tiše nemoj da te čuju…bolje da smo tu samo nas nekolicina i dva mirovinca [lol]
Dokup se nastavio od strane mirovinskog fonda.
6. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 3.831 + 54
Znamo tko kupuje, već se vidjelo po promjenama ali netko i prodaje, po mom sudu mali ulagači, neki OIF u problemima, veći ulagač radi diverzifikacije ulaganja.
Ukoliko se nastavi tokom ove godine kupovina mirovinskih fondova, pbz fondova, moglo bi doći do nestašice dionica. Izvan top 10 je 30 000 do 40 000 dionica, te bi kontinuirana kupovina kroz 2 godine OMF mogla skupiti dobar dio te će se dionica tada prodavati uz premiju. Ukoliko institucionalni ulagači "nuđenjem" velikih paketa probali negativno utjecati na cijenu (psihološkim "štopanjem" cijene dionice) znaju da su u fokusu OMF te da bi ih vrlo lako mogli poklopiti nalozima i spriječiti njihove planove.
Stoga koje bi tvrtke po poslovanju trebale da prežive krizu a da među njima ne bude čakovečkih mlinova, nezadužene firme , izvrsne profitabilnosti, fantastične likvidnosti, ogromne financijske poluge sa mogućnošću akvizicija. Proizvodna firma u dvije grane mlinarstvo i pekarstvo, koje u recesiji ne bi trebale statistički značajno odstupati od proizvodnje prošlih godina. Dokazano po rezultatima od 1998.godine pa do danas prateći EPS tokom tih godina.
Trgovački dio će po mišljenju uprave NTL-a početi oporavljati u drugom dijelu godine.
Zapisao sam tu neke činjenice, vrijeme će pokazati što će se dogoditi, kriza me učinila dugoročnim ulagateljem u neke investicije do određene cijene po dionici.
6. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 3.906 3,72 Skrb. račun + 75
Moram naglasiti, kupuje se samo nema toga puno na prodaji bar na ovim razinama. Danas nije bilo trgovanja. U srijedu trgovano 57 komada, OMF kupio 75 komada ili je greška ili je OMF kupio 18 komada mimo burze. U Utorak promjena u top 10 nije bilo.
Ovdje je potrebno strpljenje u narednom periodu od bar 2 godine, pomalo će sve dolaziti u normalu a ima tko sad i skupljati količinu, neizvjesnosti više nema. Fondovi neka rade svoj posao, uprava neka se bori i dalje za rezultat te vreba prilike.
[/quote]
Kakve su šanse da čakovečki mlinovi idu malo u rizik i kupe npr. Đakovštinu?
Pa nisu pop..dili, koji će im …
Pa nisu pop..dili, koji će im …
[/quote]
Sinergija!
I konačno…najvažnije…dugoročno povećanje vrijednosti…na isti način su kupili trgovine Trgocentra koji je propao..a sad su tu napravili jako uspješan biznis (Metts) koji je jako zaslužan za dobro poslovanje firme…
Pa nisu pop..dili, koji će im …
[/quote]
Sinergija!
I konačno…najvažnije…dugoročno povećanje vrijednosti…na isti način su kupili trgovine Trgocentra koji je propao..a sad su tu napravili jako uspješan biznis (Metts) koji je jako zaslužan za dobro poslovanje firme…
[/quote]
Da imam veći paket dionica i da sam neki faktor na skupštini oštro bi se usprotivio takvom prijedlogu
jer bi isti pogubno djelovao po moj dionički kapital dok bi dioničare, vjerovnike i ostale interesne strane u Đakovštini takva odluka vjerojatno jako obradovala..
Sumnjam da će biti takvih prijedloga iako je kod nas po rođačkim i sličnim osnovama sve moguće… [sad]
Pa nisu pop..dili, koji će im …
[/quote]
Sinergija!
I konačno…najvažnije…dugoročno povećanje vrijednosti…na isti način su kupili trgovine Trgocentra koji je propao..a sad su tu napravili jako uspješan biznis (Metts) koji je jako zaslužan za dobro poslovanje firme…
[/quote]
Da imam veći paket dionica i da sam neki faktor na skupštini oštro bi se usprotivio takvom prijedlogu
jer bi isti pogubno djelovao po moj dionički kapital dok bi dioničare, vjerovnike i ostale interesne strane u Đakovštini takva odluka vjerojatno jako obradovala..
Sumnjam da će biti takvih prijedloga iako je kod nas po rođačkim i sličnim osnovama sve moguće… [sad]
[/quote]
Ti gledaš kratkoročno!
Dugoročno bi to mogao biti dobar posao…ako mogu uspješno (i to jako uspješno) voditi sličan biznis u međimurju…zašto nebi mogli u slavoniji…
Normalno tamo bi trebalo napraviti kompletno restruktuiranje poslovanje…i vjerojatno otpustiti dosta ljudi…ali ono što je najvažnije čakovečki mlinovi imaju znanje, sposobnosti i novca da tako nešto učine…nek se samo ugledaju u todorića…on kupuje propale firme…i pretvara ih u zlatni rudnik…
Kakve su šanse da čakovečki mlinovi idu malo u rizik i kupe npr. Đakovštinu?
[/quote]
To sam naveo kao mogućnost u diskusiji sa lopinom, kad je uspoređivao ove dvije tvrtke. Htio sam naglasiti koliko su jaki da bi mogli uz financijsku imovinu koju posjeduju uz korištenje kredita bez nekih poteškoća preuzeti DKVS. Management ima averziju prema riziku i zaduživanju(kao i ja averziju prema rizičnim ulaganjima u dionice kao DKVS) pa mislim da od toga neće biti ništa. Preferiraju stjecanje manjinskih udjela u firmama koje su u poteškoćama i postavljaju ih na zdrave temelje. Evo da se vidi i širina poslovanja mlinova citiram:
22. prosinac 2009.| Marija Brnić
Počeo otkup koštica za bučino ulje
Čakovečki mlinovi počeli su na polog uzimati koštice proizvođača bundeve iz cijele Hrvatske. Oko 95 posto uzgajivača bundeva bavi se tom kulturom zbog bučinih koštica iz kojih se proizvodi bučino ulje.
Stjepan Varga, dir. Mlinova Stjepan Varga, dir. Mlinova Problem je što je za njihovu daljnju obradu potrebna sušara s vlažnosti od 6 posto. Mnogi proizvođači su zbog takvih uvjeta odustali od uzgoja te kulture. Čakovečki mlinovi uzimaju bučine koštice na polog prema istom principu kao i žitarice. Mladen Hunjadi, voditelj Uljare, kaže da im uzgajivači većim dijelom prodaju koštice, dok ih manje uzima bučino ulje. Kako su, kažu u tvrtki, možda čak i jedini u Hrvatskoj koji se bave otkupom bučinih koštica, sve više im se javljaju proizvođači iz istočnog dijela Hrvatske. Ova je tvrtka među najvećim proizvođačima bučinog ulja.
Ovo sa Đakovštinom je samo igrokaz, već je sve davno prije dogovoreno s Žitom.
Toliko tećno ide da izgleda da je stvarno dogovoreno.I ova afera sa nestankom žita je napravljena
samo radi stvaranja što lošije slike o vrijednosti DKVS i tjeranju potencijalnih kupaca,a istovremeno
otvaranje prostora Žitu za što jeftinije preuzimanje i što većeg rezanja stećajne mase.
Ali ne bi trebali zanemariti da bi se pri kraju stećajnog postupka pojavi princ na bijelom konju
preuzme većinski paket kupnjom dionica i to kada sve bude dogovoreno..Vlasnička struktura u
DKVS 31% država,34% ESOP,12% sLPF
,23%mali dioničari može se za mali novac/recimo za pedesetak miliona kn/500.000 dionica po 100 kn/skinuti Žitu ispred nosa.Jedan jaki igrač kao što je ČKML bi u ovome mogao ostvariti veliku
dobit.Ako DKVS vrijedi kao što pokazuje bilanca mogla bi nastupiti borba za DKVS.
Nikada ne reci nikad.
Sa menađmentom kakav ima ČKML Đakovština postaje visokoprofitabilna firma.
Dokapitalizacijom ĆKML bi relativno lako skupio sredstva za ovu namjenu.Čak smatram da bi i vjerovnici rado prihvatili ovakav scenarij.
Nikad ne reci nikad.
Toliko tećno ide da izgleda da je stvarno dogovoreno.I ova afera sa nestankom žita je napravljena
samo radi stvaranja što lošije slike o vrijednosti DKVS i tjeranju potencijalnih kupaca,a istovremeno
otvaranje prostora Žitu za što jeftinije preuzimanje i što većeg rezanja stećajne mase.
Ali ne bi trebali zanemariti da bi se pri kraju stećajnog postupka pojavi princ na bijelom konju
preuzme većinski paket kupnjom dionica i to kada sve bude dogovoreno..Vlasnička struktura u
DKVS 31% država,34% ESOP,12% sLPF
,23%mali dioničari može se za mali novac/recimo za pedesetak miliona kn/500.000 dionica po 100 kn/skinuti Žitu ispred nosa.Jedan jaki igrač kao što je ČKML bi u ovome mogao ostvariti veliku
dobit.Ako DKVS vrijedi kao što pokazuje bilanca mogla bi nastupiti borba za DKVS.
Nikada ne reci nikad.
Sa menađmentom kakav ima ČKML Đakovština postaje visokoprofitabilna firma.
Dokapitalizacijom ĆKML bi relativno lako skupio sredstva za ovu namjenu.Čak smatram da bi i vjerovnici rado prihvatili ovakav scenarij.
Nikad ne reci nikad.
Mislim da bi dugoročno za dioničare čakovečkih mlinova bilo dobro da to kupe…ali managment ima averziju prema riziku…a i onako su zadovoljni postojećom vrijednošću tvrtke…tako da se drže one stare bolje vrabac u ruci…nego golub na grani…
Mislim da bi dugoročno za dioničare čakovečkih mlinova bilo dobro da to kupe…ali managment ima averziju prema riziku…a i onako su zadovoljni postojećom vrijednošću tvrtke…tako da se drže one stare bolje vrabac u ruci…nego golub na grani…
Đakovština je i tako namještena Žitu. Ostaje samo za nadati se da ju Žito neće otkupiti kroz stečaj jer u tom slučaju dioničari DKVS od toga neće vidjeti niti 1 kn i sve bi izgubili. Preuzimanje DKVS od neke druge fime (pa tako i od CKML) u ovakvoj recesiji možemo zaboraviti. [embarass]
U skladu sa očekivanjima, te unatoč recesiji, kako sam i tvrdio rezultati čakovečkih mlinova ne odstupaju puno od prosjeka zadnjih 12 godina(npr EPS 230kn).
http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=CKML-R-A
Izdvajam odokativnom metodom:
EPS OKO 207 KN
P/E 16
P/B 0,87
Veliki rast financijske imovine(preko 33 milijuna kn),ukupno preko 126 milijuna kn(dugotrajna + kratkotrajna).
Posebno naglašavamo da su izvješća privremena jer se još uvijek vrše knjiženja za 12. mjesec
2009.godine, a pojedini dokumenti još se očekuju. Zbog nedostatka vremena ( kratkoće roka za
njihovu izradu) i nedostaka dokumenata pri izradi financijskih izvještaja za četvrto tromjesečje 2009.
g. uključene su značajne procjene.
Međuizvještaj poslovodstva za četvrto tromjesečje 2009.g.
Posljednji kvartal 2009. g. je kod Čakovečkih mlinova predstavljao je zlatnu krunu na kraju
jedne teške godine.
Svi problemi koji su se generirali tijekom prva tri kvartala (zabrana rada nedjeljom, nesređeno
stanje odnosa cijena mlinskih sirovina i gotovih proizvoda) postepeno su velikim trudom i
zalaganjem cijele tvrtke prevaziđeni.U posljednjem kvartalu 2009. otkupljene su planirane količine kukuruza iz organizirane proizvodnje, te bučnih koštica za potrebe proizvodnje ulja.
U svom proizvodnom asortimanu Čakovečki mlinovi imaju sve vrste pšeničnih, raženih i
kukuruznih brašna i krupica, stotinjak vrsta kruha, peciva i kolača, bučino ulje, kaše (ječmena
i heljdina).
Više od 50 % ukupnog prihoda Grupe ostvaruje trgovina, a po oko četvrtinu ukupnog prihoda
ostvaruje se u pekarstvu i mlinarstvu.
Društvo i dalje sve svoje obveze podmiruje u zakonskim i ugovornim rokovima.