Kako ne bi opet sve moguće pokazatelje i metode trpali u jednu temu, odlučio sam otvoriti temu DCF pošto vidim da je krenula rasprava o novčanom toku, trošku kapitala i slično.

Molim vas da ovdje pišete svoja saznanja o DCF-u, od metodologije izračuna pojedinih komponenti potrebnih za pravilno korištenje ove metode, pa do linkova i literature koja bi mogla pomoći svima onima koje ova tematika zanima.

Nadam se da ćemo za koju godinu (a i prije) na podfurumu “Fundamentalna analiza” imati svojevrsnu bazu znanja koja će biti od velike koristi svima onima koji ne misle i ne žele ulagati svoj novac na temelju novinskih članaka i raznih špekulacija.

Stoga, moje prvo pitanje vezano za DCF, a koje sam postavio prije nekih mjesec dana i na temi “Fundamentalna analiza” glasi ovako:

“Kojom metodom izračunavate WACC i njegove pojedine komponente (beta koeficijent, podaci o bezrizičnoj kamatnoj stopi, premiji rizika za hrvatsko tržište, trošak glavnice i trošak duga…)? Ili jednostavno procjenite “završni” trošak kapitala bez zamaranja sa beta koeficijentom i ostalim, budući da je ta stopa WACC-a najčešće u nekom rasponu od 8-12%”

P.S: Žao mi je što nemam vremena svakodnevno pratiti forum pa sam stoga često u zaostatku za nekim raspravama koje se vode, ali pokušat ću što je više moguće sudjelovati i pridonijeti kvaliteti ovog podforuma.

Lijep pozdrav i sve najbolje povodom Božićnih i novogodišnjih blagdana.

Premješteno iz teme: [color=blue]Fundamentalni pokazatelji-Izračun i Interpretacija[/color]

Mislim da je osnovno kad je rječ o novčanim tokovima veliki rizik njihova predviđanja, a s tim u vezi i rizik od procjene vrijednosnice na temelju DCF.
Ako to uzmemo u obzir i na temelju toga dalje analiziramo tad je veoma prihvatljivo da za različita društva budući novčani tokovi imaju različitu vjerojatnost predviđanja. Tako je za neka društva potpuno irelevantno i računati novčane tokove, dok ima društva gdje već na prvi pogled sa velikom sigurnošću se može predvidjeti budući novčani tok.
Sukladno tome, također je, razumnije, da će neki određeni novčani tok kod nekih društava biti vjerojatniji za ostvariti nego kod drugih, a time je i vjerojatnost da ga možemo predvidjeti veća.

Tako će nam biti lakše predvidjeti novčani tok nekog društva koje:
-ima određeni monopol, franšizu ili sličnu dugotrajnu prednost pred konkurencijom,
-ima doslijedni niz velikuh zarada u prošlosti (3-5 ili 7 ?godina),
-ima dobar i ostavariv poslovni plan s dobrim menadžmentom,
-može povećati prihode bez velikih kapitalnih ulaganja,
-može li konkurencija osujetiti takova predviđanja?

Smatram da je promatranje predvidljivog novčanog toka moguće jedino kroz prizmu navedenih 5 faktora (kojih ima još, ali ovi su najbitrniji).
To iz razloga, jer kakav nam god bio izračun ili procjena novčanog toka, neće nam vrijediti ništa, ukoliko ne možemo s velikom vjerojatnošću biti sigurni da će barem biti otprilike takav kakvim ga procjenjujemo.
A vezano na to, neće nam vrijediti ništa, ako nam ne pomogne u donošenju odluka o nekoj dionici.
Odnosno drugim rječima potrebno je da barem budemo otprilike sigurni u svojoj procjeni.

Nisam pristalica da se na to gleda preusko matematički, bez da se ne vodi računa o gore navedenom.
Dakako sama tehnika izračuna je također važna te o njoj postoje različite metode i dakako interpretacije, no mislim da treba pojednostavniti stvari, a ne ih previše komplicirati ako za to nema potrebe.

I dodati ću najvažnije,
ako na temelju analize novčanih tokova ne možemo donijeti nikakovu odluku tad je ne treba niti raditi, ali je trebamo uvijek imati na umu.

Premješteno iz teme: [color=blue]Fundamentalni pokazatelji-Izračun i Interpretacija[/color]

Malo se previse brinete oko forme, a premalo oko sustine. Zato se slazem i s Rovadc, oko razmisljanja, ali ne skroz o oveome sto je napisao. No u svakom slucaju predlazem proci kroz ove tekstove

http://pages.stern.nyu.edu/~adamodar/New_Home_Page/lectures/basics.html

Veoma mi je drago što je ova tema otvorena jer je već duže vrijeme moja želja “savladati” DCF. Dodajem svoj skromni doprinos ovoj temi pdf-om s investopedie koji step-by-step govori o DCF-u.
Čitajući i učeći o ovoj temi poželio sam dobrog profesora koji bi mi onako step-by-step održao “semestar” predavanja o DCF-u. Vjerujem da nisam jedini, pa bi u ime svih nas takvih imao jednu zamolbu. Zapravo, zamolio bi ukoliko na forumu postoji nekakva dobra profesorska duša koja je spremna volontirati za nas neuke, da nam na jednom ili dva primjera hrvatskih tvrtki razjasni od A do Ž (naravno, step-by-step, mislim lekcija po lekcija [rolleyes]) ovu metodu.
Znam da su entuzijazam i volonterstvo odavno gotovo izumrli, no možda još uvijek ima dobrih profesora. Budućem mentoru se unaprijed zahvaljujem, a svima Vama s malim zakašnjenjem želim čestit Božić, lijepe provode ovih blagdanskih dana.

Hvala istrijan na povjerenju, ali mislim da i ja imam jos dosta za uciti + stvarno sam tanak na vremenu…

Sto se tice DCF, pa nije to nuklearna fizika[thumbsup]

imate 2 pristupa, jel gledate free cas flow na razini firme ili na razini kapitala
KOMPANIJA: FCFF=NET INCOME + AMORTIZACIJA + ((KAMATA x (1-STOPA POREZA NA DOBIT)) – ULAGANJA U FIKSNU IMOVINU + NETO PROMJENA U WORKING CAPITAL- ovdje je vazno dA se diskontira S WACC

Vlasnik: FCFE=FCFF – ((KAMATA x (1-STOPA POREZA NA DOBIT)) + NETO PROMJENA DUGA – ovdje je vazno de se diskontira sa zahtjevanom stopom za kpaital

Medjutim, po mom misljenju se necete okoristiti DCF-om. Naime, DCF se po teoriji, izmedju ostaloga, preporuca kad firma procjenjuje za vecinskog vlasnika i recimo da za vecinu nasih firmi nije preporucljiva (npr, jos uvijek stope raste nisu ustabiljenje). Mislim da cete imati vise koristi od samog procjenjivanja dobiti firme za slijedeca poslovna razoblja, nekad je dovoljno i samo za slijedecu [thumbsup] te izracunati osnovne multiple na takve procjene (P/E, P/S, P/BV), Kad izvjesca dodju, da ste vec tamo [wink].

Ovo je moje misljenje i naravno da ne mora biti tocno sve sto sam napisao.

Zašto nitko ne želi s nama podijeliti svoje znanje? Pa nije to nuklearna fizika, kako reče kolega Vipy. SMRC PLAK [cry]

dobio sam na faksu knjigu od Simmona Beninga financije sa excelom
ja obradjujem temu dcf

ovo je na engleskom i radni primjerak; nadam se da cu stici za par dana i staviti svoj prevedeni(konacni) rad

[thumbsup][thumbsup]

odlično , a jel imatre taj excel da podijelte sa nama, ovako u wordu se teško snaći

Discount Cash Flow metoda
procjene
dipl.oecc. Tomislav Babic
Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o.
Vrijednost kompanije je sadašnja vrijednost
generiranih ocekivanih buducih slobodnih novcanih
priljeva (Future Free Cash Flow – FFCF), diskontiranih
ocekivanim buducim troškom kapitala. Trošak
kapitala se sastoji od troška vlastitih sredstava i
troškova posudenih sredstava.
Novcani tokovi procjenjuju se nakon oporezivanja i
nakon potrebnog reinvestiranja, a prije kamata i
dividendi.
Kako kompanija ima namjeru poslovati u
neogranicenom vremenskom razdoblju tako se njezin
opstanak mora bazirati na novim kapitalnim
ulaganjima i razvoju. Investirati u razvoj kompanija
može vlastitim sredstvima, koje je zaradila u
prethodnim razdobljima ili posudenim sredstvima, tj.
kreditima. Financiranje vlastitim sredstvima znaci
smanjenje novcanih tokova, (Cash Flow – CF).
EBIT (1 – porezna stopa)
– ( Kapitalni ulaganja – Amortizacija)
– Promjena u tekucim sredstvima
= FFCF
(Earning before interest and taxes – EBIT = dobit prije
kamata i poreza)
Amortizacija je racunovodstvena stavka i ona ne
umanjuje novcane tokove, stoga iznos amortizacije
treba oduzeti od vrijednosti kapitalnih ulaganja.
Dobivena vrijednost zove se neto kapitalna ulaganja.
Razlika izmedu kapitalnih ulaganja i amortizacije
(neto kapitalna ulaganja) i promjena kratkorocnih
sredstava predstavljaju vlastite izvore investiranja u
buduci rast. Ti izvori financiraju se iz novcanih
priljeva i zato CF se treba umanjiti za taj iznos.
Rezultat koji se dobije zove se slobodna novcana
sredstva (Free Cash Flow- FCF).
FCF se treba procijeniti za cijeli životni vijek
kompanije. Jedan od najvažnijih podataka u procjeni je
ocekivana stopa rasta poslovnih prihoda. Ocekivani
rast poslovnih prihoda je funkcija stope reinvestiranja.
Udio poslovnih prihoda nakon oporezivanja
investiranih u neto kapitalna ulaganja i promjene
tekucih sredstava i kvaliteta tih investicija mjere povrat
na investirani kapital.
Ocekivani rast EBIT = Stopa reinvestiranja x Povrat
kapitala
Stopa reinvestiranja =
(Kapitalna ulaganja – Amortizacija +
? Tekuca kratkorocna imovina) /
EBIT ( 1 – porezna stopa )
Povrat kapitala = EBIT ( 1 – porezna stopa ) /
Investirani kapital
Da bi se ocekivane FFCF-ove svele na sadašnju
vrijednost diskontira ih se stopom koja predstavlja
trošak financiranja te imovine, tj. sa ponderiranim
prosjecnim troškom glavnice i duga, (WACC Weidged
Avarage Cost of Capital).
Trošak kapitala = Cijena kapitala + Cijena Duga
Cijena kapitala = Glavnica/Dug+Glavnica
Cijena duga = Dug/Dug+Glavnica
U ovoj formuli cijena kapitala predstavlja stopu
povrata na uloženi kapital u kompaniji koju zahtijevaju
investitori, dok cijena duga predstavlja cijenu
posudivanja (kredita) prilagodenu poreznim koristima
uzimanja kredita.
Trošak vlastitih sredstava je bezrizicna stopa dodana
produktu bete i premije rizika za kompaniju. Pod
bezrizicnom stopom smatra se stopa ulaganja u
vrijednosne papire koji nemaju nikakvih izgleda
propasti.
Najcešce se radi o kamatnoj stopi dugorocnih državnih
vrijednosnih papira koje izdaje ministarstvo financija.
Beta je mjera rizika tržišta. Ovisi o tipu poslovanja,
poslovnoj poluzi i financijskoj poluzi kompanije.
Vrijednost Bete nije jednostavno izracunati, vec je
najjednostavnije potražiti informaciju kod
specijaliziranih institucija koje se bave takvim
izracunima. Premija rizika kompanije mjera je premije
na dionice i rizika države u kojoj posluje kompanija.
Kako je namjera društava poslovanje u neogranicenom
vremenskom razdoblju, FFCF se procijenjuje za
nekoliko godina unaprijed, s time da za zadnju godinu
uzima Terminal value – TV, granicnu vrijednost koja
odražava sve buduce FFCF nakon tog razdoblja

Medu
puno razlicitih pristupa izracuna TV najdosljedniji je
model koji pretpostavlja da ce FFCF imati konstantni
rast u buducnosti i zato se FFCF diskontira s troškom
kapitala umanjenim za stopu rasta. Za Terminal value
se najcešce pretpostavlja da ce biti jednaka kao peta
godina poslovanja.
Terminal value n = FFCF n+1 / ( trošak kapitala n+1 –
g n )
Suma svih FFCF umanjena za vrijednost duga i
uvecana za vrijednost vrijednosnih papira daje
vrijednost kompanije. Dobivena vrijednost se dijeli s
brojem dionica i to je procijenjena vrijednost
kompanije po dionici.
Procjena je otežana ako se radi o novim kompanijama
s malo povijesnih informacija, o kompanijama koje
imaju gubitke, kompanijama koje nemaju usporedivih
kompanija. Kod takvih procjena potrebno je osloniti se
ili na povijesne informacije (ako ih ima) ili na
informacije usporednih kompanija.
Detaljni pregled bit ce opisan u slijedecem izdanju
News letter-a.