sve to će kupiti kutjevo a njemu če biti pripojeno istravino, a 89,9% kutjeva ima božjakovina. zato smatram da je božjakovinu trebalo i treba kupovati a ne kutjevo jer kutjeva nema puno na tržištu i previše je nelikvidna. enver će sve akvizicije u poljoprivredi staviti pod božjakovinu, a ove ostale pod ostale firme koje se bave naftom i kemijom. pogledaj slike koje je poslala gospođa patka pa ćeš vidjeti da su to prilično moderni pogoni koji se zbilja nemaju čega sramiti. i inače, pohvale patki jer samo pravi ulagači idu pogledati što imaju u porftelju. tako i ja obilazim firme čije dionice imam. čista petica za trud i dojam. isplatit će ti se.

a evo i novijeg linka [smiley2]

znam da ne bih trebao, jer bih rado dokupio, ali neka sad poraste do 1300 pa nek padne na 700 i ja prodajem cijeli prtfelj samo da kupim

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2007-05-07&clanak=99712

E pa dragi moj kolega, onda vam sa zadovoljstvom šaljem ovaj link:

http://www.festival-grasevine.com/

možda se i sretnemo.
[smiley2]

Svaka čast super24 na izvorima. Tako se postaje milioner. A uskoro ćete čitati i o makedonskim akvizicijama envera moralića, kao i o fuziji s istravinom. Ali tada više neće biti ovako jeftine božjakovine.[smiley1]

To Edo:
Prodaše mi moju firmu, doveli i tamburaše… Ode Chrysler. Luzerska firma. Napokon smo (MBenz) vas se riješili. [smiley2]

Znam OT, neću više, takav mi je dan.

hoće hoće. kupovat će i ulagati. evo tekst iz 1. mjeseca. dobro pročitajte:

Vaš komentar na ovaj tekst

10.1.2007
KUTJEVO D.D. UNATRAG TRI GODINE SVE RESPEKTABILNIJE IZVOZNO PODUZEĆE, KOJE KAKVOĆOM SVOJIH VINA SVE VIŠE OSVAJA TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE
Slijede visoka ulaganja u vinogradarstvo

S dobiti od približno 30 milijuna kuna, koliko se procjenjuje da će ostvariti za prošlu godinu, vlasnik Kutjeva d.d. Enver Moralić i te kako može biti zadovoljan baš kao i gotovo 900 uposlenika jer je prije tri godine tom poljoprivrednom divu zbog velikih dubioza prijetio stečaj. Danas je Kutjevo respektabilna tvrtka, ponajviše prepoznatljiva po vrhunskim vinima koja svojom kakvoćom sve više osvajaju tržište Europske unije.
– Još povoljnije rezultate očekujemo u iduće dvije godine, kada procjenjujemo da bi Kutjevo moglo biti među vodećim poljoprivrednim tvrtkama u Hrvatskoj. Kada je riječ o proizvodnji vina, prošla je godina bila izuzetno dobra te bi na tržište mogli plasirati oko 4,5 milijuna litara. Oko 40 posto ukupne proizvodnje plasiramo na inozemno tržište, a kako je potražnja za kutjevačkim vinima iz godine u godinu sve veća, zajedno s kooperantima povećavamo i vinogradarske nasade. Prošle je godine podignuto 360 hektara novih nasada u kutjevačkom kraju, dok se za 90 hektara rješavaju imovinsko-pravni odnosi. Povećano zanimanje za našim vinima jednostavno nas tjera da povećavamo vinogradarske nasada. Od izvoza vina ostvaren je prihod od oko 7 milijuna eura – doznajemo od člana Uprave Kutjeva d.d. Damira Pejakovića, koji za ovu godinu najavljuje još veća ulaganja u vinogradarstvo i vinarstvo. Lani je u tu proizvodnju uloženo oko 40 milijuna kuna.

Daljnji rast izvoza
– Mi i dalje želimo svaku bocu koju proizvedemo i prodati. I takav je plan i ove godine. Naime, Kutjevo d.d. ove će godine značajnije povećati svoj izvoz i to zahvaljujući činjenici da je Kutjevo d.d. dobilo natječaj Ravnateljstva za državne robne zalihe i kupilo svu pšenicu u Hrvatskoj. Taj je program predviđen za izvoz, kaže dalje Pejaković, pojašnjavajući kako će zapravo Kutjevo svoj izvozni program na taj način povećati za stotinjak milijuna kuna.
– Prošle smo godine dosta ulagali u mesnu industriju “Papuk”, mlinsko-pekarsku industriju kupnjom novih peći te kupnju novih poljodjelskih strojeva i mehanizacije. Naša ukupna ulaganja iznose oko 56 milijuna kuna, jer uz Kutjevo d.d. tu je ulagala i “Božjakovina” d.d. kao naša matična tvrtka, odnosno vlasnik Kutjeva. Kada je u pitanju mesna industrija, tu uistinu imamo ambiciozne planove vezane uz povećanje kapaciteta klaonice te preradu. Uvođenjem ISO standarda i HACCP-a mi i tehnološki pratimo ono što već radimo. Zato ne smijemo zanemariti ni druge segmente proizvodnje, kao ni osuvremenjivanje tehnologije. Uz ulaganja u strojeve i mehanizaciju, stalno ulažemo i u zemlju. Važno je da smo uhvatili jedan zamah i da tim tempom želimo ići naprijed – rekao je dalje Pejaković, najavljujući značajnije otvaranje novih radnih mjesta.

Nova predsjednica Uprave
Krajem prošle godine Kutjevo d.d. dobilo je i novu predsjednicu Uprave. Na tu je funkciju na zadnjoj sjednici Nadzornog odbora izabrana Dijana Tabak, koja je također potvrdila da će ove godine najveća ulaganja biti u vinogradarsko-vinarsku proizvodnju.
– Vinogradarstvo će i idućih desetak godina ostati ona najvažnija grana Kutjeva u koju će se najviše ulagati kroz obnavljanje starih i podizanje novih vinogradarskih površina, ali i u samu proizvodnju. U idućem razdoblju obnavljat ćemo do 25 hektara starijih vinograda. Kod podizanja novih površina problem je zemljište, a graševina je lokacijski definirana. U pregovorima smo s Hrvatskim šumama oko njihovih površina, koje bi mogle biti idealne za podizanje novih vinograda. Spremni smo ulagati u nove vinograde, ali nemamo dovoljno površina. Zato bi se dio šumskih površina trebalo iskrčiti i prenamijeniti. Moram reći da u našim projekcijama za iduće razdoblje nije zanemareno ni stočarstvo ni ratarstvo, a na koje

evo još. sve pročitajte pa ćete vidjeti da ja nikad ne pišem gluposti. ne da će ulagati, nego će uložiti više od todorića jer on vrti lovu bolje od ikog, ali nije kurčevit da se slika po novinama kao ostali:

MORALIĆ PO POSJETI SARAJEVSKOJ PIVARI: ULAGAT ĆU U BIH ZA GODINU, A BIH SE TREBA OKRENUTI KAZAHSTANU Ispis
Monday, 02.04.2007.

ImageEnver Moralić, jedan od najbogatijih biznismena u Evropi, prošče sedmice je prilikom posjete Sarajevskoj pivari pristao na ekskluzivan intervju. Ovo je, inače, prvi put da Moralić pristane razgovarati o odlasku iz BiH, svojim poslovnim počecima, načinu na koji je stekao bogatstvo i ponovnom povratku u rodnu …

… zemlju.

Kada ste otišli iz BiH i kako je izgledao vaš put do slave?

Kada sam završio srednju školu u Banjoj Luci, otišao sam u Zagreb. Tamo sam studirao i počeo raditi. Nakon tri, četiri godine otišao sam u Njemačku. Danas sam vlasnik tvrtke Kemoplex iz Frankfurta. Posljednjih pet, šest godina poslovno sam u Hrvatskoj i tamo sam se počeo bavitit uglavnom poljoprivrednim djelatnostima. Kupio sam gospodarstvo Božjakovina, Kutjevo, u Sloveniji sam kupio neke vinograde…

Šansa u Kazahstanu

Danas ste jedan od najbogatijih biznismena u Evropi. Kako je to čovjeku koji dolazi iz male Bosne i Hercegovine pošlo za rukom?

Formula je jako jednostavna. Raditi i posao kojim se bavite ozbiljno shvatiti. Na kraju se sve to vrati. Znači, bitnan je seriozan i pošten rad. Međutim, ne smijete prezati ni od neuspjeha. Po cijelom svijetu srećem ljude koji su u ratnom periodu bili prisiljeni otići iz BiH. Uglavnom su to ljudi koji su otišli jako mladi. Danas su oni uglavnom uspješni i poštovani od naroda u zemljama u kojim žive.

Osim BiH, Hrvatske, Njemačke… na koje još zemlje pretendujete kao moguće za poslovna ulaganja? Spomenuli ste Kazahstan kao jednu od mogućih zemalja za investiranje.

Kada se pogledaju mogućnosti, mislim da bi kompanije iz BiH trebale biti orijentisane i na druge zemlje. Kazahstan je sigurno jedna od najjače razvijajućih zemalja u Evropi, možda i u svijetu, kojoj trebaju nove tehnogije. Zemlja koja ima veliki finansijski potencijal i u kojoj bi neke bh. kompanije mogle naći dobre poslove. Većinsko muslimansko stanovništvo u ovoj zemlji još je jedan plus za BiH.

Na osnovu kojih principa odabirate zemlje u koje investirate?

Izuzimajući BiH u kojoj ima velika doza sentimenta, bitna je sigurnost. Kako ekonomska, tako i politička. U najmanju ruku mora postojati sigurnost da će se vratiti makar uloženi novac.

Nakon toliko godina, odlučili ste se vratiti u rodnu zemlju i dio svog kapitala investirati u BiH?

S obzirom na to da sam rođen u BiH i da su tu moji korijeni, želja za poslovnom orijentacijom u rodnoj zemlji najviše je sentimentalne prirode. Želio bih na neki način nastaviti ono što su moji djedovi započeli.

Imate li precizan plan kako će izgledati vaše prisustvo u BiH?

To je veliki izazov. Znam da je ovdje jako teško raditi. Jedan od prvih koraka je ulazak u privatizaciju Elektrobosne. Sada radimo na tome da otpočne redovna proizvodnja, a nakon toga će slijediti nekoliko projekata u poljoprivredi. Naročito me interesuju ovčarstvo i proizvodnja zdrave hrane. Mislim da za to u BiH postoje velike mogućnosti. Sve ostale stvari doći će same po sebi.

Sa kojim ćete firmama iz BiH sarađivati?

Već surađujemo nekoliko godina sa Sarajevskom pivarom, odnosno Klasom, Elektrobosnom i mislim da bi taj projekat trebao biti jako važan i interesantan za nas i za BiH. Želio bih, kako sam već rekao, proširiti djelatnost na poljoprivredu, u prvom redu na proizvodnju zdrave hrane. Tu smo u Hrvatskoj među prvim. U BiH razmišljam o farmi ovaca, prozvodnji travničkog sira…

Konkretnije za godinu

Da li ste ovog puta došli u Sarajevo kako biste ispitali poslovni teren?

Ovo je čisto privatna posjeta. Proći će izvjesno vrijeme za moj poslovni dolazak, za konkretne investicije i ulaganja. Moja je procjena da bi se to treb

Dionice Plantaža kotiraju na burzi, a cijena im je zbog podcijenjene imovine trostruko viša od nominalne i iznosi oko 1,5 eura. Prošle godine tvrtka je isplaćivala i dividende dioničarima u novčanom i dioničkom obliku ukupne vrijednosti 735 tisuća eura. Prema podacima iz prošle godine, nominalna vrijednost dionice Plantaža bila je 0,51 euro, odnosno 72,8 milijuna eura.

Većinski udio ima Holding 13. jul, odnosno državni fondovi s 55 posto, fizičke osobe imaju 26 posto, a ostali fondovi ostatak. Vrijednost kompanije dodatno je uvećana nakon što joj je odlukom državnih tijela pripojeno bivše vojno zemljište na kojem se planira sadnja vinove loze, čime je 3,5 posto uvećan državni udjel u vlasništvu Plantaža. Prodaju tvrtke mogli bi zakomplicirati bivši vlasnici trećine zemljišta Plantaža kojima je Đukanović obećao realna obeštećenja.

Nakon što je prije nekoliko godina kupio propalu kaštelansku tvornicu Adriavinil i PPK Kutjevo, kemijski i naftni magnat Moralić, čije je bogatstvo procijenjeno između 200 i 400 milijuna eura po čemu je svrstan među sto najbogatijih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi, pokazao je zanimanje i za kaštelanski Adriachem. Moralić, agronom po zanimanju, bio je predstavnik Kemikalije u Frankfurtu gdje je kasnije osnovao svoju tvrtku Kemokomplex.

Plantaža ima 2000 ha vinograda

Plantaže su najveći proizvođač vinskog i stolnog grožđa u Crnoj Gori s godišnjom proizvodnjom od oko 20 milijuna kilograma, kao i najveći proizvođač vina i rakije lozovače s 13 milijuna flaširanih proizvoda. Plantaže su i najveće poljoprivredno poduzeće u Crnoj Gori s više od 2000 hektara vinograda s autohtonim sortama Vranac i Krstač.

Posjeduju i plantažu breskvi na 97 hektara koje uglavnom izvoze na područje bivše Jugoslavije. Imaju i dva vinska podruma kapaciteta 25 milijuna litara, ribnjak u kojem se godišnje proizvede 120 tona kalifornijske pastrve, hladnjače, ugostiteljske i maloprodajne objekte.

Vina poput Vranca i njegove uspješnije verzije Vranca Pro Corde prodaju se u više od dvadeset zemalja. Na području gdje su danas Plantaže, do 1977. je bila besplodna i bezvodna polupustinja Cemovsko polje.

Evo još jedan tekst o kupnji plantaža. Nisam izmišljao, a ovo su tekstovi izašli tek pri kraju pregovora oko kupnje, a ovi o makedoniji i istravinu još nisu objavljeni, ali to tek predstoji. Božjakovina će postati najjači poljoprivredni kombinat u bivšoj jugi. a to vrijedi barem 4 booka, a ne sadašnjih 0,4 smiješnih BV-a.

O Bože………