ovaj što sve čisti sve po 6300 sigurno planira izgubiti novce 🙂
ni onaj što je pred niti mjesec dana kupio 40 komada na 7000 kn nije mislio izgubiti pa je cijena svejedno pala neki dan do 5450 kn…..
ovaj što sve čisti sve po 6300 sigurno planira izgubiti novce 🙂
ne čisti on. on prodaje instituciji u kojoj radi….isto tako su čistili ingru po 45000 kn i magmu po 350 kuna…
ni onaj što je pred niti mjesec dana kupio 40 komada na 7000 kn nije mislio izgubiti pa je cijena svejedno pala neki dan do 5450 kn…..
[/quote]
A možda mu i odgovara ako skuplja veću količinu,zašto nebi platio manje kad ima očito mnoštvo onih koji dajui za manje!
smiješni ste. tipične početničke zablude. ljudi misle da ovi što imaju puno love ne mogu pogriješiti. taj što je kupio 40 po 7000 isti je kao i onaj što je kupio 2 po 7000 – nema razlike u mentalnom sklopu tj. obojica se nadaju da će cijena narasti na 8,9 ili 10 000 kuna. ne smijete se povoditi za time – ovaj ima love – on zna jer da je tako, ne bi mnogi milijunaši spali danas na prosjački štap. eno jedan je imao u dionicama 5-6 milja kuna, a sada mu to sve vrijedi nekih 50000 kuna, a uz to je ostao bez posla…zar je njega trebalo slušati 2008,9,10 i 11? Imajte pameti, sami zaključujte i ne povodite se za nikime jer nikad ne znate tko u čije ime kupuje i zašto…
Osobno smatram da su sadašnje cijene debelo previsoke za ulaz (a tako očito misle i svi oni što su prodavali ono što su drugi kupili-a takvih je dosta), ali daj bože da se CROS proda po 10000 kuna i da država zaradi veće novce, no nekako sumnjam u taj scenarij. Uz to sumnjam da će Adris išta kupiti. Oni su mogli kupiti pola ZSE-a pa nisu, draži su im novci na računu koji propadaju iz dana u dan.
smiješni ste. tipične početničke zablude. ljudi misle da ovi što imaju puno love ne mogu pogriješiti. taj što je kupio 40 po 7000 isti je kao i onaj što je kupio kupovao TISK po 400 i MGMA po 30.
[thumbsup]
ni onaj što je pred niti mjesec dana kupio 40 komada na 7000 kn nije mislio izgubiti pa je cijena svejedno pala neki dan do 5450 kn…..
[/quote]
inače, tako se skupljaju veće količine . Prvo obereš veće količine , onda se makneš i čekaš da paničari rasprodaju . Uostalom, ako ti je target , npr 10000 sigurno nećeš kupiti sve isti dan po cijeni do 9500 ?
Kupiš pola ili više do 7, onda kad već imaš zeca u ruci, onda nije teško čekati padobrance , dapače, još i okreneš paničare, npr uvaljavši im one prve 4000-5000 na 7700 .
CO i HPB kao krave muzare
….
Država bi ove godine oko dvije milijarde kuna trebala namaknuti privatizacijom Croatia osiguranja i HPB-a, a ostatak zaduženjem na domaćem i inozemnom tržištu. Prema informacijama Jutarnjeg lista, država bi uskoro mogla raspisati natječaj za prodaju Croatia osiguranja. Ipak, namjera je države zadržati 25 posto dionica najvećeg hrvatskog osiguravatelja.
Jurčić smatra kako će se Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka vrlo brzo prodati, prije svega jer je kod njih dosta jednostavno obaviti ‘due dilligence’. Kaže da ih je vrlo jednostavno prodati, ali da je to potpuno pogrešna politika "jer smo čitavih devedesetih tako prodavali i sve smo dužniji, a prodajom CO-a i HPB-a Vlada se rješava poluge preko koje može utjecati puno neposrednije na gospodarstvo". CO i HPB za državu u uvom slučaju predstavljaju, kaže, samo "krave muzare". …
http://www.poslovni.hr/vijesti/vjesnik-ne-treba-gasiti-a-co-i-hpb-su-samo-krave-muzare-196871.aspx
Uz HPB i CO, Vlada bi trebala prodati i ostatak Ine’
Datum objave:
13.02.2012 13:01
Autor: L. Filipović
Povećaj veličinu slova
Smanji veličinu slova
Pošalji prijatelju
Ispiši stranicu
Prodaja Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke te još nekih manjinskih udjela trebala bi smanjiti rupu u državnoj blagajni, računica je ministra finacija Slavka Linića, barem za dvije milijarde kuna. Analitičari s kojim smo razgovarali smatraju da je to ostvarivo, neki čak predlažu Vladi da na privatizacijski bubanj stavi i preostali dio Ine
Kad se povede tema o prodaji Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB), jedan od zaključaka je da će se za državnog osiguravatelja kupac lako naći, dok će to za HPB biti teže.
Iako iz godine u godinu gubi tržišni udio, CO je i dalje vodeća osiguravateljska kuća i kao takav atraktivna meta za preuzimanje. Linić je najavio da bi Vlada zadržala kontrolni paket od 25 posto, što znači da bi na prodaju išlo preostalih državnih 55 posto. Ako uzmemo u obzir trenutnu burzovnu cijenu dionice CO-a (6.250 kuna), vrijednost tog paketa je oko milijardu kuna.
Međutim, treba se uzeti u obzir da je dionica CO-a snažno uzletjela nakon vijesti da je Adris spreman kupiti 30 posto CO-a i za to plati milijardu kuna (11.000 kuna po dionici). Rovinjska tvrtka je to demantirala, ali cijena se zadržala iznad šest tisuća kuna.
Nezavisni financijski analitičar Hrvoje Japunčić za Poslovni dnevnik procijenio je da bi se cijena CO u preuzimanju mogla kretati između 6.809 i 7.263 kune po dionici uzimajući u obzir trendove na osiguravajućem tržištu u inozemstvu. Prema toj računici država bi prodajom svojih 55 posto zaradila od 1,1 do 1,2 milijarde kuna.
‘Do prave vrijednosti Croatia osiguranja može se doći samo opsežnim due diligenceom. Tvrtka u svom portfelju ima vrlo vrijedne nekretnine, a s njom je povezano još 13 društava kćeri. Sve to traži pažljivo snimanje stanja, što može potrajati i nekoliko mjeseci’, kaže jedan od dobrih poznavatelja tržišta osiguranja koji je želio ostati anoniman.
Mogući kupci CO-a su prije svega velike strane osiguravajuće kuće. Prije deset godina, vlada Ivice Račana pokušala je privatizirati CO i tad su svoju ponudu poslali slovensko Triglav osiguranje i njemački Allianz.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je svega četiri-pet europskih osiguravatelja u ovom trenutku dovoljno snažno da može razmišljati o kupnji CO-a. Uz gore spomenute, u tu grupu spadaju talijanski Generali, britanska Aviva i francuski Axa.
Zbog uskog kruga mogućih kupaca, najgora solucija je da se pojavi samo jedan, i krize u eurozoni Novotny zagovara prodaju CO-a putem burze.
nastavak….
Izlaskom na tržište kapitala pojavilo bi se mnogo malih institucionalnih investitora i mislim da bi se u konačnici postigla bolja cijena nego da se ide klasičnom privatizacijom’, kaže Novotny.
Drukčijeg je mišljenja konzultant Željko Perić. Ako Linić želi maksimalno zaraditi od prodaje CO-a i HPB-a, tad će, ističe on, raspisati međunarodni javni natječaj. Druga solucija, ponuda dionica putem burze bila bi politički potez kako bi se umirio dio javnosti koji ne želi da CO i HPB dobiju većinskog inozemnog vlasnika.
Kad je riječ o HPB-u, pitanje je hoće li uopće biti zainteresiranih stranih kupaca. U odnosu na Zagrebačku banku ili PBZ, radi se o maloj banci koja drži četiri posto tržišta. Država ju je nekoliko puta sanirala, a adekvatnost kapitala joj je 14,2 posto (2,2 boda iznad zakonskog praga – što je viši kapital banke, veća je njezina sposobnost da pokrije gubitke nastale lošim plasmanima). Udio loših kredita u HPB-u je znatno iznad prosjeka s mogućnošću da se otkriju i nove dubioze.
Ukratko, HPB-u je nužno potreban svježi kapital – od 800 milijuna do milijardu kuna – kako bi bila konkurentna. Zbog toga ne čudi što uprava na čelu s Čedom Maletićem navija za dokapitalizaciju, ali problem je što od toga nikakve koristi ne bi imao državni proračun.
Linić je, naime, jasno najavio da će prodati svih 51 posto dionica HPB-a putem javnog natječaja. Prema procjeni Poslovnog dnevnika temeljenoj na vrednovanju banaka u srednjoj i istočnoj Europi, država bi mogla dobiti oko 780 milijuna kuna.
Većina analitičara smatra da bi bilo puno pametnije pričekati s privatizacijom Poštanske, odnosno da je se prvo dokapitalizira, a tek onda proda.
‘Nema europske banke koja će kupiti HPB jer su sve u teškom položaj. Vlada bi se trebala dogovoriti s EBRD-om da dokapitalizira HPB za 25 posto vlasništva i da mu osigura dugoročne kredite. O prodaji, i to putem tržišta kapitala, može se razmišljati za nekoliko godina, kad će se postići mnogo bolja cijena’, kaže Novotny.
Međutim, iz istupa ministra financija jasno je da vremena za čekanje više nema i da sebi ne možemo dopustiti luksuz da otežemo s prodajom i CO-a i HPB-a. Svjestan je toga i Novotny kojem nije jasno zašto se u Hrvatskoj proces privatizacije uopće zaustavio.
‘Prekasno je sad govoriti o rasprodaji nacionalnog bogatstva kad nam je vanjski dug 45 milijardi eura. Najuspješnije tranzicijske zemlje – Češka, Poljska i Slovačka – sve su prodale. Slovenija koja se tome opirala te je provela internu privatizaciju sad je u velikim problemima. Pokazalo se da je svježi, strani kapital nužnost. Zbog toga država treba prodati i preostali dio u Ini jer je i onako u drugorazrednom položaju’, poručuje Novotny.
Imaju ruske, turske, poljske ako nema "europskih".
dragi moji crosco će samo buknuti. kupnja se nemilo reda. kad god neko pljusne po bidu, nove količine se postavljaju i po većim cijenama. ovo je bombončić….
konsolidirano- dobit grupe 160 mil.
pih,sta ce privatni gazda da napravi od ove firme.