu, a onda ga ulažu u projekte od kojih očekuju znatnu dobit

Fondovi rizičnog kapitala dobro će doći onim poduzećima koja imaju privlačne poslovne projekte, a nemaju novcaGoogle i Microsoft brzo su izrasli u svjetski poznate tvrtke, iako njihovi pokretači u početku nisu imali dovoljno kapitala koji bi financirao njihove inovatorske ideje. Možda tih tvrtki danas ne bi bilo da za svoj razvoj nisu dobile potporu iz fondova rizičnog kapitala. Oni u zapadnom svijetu već desetljećima ulažu u rizične i inovatorske projekte, a u Hrvatskoj su gotovo nepoznati.

Ta će se praznina popuniti već na proljeće, kada bi s prvim ulaganjima trebali početi i hrvatski fondovi rizičnog kapitala, koji su u povojima. U Hrvatskoj postoje dva društva za upravljanje takvim fondovima: Quaestus Private Equity, koji se povezuje s bivšim ministrom financija Borislavom Škegrom, te Nexus Private Equity Partneri. No, nedavno su osnovana još četiri: Alternative, Honestas, Prosperus Invest i GEM Mediteran Adriatica.

– Ta društva dosad su pokrenula pet fondova rizičnog kapitala i prikupila ukupno milijardu kuna koju će uložiti u perspektivne i konkurentne projekte i tvrtke, kazala je Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije. Na svaku prikupljenu kunu Vlada će putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dodati još jednu, što znači da će na raspolaganju biti oko dvije milijarde kuna za poticanje projekata u gospodarstvu, kazala je Marović.

Lista "pacijenata"
Naime, Vlada je iznimno zainteresirana za pomaganje rada tih fondova, jer je svjesna da se potrošio dosadašnji model razvoja Hrvatske, temeljen na investicijama iz državnog proračuna. Izlazak iz krize, tvrde u Banskim dvorima, moguć je ponajprije privlačenjem i poticanjem privatnih investitora u gospodarstvo.

Fondovi rizičnog kapitala dobro će doći onim poduzećima koja imaju privlačne poslovne projekte, a nemaju novca. Ti fondovi prikupljaju slobodan kapital na tržištu, a onda ga ulažu u projekte od kojih očekuju znatnu dobit. Međutim, zbog spomenutog rizika fondovi imaju pravo sudjelovanja u upravljanju tim tvrtkama i u određivanju njihove strategije.

– Prva konkretna ulaganja u tvrtke očekujemo u drugom tromjesečju. Tijekom 2010. zaprimali smo ponude za projekte i radili listu »pacijenata«, ali u konkretne operacije nismo ulazili, jer nismo mogli potpisivati ugovore, kaže Vjenceslav Terzić, direktor fonda Quaestus, ne želeći reći kamo će ulagati, jer se radi o poslovnoj tajni.

– Očekujem da će naša ulaganja biti više usmjerena u dokapitalizaciju tvrtki, a manje u njihovu kupnju, dodao je Marko Makek, član uprave Nexusa. Makek je optimist i vjeruje da će se injekcije kapitala iz fondova isplatiti svima – i ulagačima, i tvrtkama.

– Fondovi su iskoristili Vladina sredstva i preuzeli svih milijardu kuna, kaže savjetnik ministra gospodarstva Tomislav Mazal, koji očekuje ulaganje kapitala u inovativne projekte u gospodarstvu. Vlada, prema njegovim riječima, planira te fondove pomoći s milijardu kuna u pet godina, odnosno s 200 milijuna kuna godišnje, što znači da će 2011. ti fondovi imati na raspolaganju oko 400 milijuna kuna za investicije.

Vlada oživljava i "model B"
U suradnji s bankama, u Vladi se radi na promjeni uvjeta za kreditiranje investicija u poduzećima prema »modelu B«, potvrdio je Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, dodavši da će nadležni objaviti detalje kad promjene budu završene. U skladu s politikom Vlade, HBOR će ove godine također snažnije poticati investicije.

ja nedam ispod 120 kuna… ako je HGspot mogao sa 25 do 100 samo zato što se osnivač vratio u upravu, šta se onda mora desiti sa Djurom u situaciji kad je očito da ima posla za sljedečih 10 godina….

dionica je ok, ali istina je da stanje u đuri toliko bajno nije za ovakav skok niti se šta puno promijenilo od prije mjesec dana. moč novinarstva i par članaka….

Pitajte Beljaše kak se osjećaju ovi što su prodavali po 70-80 kn i hvalili kak su zaradili 40%? tak će proći i ovi na Đuri. Za par dana smo na 70-80kn. [thumbsup]

počelo je unovčavanje rasta, kupnja slabi…