Kolega nino, svaka čast na trudu, ali na ovoj temi traje vaš unilateralni monolog..
Inače smatram CHAG jako dobrom dionicom. Čudno da je interes tako mali..

Da, slab interes među malim ulagačima i investitorima te je dionica totalno nelikvidna promatrajući u dužem vremenskom periodu!
Premda u zadnjih pola godine, trguje se i dokup smo napravili ja, HPB global oif 1499 komada i Raiffeisen Balanced OIF 571 komad, trezor 10% vl.dionica te još par malih ulagača!
Izešli su Kd victoria i Hypo OIF-ovi! Imate sve na zadnje 2-3stranice ove teme ali nekad ponovim što sam već napisao jer eto vi spomenete manjak interesa za ovom dionicom.

Misli, analizu i nedoumice prenio na ovaj forum, kao i na drugi forum gdje također smo napisali par komentara o ovoj dionici.
Meni je CHAG pola portfelja i možda još dokupim, dionica mi je solidna=firma kvalitetna, daju redovnu dividendu(20 kn po dionici), te naglašavam nisam objektivan ali možda i stambena štednja od 30 000 kn bude investirana ovdje(dokup premda sam dosta izložen ovdje)!

Na 400 kn ima još 113 komada za kupiti pa ukoliko netko kupuje po fundamentima a posjeduje sredstva koja neće trebati neko duže razdoblje, prilika je tu.

Napravit ću usporedbu sa još 2 firme iz bližeg okruženja sa kojima Chromos agro posluje i surađuje, te postat ovdje da bi po fundamentima mogao donit neki zaključak.

BASF cijena dionice 43-44 EURA trenutno..
Earnings per share (€) 7, 8 U vremenskom razdoblju 2000.-2009.
1.01 4.86 1.30 0.81 1.83 2.86 3.19 4.16 3.13 1.54

Return on assets (%)
9.9 3.1 8.4 7.4 13.2 17.7 17.5 16.4 13.5 7.5

Dividend per share (€) 7
0.65 0.65 0.70 0.70 0.85 1.00 1.50 1.95 1.95 1.70

Stockholders’ equity 2004.-2009. :
16,602 17,523 18,578 20,098 18,722 18,609

Long-term liabilities
10,372 9,762 12,733 14,222 15,843 20,979

Short-term liabilities
8,474 8,385 13,980 12,482 16,295 11,680

Total stockholders’ equity and liabilities
35,448 35,670 45,291 46,802 50,860 51,268

Sales(prihodi) tokom godina
35,946 32,500 32,216 33,361 37,537 42,745 52,610 57,951 62,304 50,693

P/S na ovoj razini oko 0,8 za 2009.
P/ B na ovoj razini je oko 2,3

CHROMOS AGRO d.d.
Osnovni fundamentalni pokazatelji
P/S 0,24 4/09
P/E 5,49 4/09
P/B 0,16 4/09
BVPS 2.135,01 4/09
EPS 63,70 4/09
ROE 2,98% 4/09
ROA 2,05% 4/09
Dug/kapital 43,50% 4/09
Dividenda CHAG-R-A
2010. 2009. 2008.
Dividenda 20,00 19,00
Divid. prinos 5,71% 5,43%

Dakle, dionica je prije 2 godine vrijedila 1800 kn a u zadnjih godinu dana pala sa 700 kn na 260 kn te se trenutno trguje po 400 kn i tvrdim da je bezobrazno jeftina. Napomena vezano za rezultate godišnjeg izvještaja da nije konsolidirano, te pad konsolidiranih prihoda za prvih 9 mjeseci je ispod 10% te tako može se očekivati da će biti i konsolidirani izvještaj. Zanemari li se cijela dobit koju su ostvarili i neka posluju sa 0 kn profita, po P/B i P/S oko 0,2 dolazimo do zaključka da je podcijenjena najmanje 7 puta u odnosu na basf, dakle postoji znatna podcijenjenost.

Cijena dionice kompanije BASF ostvarila je dobre rezultate tijekom 2009. godine. S porastom od 57 posto, odnosno 67 posto sa reinvestiranom dividendom, dionice kompanije BASF ostvarile su značajno bolje rezultate od prosjeka indeksa DAX 30 i EURO STOXX 50.

haha. a da se neko postavi radije na 360 pa da vidimo ide li po bidu
[lol]
Daj uzmi još tri nicka, ovako nece ici [lol]

Established in 1873, Cinkarna Celje was originally engaged in metallurgy, but after 1968 chemical processing became the company’s primary activity, and today its core business is oriented towards the production and marketing of titanium dioxide pigment.

Today Cinkarna Celje is one of the largest chemical-processing companies in Slovenia. It is a joint stock enterprise employing over 1,100 people and generating more than 150 million euros in sales revenues per annum, with exports into demanding global markets accounting for more than 80 percent of this total.

Year 2006 Year 2007 Year 2008
No. of shares 814.626 814.626 814.626
Market capitalisation as of 31st December 91.783.100 116.646.297 58.653.072
Market value as of 31st December 112,7 143,2 72,0
Market price (average) 103,3 151,4 120,6
Book value of the share as of 31st December 116,4 123,2 120,0
Minimum price during the year 96,4 112,7 70,0
Maximum price during the year 112,7 183,8 154,2
Net return on ordinary share 6,86 7,47 0,98
Price to earnings ratio (P/E) 16 19 73
Annual yield on equity (as %) 9,5 27,1 -49,7
Annual dividend yield (as %) 2,5 1,8 1,8
Annual dividend remunerated (per share) 2,71 2,92 3,22
Total annual dividends remunerated 2.209.594 2.379.562 2.617.517

Year 2006 Year 2007 Year 2008
Sales (EUR million) 150,7 156,7 131,6
Net profit (EUR million) 5,6 6,1 0,8
Equity (EUR million) 94,9 100,3 97,7
No. of employees 1.144 1.131 1.113
Liquidity coefficient 1,03 0,96 0,83
Debt ratio (debt / assets) 42% 40% 42%
Operating revenues / operating expenses 1,07 1,07 1,03
Net profit / sales revenues (ROS) 3,70% 3,9% 0,6%
Return on investment (ROI) 5,20% 4,9% 2,8%
Return on assets (ROA) 2,80% 2,9% 0,4%
Return on equity (ROE) 6,30% 6,7% 0,8%
Net return on ordinary share 6,86 € 7,47 € 0,98 €

Dakle, po kretanju cijene dionice unatrag 5 godina slična Chromos agru sa bitnom činjenicom da je manje pala u postotku od chromos agro.
Na dan 31.3.2005. godine cijena je bila 121 euro te u rastućem trendu doseže vrhunac u lipnju 2007. godine od 181 euro po dionici. U 2008. godini pada na 70 eura po dionici, da bi u ožujku 2010.godine došla na razinu od 46 eura po dionici.

Cinkarna Celje je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 100,6 milijuna eura prihoda od prodaje, što je u odnosu na isto razdoblje lani 5 posto manje te 11 posto manje od planiranih prihoda.

Čista dobit iznosi 832.000 eura, dok je u istom razdoblju lani iznosila 2,3 milijuna eura. Planirana je dobit iznosila 1,5 milijuna eura.

Ukupna vrijednost izvoza pala je za 3 posto na 84,5 milijuna eura. Poduzeće je u osnovna sredstva uložilo 3 milijuna eura, odnosno 5,3 milijuna eura manje nego u prvih devet mjeseci 2008. Od početka godine zaduženost Cinkarne Celje smanjila se za 8 milijuna eura i najmanja je nakon 2004. godine.

PER SHARE
Dividends PER SHARE 1.28 ; 2,42 – se kretala po godinama u tom razmaku, rastuća dividenda od 2000. godine.
Dobit po dionici se kretao u razmaku od 7,82 do 0,98 EPS u periodu 2000.-2008.
BVPS se kretao na razini oko 120 euro tokom godina.
Broj dioničara je sada oko 1800 te se tokom godina smanjivao.

Analyst Estimates BASF

Revenue Est 2010 2011
Revenue Avg. Estimate 54.36 B 57.47 B
CashFlow per share 6.64 7.47
Ebitda Avg. Estimate 8.97 B 9.97 B
Ebit Avg. Estimate 5.81 B 6.83 B
Pre-Tax Profit Avg. Estimate 5.29 B 6.24 B
Net Profit Avg. Estimate 2.81 B 3.40 B
Dividend per share 1.84 2
Net Assets per share 19.54 20.97

Dobro, neka je i ova dionica BASF skuplja od Chromos Agro po fundamentima 10 do 12 puta – gledajući P/B, gledajući P/S skuplja je 4 puta. Predviđanja analitičara za BASF govore da bi im u naredne 2 godine P/E bio oko 15 (sada je cijena 44 eura), dividenda oko 4 % na ovu cijenu.

Za Chromos agro zanemari li se cijela dobit(nekonsolidirana) koju su ostvarili i neka posluju sa 1 kn profita, po P/B i P/S oko 0,2 , daju 5 % dividendni prinos na cijenu od 400 kn, te neka i naredne 2 godine posluju sa 1kn ukupnog profita dolazimo do zaključka da je najmanje 3 puta jeftinija i bolja kupnja od renomirane firme koja ima svoju podružnicu(d.o.o.) u Hrvatskoj i posluje ovdje nekih 10-etak godina.

Sada je apsurd što chromos agro dugi niz godina posluje sa dobiti, te je realno očekivati dobit/skromniju/ u narednim godinama.
Trenutni P/E za konsolidirani 9.mjeseci 2009 je ispod 10 a nekonsolidirani P/E 2009.je oko 6 !!!

Sumirajući za Cinkarna Celje, dolazim ukratko do ovih podataka:
P=47 / B = 120 === 0,39
P=47 / E =1 === 47 (za 2008. i 9 mjeseci 2009.)
P / S bi trebao biti oko 0,33 za 2009.
Dividends PER SHARE 1.28 ; 2,42 – se kretala po godinama u tom razmaku, rastuća dividenda od 2000. godine.
Dobit po dionici se kretao u razmaku od 7,82 do 0,98 EPS u periodu 2000.-2008.

U 2009.godinu nije bilo dividende jer je EPS u 2008. bio oko 1 euro po dionici.
Cinkarna Celje je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 100,6 milijuna eura prihoda od prodaje, što je u odnosu na isto razdoblje lani 5 posto manje te 11 posto manje od planiranih prihoda.

Čista dobit iznosi 832.000 eura, dok je u istom razdoblju lani iznosila 2,3 milijuna eura. Planirana je dobit iznosila 1,5 milijuna eura.

CHROMOS AGRO d.d.
Osnovni fundamentalni pokazatelji
P/S 0,24 4/09
P/E 5,49 4/09
P/B 0,16 4/09
BVPS 2.135,01 4/09
EPS 63,70 4/09
ROE 2,98% 4/09
ROA 2,05% 4/09
Dug/kapital 43,50% 4/09
Dividenda CHAG-R-A
2010. 2009. 2008.
Dividenda 20,00 19,00
Divid. prinos 5,71% 5,43%

Dobro, neka su na NYSE dionice istog sektora skuplje 15-20 puta, neka je BASF iz Njemačke sa kojim posluje CHAG-r-a i koja djeluje na području Hrvatske skuplja 5 -10 puta po cijeni dionice gledajući P/B i P/S premda i P/E je chag trenutno 3 puta jeftiniji(zadnji parametar P/E zanemarite) .
Dividendni prinos je veći kod CHAG, ali zanemari i to.

Ne mogu prihvatiti da firma iz Slovenije-Cinkarna Celje, po likvidnosti slična Chag-r-a, po fundamentima je 2 puta skuplja gledajući P/B, 2 puta je skuplja gledajući P/S, a trenutni P/E Cinkarna Celje je 47 u odnosu na CHAG-r-a gdje je P/E 6 (nekonsolidirani), za prvih 9.mjeseci konsolidirani je P/E ispod 10 — dakle, najmanje 4 puta skuplja gledajući zaradu u ovoj godini.
Opet velim, zanemarimo dobit Chromos Agra, uzmimo da posluje sa ukupnim profitom od 1kn, isplaćuje dividendu/5%prinosa/ više od bilo koje firme iz sektora koji sam usporedio.

Naravno, Chromos Agro surađuje i posluje sa Cikarnom kao i sa BASF-om, te dovodi do zaključka da je apsurdno da mora biti najmanje 2 puta cijena dionice jeftinija od Cikarne celje, ili bar 4 puta jeftinija od BASF-a!!!!

Zaključak bi bio da Chromos Agro unatoč solidnog poslovanja(trenutno dobit bolja od firmi koje sam usporedio), bolje dividendnom prinosu, te daleko bolje P/B i P/S, vrijedi manje od svih firmi sektora sa kojima sa napravio usporedbu—sfera vjerovali ili ne?!

2.11. Donošenje odluke o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu
http://www.zse.hr/default.aspx?id=29533

Kolega, nažalost ste pomiješali dionice!

Ovo što se povlači je CHBL u većinskom vlasništvu (86,32%) Helios Domžale iz Slovenije, a ne CHAG [wink].

Struktura dioničara CHAG-a je prilično disperziranija (iako Čovići & familija drže 60ak postotaka).

A da ne velim da se (iako oboje nasljednice nekadašnjeg SOURa Chromos) obje bave različitim aspektom poslovanja…
CHAG – Chromos Agro
CHBL – Chromos boje i lakovi
[smiley]

Imaš pravo. Ni meni nije bilo baš jasno pa sam išao još jednom provjeriti.

OVAKO JE TO BILO DAVNE GODINE IZ OVOG ASPEKTA, tvrtka CHAG-R-A je kroz godine gubila tržište i padali prihodi od prodaje ali posluju uz dobit skromniju dugi niz godina.
četvrtak, 18. travnja 2002.

Chromos-agro u potrazi za tržištima
ZAGREB, 17. travnja –
Dioničko drušštvo Chromos agro primjer je snalažžljive i uspješšne tvrtke koja u svojoj poslovnoj politici vodi računa o svemu – o tržžišštu, razvoju, ulaganjima, prihodu, dohotku, dividendi za 270
svojih dioničara. Tvrtka je sto posto privatizirana i držži 60 posto hrvatskog tržžiššta sredstava za zašštitu bilja, a nastala je 1989. godine. Njezina proššlost zapravo je stalno traganje za tržžišštima.
Jošš 1985., kad se višše nije moglo poslovati na ruskom tržžišštu, Chromos-agro preorijentirao se na onadašnje jugoslavensko tržžiššte. Kad je i tamo doššlo do krize, tvrtka je potražžila izlaz na
hrvatskome tržžišštu, gdje i danas efikasno posluje. Sa 175 zaposlenih, s tri diskonta, Chromos-agro se
razvijao i tako što je kupovao tvrtke za koje je držžao da mogu unaprijediti njegovo poslovanje. Tako je pod svoje okrilje uzeo BC Institut, koji je najveći hrvatski proizvođač sjemenske robe,zatim je stvorio Chromoskoeks, koji proizvodi ambalažu za pesticide, te Chromos-eko koji se bavi proizvodnjom kemikalija za pitke i otpadne vode. Nije samo to činilo razvojChromos-agra. On je ulagao i u temeljnu proizvodnju sredstava za zašštitu bilja, i to kontinuirano godiššnje po 2,5 do 5 milijuna kuna, ostvarujući tako petogodiššnji lagani rast i postigavšši da bude vodeća hrvatska poslovna
kuća u toj branšši. Svoje interese i tržžiššte Chromos-agro naššo je u poslovanju s poljoprivredno-prehrambenim kombinatima i s agrokompleksom plasirajući u tu grupaciju svoje proizvode. Kad je svojedobno zapao u nelikvidnost, a poljoprivreda mu nije mogla odmah plaćati robe, u Chromos agru
je povučen poslovni potez koji je ublažžio takvo stanje. Uvedeno je plaćanje robom (pššenica, ššećer, braššno, kukuruz, stočna hrana…za pesticide i sjeme), što su osiromaššeni PIK-ovi u velikim
problemima prihvatili i tako je nastao model kompenzacijskih poslova, kakav je poznat malo gdje u svijetu. Izbjegnuta je tako zamka nelikvidnosti, a nađen je put naplate dugova, koji funkcionira.
Kako kažže predsjednik Uprave Chromos agra Krunoslav Čović, taj je model stabilizirao poslovne odnose i Chromos-agru omogućio da stvara ukupan prihod i dohodak veći od hrvatskog gospodarskog prosjeka za tvrtke takve veličine. Prihod se u 2001. kretao izmeðu 450 i 500 milijuna kuna, a prihod
po zaposlenome oko 1,8 milijuna kuna, što je veliki domet u usporedbi s mnogim drugim tvrtkama. A dohodak tj.dobit, koji se kreće izmeðu 15 i 20 milijuna kuna, dovoljan je za prošširenu reprodukciju kao i za isplatu dividendi dioničarima. U svojoj poslovnoj politici Chromos-agro vezan je i na
inozemstvo, gdje pribavlja sirovine potrebne za proizvodnju. Ima tri velika dobavljača, jedan je iz ŠŠvicarske, tvrtka Syngenta, drugi je njemaèki BASF, a treći je Dow Agro iz SAD i ta poslovna
suradnja dobro funkcionira.
Godiššnji uvoz kreće se između 15 i 20 milijuna eura, to podmiruje suvremenu Chromosovu proizvodnju. Izvoz nije velik, ali se čine koraci da se poveća. Nastoje uspostaviti poslovne veze i
plasirati robu u bivšše zemlje istočnoga socijalističkoga bloka te u Rumunjsku i Bugarsku,a težži se pridobivanju i tržižššta zemalja bivšše Jugoslavije. O planu za 2002. godinu Krunoslav Čović ističe prihod
izmeðu 480 i 500 milijuna kuna. To znači da se neće bitno povećavati spram 2001. godine. Očekuje se i proizvodnja od oko 3500 do 4000 tona pesticida. Velikih razvojnih skokova neće biti, nego će se nastaviti s postupnim daljnjim osuvremenjivanjem proizvodnje.