Tako je. Idi pisi na dionice o kojima se malo zna i koje su manje eksponirane. Recimo KODT. [smiley]

Svi pisu afirmativno o dionicama koje imaju. Naravno pretjerivanjem se moze postici suprotan efekt jer ljudi pocinju sumljati.

Mislim da su Ninini postovi vrlo informativni i korisni. Ja ne ulazim u ovako nelikvidne dionice, ali za nekoga ko planira dugorocno ulaganje u agro sektor mozda je CHAG vrijedan razmatranja.

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/110560/Do-pesticida-u-Hrvatskoj-bez-ikakvih-papira.html
Za kupnju pesticida početkom ove godine potrebno nam je bilo jedino 55 kuna. Certifikat o znanju za rukovanje pesticidima, potvrda o registriranom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili poduzeću, osobna iskaznica, ništa od toga u Hrvatskoj nije nužno prilikom kupnje preparata kojima se može otrovati ljude, kukce, pčele i domaće životinje.

Chromos Agro je u GFI 2009.g.navodio da je tržište konfuzno ali da surađuje samo s onim koji "imaju potrebne papire" koji se navode.

Postoji i druga mogućnost – u svom selu čekati dolazak posebnog kamiona CROCPA-a, udruge proizvođača sredstava za zaštitu bilja, koji će preuzeti ambalažu, koju su njene članice, agrokemijska poduzeća, plasirale na hrvatsko tržište. U udrugu CROCPA učlanjeno je 11 kompanija koje proizvode i uvoze 89 posto svih pesticida registriranih u Hrvatskoj.
Chromos agro je član CROCPA-a.

Samo 2009. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 3879 tona pesticida, uvezeno 5760 tona, a nešto više od tisuću tona izvezeno je iz zemlje, podaci su Hrvatske gospodarske komore.
U periodu unazad pet godina Hrvatska je najviše pesticida uvezla 2007. godine, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore. Te godine u zemlju je uvezeno 8198 tona pesticida, što je za trideset tona više nego 2008. godine. Prije toga, 2006. godine uvezeno je 7738 tona pesticida. Potrošnja je naglo opala u 2009. godini kada je uvezeno 5760 tona. Na primjeru rekordne 2007. godine može se, okvirno, izračunati ukupna količina koja je te godine bila namijenjena hrvatskom tržištu. Zbrajanjem uvezene i proizvedene količine pesticida dobiva se 13020 tona. Oduzimanjem izvezene količine pesticida dobivamo da su našem tržištu bile namijenjene 10473 tone pesticida.

Zanimljivu usporedbu(bar meni) ću napraviti u vezi EBITDA i potrošnje pesticida na primjeru chromos agra.
2007. 2008. 2009. 2010.
EBITDA (u mil.kn) 19 14,4 9,9 11,5

Ukupna potrošnja(pesticida u tonama) je u 2007. je bilo rekordnih 10473 tona za hrvatsko tržište, od toga je uvezeno 8198 tona pesticida a zbrajanjem uvezene i proizvedene količine dobiva se 13020 tona.
U 2009.je uvezeno 5760 tona pesticida, a proizvedeno je 3879 tona pesticida.

Po ovom je došlo do oporavka tijekom 2010.godine gledajući EBITDA chromos agra što se tiče potrošnje pesticida, za 2010.g.nemam informaciju jer se iz članka ne vidi.

Moram nadopuniti i ukazati na pogrešku izračuna EV jer kod chromos agra je on manji a ja sam prenosio podatke u prijašnjim postovima sa mojedionice.com.
Na primjeru FRNK-r-a, je jedan kolega "korkut" mi ukazao na to i moram priznati da je u pravu premda na mojedionice.com na drugi način računaju.
EV: računa se kao (tržišna kapitalizacija + dug – novac – kratkotrajna fin. imovina)
Pošto chag-r-a ima kratk.potraž. veća od kratk.obveza, tada kratk.obveze ne bi trebalo ubrajati kao dug pri izračunu jer ni kratk.potraž. ne ubrajamo u novac kad to računamo.

Dakle,
EV = 46 mil.kn +19,5 mil.kn – 17,5 mil.kn = 48 mil.kn

EV/EBITDA 4,2

@James Knox, je stavio lijep prikaz i dokument za tvrtke(na stranici prije) te se vidi da je u ovoj krizi EV/EBITDA ovog sektora pao na 6, dakle opet je izrazita podcijenjenost.
U prosjeku zadnjih godina je 7-8 EV/EBITDA a za Chromos je historic EV/EBITDA čak i niži od ovih 4 jer se krivo računa na mojedionice.com!

@kerempuh je stavio prema krivom izračunu prezetom sa mojedionice.com EV/EBITDA historic 5 za chag a ovo je i niže od 3 ja mislim.

Banovci d.d.(glavna djelatnost) – uzgoj žitarica (osim riže), mahunarki i uljanog sjemenja uz proizvodnju mlijeka.

BANOVCI D.D., zasijano bilje, broj hektara zemljišta, broj kilograma.

Biljna vrsta:
Krumpir, Povrsina 21,3446 ha (banovci); chromos agro 6 ha. —- 340.241 kg + 60.000kg = 400.000 kg
Pšenica, 57 ha 339.220 kg
Kukuruz, 10,64 ha, 17.620 kg kukuruza

Glavne djelatnosti tvrtke(grupe chromos agro) su proizvodnja pesticida i drugih agrokemijskih sredstava, proizvodnja ambalaže od plastike, trgovina na veliko, uglavnom sjemenskim robama, specijalnim gnjojivima, poljeoprivrednim alatom, te proizvodnja žitarica, mahunarki i drugih poljoprivrednih kultura uz proizvodnju mlijeka.

Struktura prihoda:
– 135 mil .kn pesticidi ( 75% ukupnih prihoda), osnovna djelatnost
– 20 mil. Kn (Trg.roba)
– 10 mil.kn prihodi iz inozemstva(pesticidi, osnovna djelatnost)
– 8 mil .kn (agrar, žitarice, mlijeko..)
– 4,5 mil. Kn (prihodi od najma)
– 3 mil. Kn (prihodi od subvencija, naknada)
– 2 mil .kn (prihodi od ambalaže)

Struktura imovine:
– 48 mil.kn materijalne imovine (nekretnine, postrojenja, skladišta, oprema, uredski prostori, robne kuće, upravne zgrade… )
– 22 mil. kn (zemljišta građevinska)
– 245 mil.kn ( kratkotrajna imovina):
– 115 mil.kn zalihe(roba, gotovi proizvodi, nekretnine namijenjene prodaji oko 45 mil.kn)
– 101 mil.kn potraživanja
– 18 mil.kn novac i kratkotrajna financijska imovina

Dakle, materijalna imovina u vrijednosti 230 mil.kn je amortizacijom(prevelikom) svedena na 48 mil.kn, odnosno tolika je zbog investiranja u materijalnu imovinu tokom zadnje 2-3 godine ili ti ga skoro cijelu imovinu su amortizirali prije ove krize u 18 godina poslovanja.
Nekretnine su stekli podjelom imovine te novim stjecanjem od svojih dužnika po cijenama 500 DEM/m2 , 1000 DEM / m2 i 1500 DEM/ m2 a danas to vrijedi u bilanci 0kn zbog amortizacije odnosno realno vrijedi oko 2000-3000 eura po kvadratu jer su dobre lokacije.

Zemljišta koja posjeduju su na području Žitnjaka i Radničke ceste su imali od pretvorbe i privatizacije te su ih stekli podjelom imovine bivšeg Chromosa(vidljivo iz podjele imovine drugih poduzeća). Pri reviziji pretvorbe i privatizacije drugih poduzeća vidi se da su zemljišta vrednovana za lokaciju Žitnjak 80 DEM / m2, Radnička cesta 140 DEM / m2.

http://www.poslovni.hr/vijesti/viadukt-razmislja-o-gradnji-poslovnog-kompleksa-171031.aspx
Riječ je o zemljištu površine 32,5 tisuća četvornih metara na zagrebačkoj Radničkoj cesti.

Viadukt bi se zbog toga teško mogao zadužiti za ovu investiciju koja mu nije osnovni posao. Kada bi Viadukt prodao zemljište za minimalnih 150 eura po četvornome metru, osigurao bi približno 36 milijuna kuna.

Atraktivne lokacije na zagrebačkoj Radničkoj cesti, gdje je Viaduktovo zemljište, sve češće su meta investitora. LS Property je za zemljište u istoj zoni, ali s manjom izgrađenošću, platio 270 eura po četvornome metru 2007. godine.

Tvrtka ima posljednjih godina dobit(nekonsolidiranu) na razini 4-6 mil. Kn iz osnove djelatnosti a zbog preuzimanja Banovca d.d. u predstečajnom postupku su tijekom 2008.g. ostvarili konsolidirani gubitak te imaju manju dobit u recesiji jer nisu uspjeli restrukturirati u kratkom roku gubitaša Banovce d.d. ali zbog dobre situacije u poljoprivredi i rasta cijena mogli bi očekivati pozitivni neto rezultat u 2011.godini.

KORISNIK ADRESA UDIO
CHROMOS AGRO, D.D. ZAGREB, ŽITNJAK 0BB 1/1

Ukupna površina katastarskih čestica: 137.168 m2

Od ovoga je 80.000 m2 se odnosi na građevinsko zemljište koje se u bilanci vodi sa 22 mil.kn.

Prodaje zemljišta
Vlasnik AP-a Varaždin Ivan Biškup je prije samoubojstva 2007. godine prodao 62.000 četvornih metara zemljišta na zagrebačkoj Radničkoj cesti za 16,6 milijuna eura. Ondje će niknuti toranj i trgovački centar LS Propertyja.

Zemljište na Žitnjaku sam procjenio 500 Eur po m2 jer je Badel za svoje zemljište koje se isto nalazi u blizini, na Žitnjaku, postigao cjenu od 545 Eur/ m2.

Žitnjak INA 25.000 m2 platila 35 mil. Kn.

Na prostoru Munje na Žitnjaku, koji sa širom zonom Kozari boka čini 27 hektara, trebalo bi se, osim škole, vrtića i poslovnog nebodera, graditi čak 1.835 novih stanova. Munja je ucrtana kao gradski projekt, ali Grad Zagreb nije uspio otkupiti 11 hektara na kojima je tvornica, a gdje su gradski oci najavljivali gradnju stanova prema zagrebačkom modelu, no zasad nema konkretnog dogovora. Miloloža nije otkrio kolika bi mogla biti cijena zemljišta, iako se špekuliralo o oko 500 eura po kvadratu, jer, kao što kaže, oni nikad nisu tražili kupce niti su formirali prodajnu cijenu.

DAKLE, ZEMLJIŠTE I ZGRADE NA LOKACIJI ŽITNJAK BI MOGLE PROĆI PO CIJENI OD 500 EURA PO M2 JER IPAK JE TO 20-30 SKLADIŠTA(POSTROJENJA, ZGRADA, NEKRETNINA…) I 80.000 ČETVORNIH METARA ZEMLJIŠTA I TO BI MOLO VRIJEDITI KONZERVATIVNOM PROCJENOM 70 MIL.EURA!!!

Bijeg iz Zagreba
Stipan Bilić, direktor HUP-ove Udruge poljoprivrede i prehrambene industrije, u siječnju je ponovno upozorio na rast cijena komunalnih usluga, pogotovo u Zagrebu. Tako cijena vode bez PDV-a za gospodarstvo umjesto 4,9 kuna po kubičnom metru od početka ove godine iznosi 7,4 kune, što je poskupljenje od preko 50 posto. Istodobno je cijena pročišćavanja vode sada 21,2 kune po kubičnom metru, umjesto ranijih 17,99 kuna (18 posto više).
“Naknada za pročišćavanje vode prije tri i po godine bila je 1,31 kunu po kubičnom metru pa ispada da je samo ta usluga poskupila 1600 posto. Istovremeno se državi plaća i vodna naknada za već pročišćenu vodu, i to u visini od jedne kune“, upozorio je Bilić, dok je Vladimir Kovačević, direktor CRO-industrije HUP-a, dometnuo kako zbog takvog ritma poskupljenja barem 10-ak poduzeća razmišlja o tome da svoje pogone izmjeste iz Zagreba. Poznato je da su Tehnopaneli već otišli u Zabok, što im je, kažu u tvrtki, spasilo proizvodnju, otišla je i Elka, a Chromos Agro, najveći domaći proizvođač sredstava za zaštitu bilja, također je objavio da razmišlja o odlasku jer će mu troškovi vode, struje, komunalne naknade, zbrinjavanje ambalaže i odvoz smeća u ovoj godini porasti za milijun kuna, s pet na 6,5 milijuna kuna.
——

Koliko vrijedi 137.000 Četvornih metara na Radničkoj cesti uz napomenu da oko 80.000 četvornih metara otpada na građevinsko zemljište?
Da li je to 22 mil.kn kao što se vodi u bilanci iz vremena 1990.-ih?
Koliko vrijede nekretnine, zgrade, postrojenja, skladišta? (u bilanci piše 185 mil. kn akumulirane amortizacije).

Uz navedeno chromos još posjeduje nekretnine i skladišta, robne kuće u Koledničkoj, Jastrebarsko, Pisarovina, Omiš, ulica grada Vukovara( udio u chromos toranj)….

p.s.kad bi prodali bar 40.000 četvornih metara po 250 eura po kvadratu to bi bilo 10 mil.eura što je dovoljno da cijeli dug otplate prema dobavljačima, bankama….
Dakle kapital je 192 mil.kn, revalorizirani kapital je preko 500 mil.kn, tvrtka na ZSE vrijedi oko 50 mil.kn!!!!

Dosta dobra kvartalna izvješća:

http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/CHAG-fin2011-1Q-NotREV-K-HR.pdf
http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/CHAG-fin2011-1Q-NotREV-N-HR.pdf

Najbolji dio je rast prihoda i dobiti. U revizorskom izvješću za prošlu godinu stoji informacija o novim ugovorima o prodaji, koji bi trebali znatno poboljšati rezultate u ovoj godini. Nadajmo se da je ovo preokret dugogodišnjeg trenda opadajućih prihoda. Nino, daj ti napravi detaljniju analizu.

Nekonsolidirani revidirani godišnji izvještaj:

http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/CHAG-fin2010-1Y-REV-N-HR.pdf

Uh, vrijednosna usklađenja su nekih 60% veća u odnosu na prethodnu godinu a i prethodne godine su dosta visoka vrijednosna usklađenja.

Nekonsolidirana dobit najmanja u zadnjih 10-etak godina, "mizernih" 2,5 mil.kn .

poslovanje je bolje u odnosu na 2009.godinu ali "računovodstvena kreativnost" i/ili problemi naplate:
– vrijednosna usklađenja veća 4 mil. kn
– amortizacija veća za 1,1 mil .kn
– prihodi manji za 6 mil.kn
– finan.rashodi veći za 1,3 mil.kn (ulaganja u mater.imovinu financirane kreditima)
…..

p.s.gledajući portfeljno, dosta sam očekivao od CHAG po poslovanju i prinosu ali su me razočarali, dakle lošije od očekivanja.

Solidno.
Kvartalni izvještaj je u skladu sa mojim očekivanjima a prihodi su značajno rasli, čak 10 mil.kn veći odnosno iznose 55,5 mil.kn.
Uspoređujući sa 1.kvartalom prošle godine, uočljivo je zadržavanje rashoda na sličnoj razini te je dobit kvartala veća za "samo 2 mil.kn". Kreativno računovodstvo ili promjene u zalihama proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda krije činjenicu da je poslovanje "bolje od očekivanja".

Naime, spomenute "zalihe" ukazuju na dodatnu razliku od 7,5 mil .kn gledajući kvartalne izvještaje ali povijest nam govori da je taj broj u mil.kn vrlo neizvjestan odnosno značajno varira te se ne bih toliko bazirao na tom podatku.

Dakle, izvješće je solidno a ukoliko uzmemo u obzir navedne "promjene u zalihama", kvartalni rezultat je nadmašio moja očekivanja odnosno preokret u poslovanju je vidljiv.