Dav, nema potrebe za narvozu[smiley1]
Za svaku firmu je najbolje da svoj kapital upotrebljava na najprofitabilniji način. Nitko nije ograničen svojom djelatnošću na papiru već samo svojim razmišljanjem u glavi. Zato je kod reinžinjeringa najvažnije prvo promjeniti mentalitet i kulturu (ako je moguće bez promjene ljudi). Ne zaboravi da je Nokia nekad proizvodila gumene čizme, a sada proizvodi mobitele. Također, IBM je nekada bio največi proizvođač PCa, a sada se toga žele riješiti i usmjeravaju se na prodaju usluga.

osi3 mislim da si ispustio jednu vrlo važnu varijablu – branšu. Naime u nekim branšama tvrtke ne mogu podići svoj profit na 20 -25% prihoda da se na glavu postave. Kao najočitiji primjer: trgovina i avio kompanije. Dok je u drugima to iznimno lako npr. software inženjering, telekomunikacije, energetika.

ozapa, spomenuo sam branšu u jednom od prethodnih postova.

zato sam i spomenuo 20% ili više za niskoprofitabilne branše. u visokoprofitabilnim taj postotak može lako biti i 50%.

ako uzmemo recimo coca-colu ili zagrebačku piviovaru njihov biznis se općenito smatra niskoprofitabilnim – velika konkurencija koja nema nikakvih ograničenja, i nešto još važnije: proizvodi im ne predstavljaju elementarnu potrebu, tako da ih se potrošači lako mogu odreći ili pak naći supstituciju u sličnoj oblasti (npr. piti vino umjesto piva).

pa ipak koliko se sjećam obje tvrtke imaju iznad 20% najveći dio vremena (godina). kako sam spomenuo, nemam podatke u džepu da mogu dati točan broj za potrebe ove diskusije, ali po meni ne treba skretati s osnovne teme: koja je zadovoljavajuća razina profitabilnosti.

ako je to 17-18%, a ne 20% to definitivno neće drastično promijeniti generalnu ocjenu o nekoj tvrtki. ali ako gledamo dalekovodovih 6%, vidimo veliko odudaranje od tih brojki. po meni dalekovodov biznis bi trebao biti povoljniji od coca-colinog i pivarinih – kompanija radi na infrastrukturnim projektima u energetici. ozapa, sam kažeš da je energetika profitabilnija djelatnost. namjerno nisam spominjao tdr. zbog praktičnog monopola koji imaju, ali nisam siguran ima li dalekovod konkurenciju u hrvatskoj?!

sve su to elementi koji mene navode na zaključak da bi dalekovod sad ponovno trebao “zasukati rukave” ne gubeći vrijeme na trijumfalizam, nego pokušavajući postati značajan regionalni igrač. mislim da nemaju izbora: ili će postati značajni u regiji ili će polako ali sigurno nestati.

ne razumijem čemu bijes u porukama, forum i jest mjesto gdje se diskutira i razmjenjuju mišljenja, bijesu tu nema mjesta…

osi3 pa u kojoj ti zemlji živiš?
razbacuješ se s tim postocima, koda kupuješ kruh.
20-25% a sada si već počeo spominjati i 50% ?!
Čime se ti baviš, švercanjem kokaina, organiziranjem prostitucije ?! Ne razumijem u čemu je štos
Ako imaš vremena predlažem ti da malo pogledaš službene podatke, to je podatak koji se javno objavljuje.
Radi transparentnosti skoncentriraj se na firme koje su na burzi,
evo mene recimo više zanima da li će u 2006. ijedna firma koja je na burzi ostvariti više od 20%
U 2005. ih je bilo. Ali ne previše. Ili je u pitanju ciklični biznis koji je prošle godine dao najbolje rezultate u 50
godina i u bližoj budućnosti više nema te šanse, ili su u pitanju banke kod kojih je taj postotak u budućnosti
dosta upitan. ZAPI i Adris su oko tog postotka. A za adris je taj postotak prošlost.

već sam naveo poneki podatak, mislim da ne bih trebao pisati elaborat za potrebe forumske diskusije.

grubo izražavanje nema puno veze s ciljem diskusije da se o nečemu razmijene mišljenja i dođe do nekih zajedničkih točaka.

ako vas zanima realan život i realna gospodarska situacija, lako ćete doći do spoznaje da podaci sa zagrebačke burze nisu dovoljno korisni…

Ajmo ovo malo razjasniti (barem meni [smiley10]). Koliko sam ja skontao profit je razlika između prihoda i rashoda, međutim da li se u rashode računaju investicije te tvrtke u svoju infrastrukturu. Ako da onda mislim da je zbilja teško doći do 20% profita u odnosu na prihod. Ali onda niti odnos profit/prihod nije pravo ogledalo uspješnosti tvrtke.

Mi smo raspravljali o mjeri profitabilnosti, oko Neto profitne marže (NPM).
Definicija ti je: NPM= dobit + kamate / prihod
I to je samo jedan od faktora uspješnosti firme

Za one koji još nisu vidjeli u rubrici nove vijesti:
Dalekovod ostvario 175 milijuna eura prihoda od prodaje
«Poslovni rezultati Dalekovoda za 2005. godinu još nisu revidirani pa ne mogu u detalje o njima. Mogu, međutim, reći da smo proizveli 15.354 tona metalnih konstrukcija i stupova, ostvarili prihod od prodaje od 175 milijuna eura, bruto dobit porasla je za 7 posto na 93,5 milijuna kuna, uz prosječno 1.433 zaposlenih te prosječnu neto plaću od 5.996 kuna po radniku. Izvoz je za 40 % veći nego u 2004. godini te premašuje vrijednost uvoza za 60 posto. Već sada imamo ugovorenih radova od preko milijardu kuna pa možemo smatrati da smo se osigurali poslom i za 2006. godinu», rekao je u razgovor za novi broj Eukonomista Luka Miličić, predsjednik Uprave Društva i generalni direktor Dalekovoda. Pored nastavka dovršetka programa cesta u RH i konstantnih aktivnosti za Hrvatsku elektroprivredu te nastavka radova za mobilne operatore, Dalekovod željno iščekuje pokretanje nužne investicijske aktivnosti i u Hrvatskim željeznicama, gdje su također ponudom svojih proizvoda i usluga značajno prisutni, kazao je Miličić.
(EUkonomist

dav što se tiče NPMa prvo svega zahvaljujem na definiciji međutim i dalje ostaje otvoreno pitanje što sve ulazi u dobit a što ne.
osi što kažeš na ove podatke? I još jedno pitanje Pepsi je ove godine bio na 11-12% , da li je to loša firma ili nešto treće?

ok, da ne bismo temu skrenuli u pogrešnom smjeru “mojih” 20% je bilo neko referentno mjerilo za top kompanije koje su upravo u ovom trenutku na vrhuncu. (jer je dalekovod bio spominjan u tom kontekstu)

pepsi je u velikom usponu, a tih 11-12% kad se promatra u odnosu na apsolutne brojke je svakako moćno.
mislim da pepsi hvale najviše zbog strmo-uzlazne tendencije rasta.

kao što se za c-c raspišu da je u krizi čim počnu opadati makar i minimalno par godina zaredom…(to svakako i jest pokazatelj krize, ali ni blizu tako dramatičan kako to novinari vole prikazati. neke kompanije imaju izuzetno zdrave temelje, a to se ne vidi iz sažetaka financijskih izvješća ili novinskih napisa).

trenutno se često piše kako je c-c u padu a pepsi u rastu, a rijetko se spominje to da oni nisu sasvim usporedivi: pepsi je zadnjih godina imao puno velikih akvizicija u širokom sektoru prehrambene industrije, dok se c-c bavi isključivo bezalkoholnim napitcima.

što se tiče ulaženja u dobit, to definitvno ovisi o samom poslovanju tvrtke. ono što dav naziva kamatama mislim da u biti predstavlja sve dobitke izvan osnovnog poslovanja, ili pak čisto financijske dobitke u odnosu na poslovne. za ovakvo općenito razmatranje mislim da bi svakako trebalo uzeti u obzir sve dobitke.

što se tiče investicija, sama vrijednost investicije ne ide u trošak, trošak financiranja investicije jest u stvari trošak (kamate), ako se dobit reinvestira, to je ne smanjuje, tj. dobit se prvo obračuna, a zatim se donosi odluka o njenom raspoređivanju (ako je to bilo tvoje pitanje).

jest. thnx