Moram reć da i sam ugodno iznenađen – nitko nedaje po bidu a fina se kupnja skupila – puno jača od prodaje. nebi se čudio da se opet kupnja pred kraj dana povuče da se zastraše mali. sve u svemu nadam se da su plašljivci davno otišli i da bi u sljedećem valu opet mogli gore. cijenu je srušio netko s malom količinom nakon što se iznad 1300 prometovalo više od milijun kuna.

23 komada prosječno po 1263 danas prošlo. nije nešto ali je bitno da više nema (previše) paničara koji daju jeftino. a k/p je više nego zadovoljavajuća. pitanje je dal uopće ima prave prodaje i iznad 1350 jer do tud je sića. mogao bi opet uzlazni trend nastupit. bumo videli [smiley1]

KUTJEVO – Iduće godine kutjevački kombinat uložit će više od pet milijuna eura samo u sadnju novih vinogradarskih površina.

Kredit na deset godina uz tri godine počeka i vraćanje u grožđu bio je više nego privlačan brojnim kooperantima koji su se javili da bi idućeg proljeća željeli zasaditi oko 70 hektara vinograda. Površine bi bile i veće da neki imaju riješeno pitanje zemljišta. Takav je odaziv iznenadio i kutjevački kombinat, koji će i na vlastitim površinama zasaditi nove nasade.

– Sadnja tako velikih površina u jednoj godini još nije provedena u kombinatu, a osim toga mi ćemo u Hrvatskoj iduće godine zasaditi najveće vinogradarske površine. Kooperan­tima uz kredit i nabavu loznih cjepova, stupova i žice nudimo i besplatno rigolanje, koje za jedan hektar stoji 1000 eura – ističe Ivica Perak, upravitelj Kutjevačkog podruma.

Osim ulaganja u nove nasade nastavit će se i započeta ulaganja u podrum, prije svega u kontroliranu fermentaciju koja sada obuhvaća samo 130 vagona, a nabavit će se još jedna nova preša i crpke te će početi oblaganje cisterni rostfrajnim plaštem koji će zamijeniti staklene ploče. Na liniji proizvodnje vina također se nastavljaju ulaganja koja prate svjetska kretanja. Iako je ova godina s obzirom na klimatske uvjete upozoravala na to da vina neće biti tako kvalitetna kao prošlogodišnja, ipak će biti više nego vrlo dobra jer su kisline bile dobre, a fermentacija se odvijala u dobru ritmu. Proizvodnja vina bit će viša 20 posto.

U ovoj je godini prodaja vina povećana pet do deset posto, ovisno o terenu, a izvoz je kao i prošle godine – oko 37 posto ukupne proizvodnje, što je najveći postotak izvoza jedne hrvatske vinarske kuće. Od izvoza u osam europskih zemalja očekuje se prihod od 27 do 30 milijuna kuna. Iduće se godine s obzirom na veću ovogodišnju proizvodnju vina izvoz planira povećati.

jako tesko da ce biti uzlaznog trenda na padajućem tržištu, na bilo kojoj dionici.

KUTJEVO – Krajem rujna poznate gradišćanske vinare i tamošnju Austrijsku vinsku akademiju u Burgenlandu posjetila je skupina stručnjaka iz komercijale, marketinga i agroturizma, svjesni izvanrednog ali nedovoljno iskorištenog potencijala svoga kraja.

Danas su mnoga austrijska vina svjetska klasa, a velik udio u njima su gradišćanska vina. U Austriji je oko 50.000 ha vinograda, a u Burgenlandu oko 15.000 ha, u čemu veliki udio imaju upravo gradišćanski Hrvati. Posljednjih godina u toj je pokrajini podignuto podosta velebnih, arhitektonski izvrsno oblikovanih vinarija. Akademija (prvotno nazvana Gradišćanska) danas je najveća ustanova za visoko školovanje u Europi, koju godišnje pohađa oko 25.000 studenata. Austrijski vinski marketing iskoristio je velik tamošnji vinski potencijal, s mnoštvom hotela i restorana oko Niuzaljskog jezera.

Takva iskustva vrlo su korisna i poticajna za Kutjevo. Uz pomoć turizma cilj je ponuditi svoje proizvode. Treba ustrojiti nove pravce u marketingu, izaći na turističko tržište i u inozemstvo. Također se namjerava preurediti postojeće kapacitete u hotel, te otvoriti vinska akademija – riječi su Natalije Mataić, članice Uprave Kutjeva d.d.

I gradonačelnik Kutjeva, Ante Pavković, oduševljen je novim iskustvima, te dodaje da je ideja vinske akademije stožer oko kojeg će se promijeniti i bitno unaprijediti njihova ponuda, ne samo vinara nego i ostalih grana djelatnosti u ovom kraju.

Izvor: Večernji List

Povijest vinarstva Ispiši članak

TRADICIJA VINARSTVA U KUTJEVU KROZ POVIJEST
Kutjevo i kutjevačka vina, odnjegovana u drevnom cistercitskom podrumu izgrađenom 1232 godine, jedan su od simbola hrvatske kontinentalne vinske kulture. Sam podrum sa dvorcem i crkvom jedinstveni je povijesni kompleks.

Da se podrum izgradi dali su cisterciti, koji su se kao crkveni red iz Francuske (gdje su nastali od benediktinaca) širili preko Njemačke, Austrije i Mađarske odakle su iz opatije Zirc (kod Blatnog jezera) došli u Kutjevo i osnovali opatiju “Vallis honesta de Gotho” kao samostanski posjed.
1529 god. cesterciti pred Turcima napuštaju opatiju i Kutjevo, a za turske vladavine od 1537 g. do 1691 g. podrum je ostao u namjeni, iako je crkva srušena. U podurmu je viši stalež iz Požeškog sandžakata kradom uživao u dobrom vinu.

Kutjevačko vlastelinstvo u posjedu je Isusovaca (zagrebačkih) od 1699. do 1773. g. Na ruševinama cistrecitske crkve podigli su novu crkvu 1698 g. a barokni dvorac izgradili 1725 g. što je sada jedinstvena četverokutna građevina.
Ukidanjem isusovačkog reda 1773. g. kutjevačko vlastelinstvo preuzima Kraljevska ugarska dvorska kancelarija i stvara Naukovnu zakladu (“Fundus studiorum”) koja Kutjevo daje u najam zakupoprimcima sve do 1880.g.

1882. g. tadašnja Zemaljska vlada Hrvatske i Sabor prodaju Kutjevo na dradžbi 1882.g. obitelji Turković, koji su kroz tri generacije upravljali sve do 1945.g. Za vrijeme Turkovića to je najuzornije dobro u djelatnosti šumarstva, voććarstva i naravno vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.
1945 g. dobro prelazi u državno socijalističko dobro, a 1997 g. dobiva titulara vlasništva po firmi “Novalić d.d.”, da bi koncem 2000. g. dobro prešlo u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju.

[color=blue]Raj na zemlji za nas slavonce[/color]

Kutjevačko vinogorje Ispiši članak

KUTJEVAČKO

VINOGORJE

Kutjevačko vinogorje smješteno je na području Požeško-slavonske županije i zaprema obodne dijelove Požeške kotline. Prema rajonizaciji vinogradarstva ubraja se u vinogradarski podrajon Slavonija, rajona kontinentalna Hrvatska, u vinogradarskoj zoni C1.
Kutjevačko vinogorje pod poizvodnjom ima oko 800 ha vinograda, od čega je u vlasništvu Kutjevačkog podruma oko 400 ha. To vinogorje leži na južnim padinama Papuka i Krndije, većinom na blago nagnutim terenima nadmorske visine do 200 m, a rijeđe na niskom brdovitom reljefu, na kojem se vinogradi penju i do 300 m nadmorske visine. Vinogradarski položaji su uglavnom južne ekspozicije.
U klimatskom pogledu za kutjevačko vinogorje karakteristične su srednje vrijednosti kontinentalne humidne odnosno semihumidne klime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,4oC, a jeseni su uvijek nešto toplije od proljeća. Broj dana u godini s temperaturom višom od 10oC iznosi 193, a zbroj temperatura u tom razdoblju 3167oC. U vegetacijskom razdoblju u Požeškoj kotlini padne 413 mm oborina, odnosno 55% od ukupne godišnje količine oborina, stoga vinova loza vrlo rijetko strada od suše.
Kutjevačko vinogorje nalati se u zoni podzola, na tlima nastalim na matičnom supstratu kiselih trošnih stijena. Novi vinogradi Kutjevačkog podruma podignuti su na tipičnom podzolu dubljeg profila s gotovo optimalnim sadržajem humusa za uzgoj vinove loze.
Najbolji vinogradarski položaji u kutjevačkom vinogorju su Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo. Od grožđa uzgajaju se pretežno bijele vinske sorte, a među njima je na prvom mjestu graševina. Uz nju su rajonizacijom vinogradarstva preporučene sorte još i pinot bijeli i sivi, chardonnay, traminac, rajnski rizling, rizvanac, sauvignon te plamenka bijela i crvena. Za dobivanje obojenih vina preporučene su sorte pinot crni, frankovka, ružica, zweigelt, merlot i gamay.
Po svom sortimentu kutjevačko vinogorje ubraja se među najkvalitetnija hrvatska vinogorja i daje cijenjena i tražena vina visoke i najviše kvalitete.

Božjakovina d.d.
Podregija: Prigorje – Bilogora, Dugoselsko-Vrbovečko vinogorje
Adresa: Božjakovačka 6, 10370 Božjakovina
Telefon: 01/276-2296 01/276-2299

Ostala ponuda:
Kliknite za uvećanu sliku i opis vina
Vinar proizvodi vino
Naziv vina Grupa vina Kategorija vina Boca Cijena(bez PDV-a)
Sivi Pinot bijelo vrhunsko s kontroliranim podrijetlom 0,75 l
25 kn
Rajnski Rizling bijelo kvalitetno s kontroliranim podrijetlom 0,75 l
25 kn
Traminac bijelo kvalitetno s kontroliranim podrijetlom 0,75 l
25 kn
Više detalja o gospodarstvu:
“Božjakovina” je dioničko društvo čije osnovne djelatnosti su poljoprivredna proizvodnja: proizvodnja žitarica, industrijskog bilja, krmnog bilja, proizvodnja “zdrave hrane” (pahuljica), uzgoj i tov junadi te proizvodnja grožđa i vina. Božjakovina je gospodarstvo koje postoji od 1200. godine. Njeni vlasnici bile su najpoznatije plemićke obitelji Zrinski i Daškovići. 1896. godine Božjakovina postaje ogledno poljoprivredno dobro. Danas obrađuje 2000 ha poljoprivrednih površina. Državno dobro Božjakovina zaslužno je za obnovu vinogarada poslije filokserine pošasti. Uz proizvodnju cjepova, dobro je imalo i svoje vinograde iz kojih je dobivalo odlična vina. Poslije prvog svjetskog rata vina iz Božjakovine prva su se pojavila na tržištu u bocama i svlastitom etiketom (Traminac, Klevljanka bijela). Na blago nakošenim terenima položaja Sveti Jakob, još na obroncima Medvednice i na oko 190 metara nadmorske visine te ponad sela Brckovljani, u Dugoselsko-vrbovečkom vinogorju, vinogradi su i podrum kuće Božjakovina d.d. Vinogradarski posjed obuhvaća oko 4,2 hektara pod trsjem. Zasađene su međunarodno vrlo cijenjene sorte sivi pinot, rajnski rizling i traminac, u omjeru 40 posto sivog pinota, 35 posto rajnskog razlinga i ostatak traminca. Božjakovina d.d. na tržište izlazi s trima etiketama s nazivima spomentih sorti, dakle s vinima Sivi pinot, Rajnski rizling i Traminac. Sva su sa zaštićenim i s kontroliranim porijeklom. Ukupna godišnja proizvodnja kreće se oko 20.000 litara, d čega oko 5000 litara traminca, 8500 sivog pinota i oko 6500 litara rainskog rizlinga. Po stilu, vina su uglavnom svježa, voćna, u grupi od suhih do polusuhih. Trenutno je na tržištu Sivi pinot ’98, u kategoriji vrhunskoga, polusuh i s 11,7 vol % alkohola. Svijetle je žućkasto- zelenkaste boje, mirisom i okusom daje na svježe bijelo domaće voće, prepoznaje se jabuka, ugodno je kiselkast i s blagim je slatkastim štihom, vitka tijela.
Detaljna lista nagrađenih vina

Sivi Pinot , Zagreb, 2000, zlato
Traminac , Zagreb, 1997, srebro
Traminac , Zagreb, 1998, srebro

[color=blue]Božjakovina grupa vrijedi milijardu kuna, što podijeljeno sa brojem dionica iznosi 5.000 kuna[/color]

Sa 63 radnika do 103,6 milijuna kuna
30.12.2006.
Božjakovina d.d. najbolje je veliko poduzeće u prethodnoj godini prema tradicionalnom izboru Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb. Božjakovina je sa samo 63 radnika u prethodnih nekoliko godina uspjela postati jedno od tržišno najpoznatijih hrvatskih brendova u vinogradarsko-voćarskoj branši te proizvodnji žitarica i stočne hrane. U 2005. godini ovo dioničko društvo ostvarilo je ukupni prihod od 103,6 milijuna kuna. Od toga iznosa je od poslovnih aktivnosti uprihođeno oko 32 milijuna kuna, odnosno oko 500 tisuća kuna po zaposleniku, dok je financijski prihod dosegnuo 72 milijuna.

Dionice
Kutjeva Financijski prihod je, kažu u Božjakovini, rezultat jednokratnog usklađivanja vrijednosti dionica Kutjeva kupljenog 2004. godine. Dobit prije oporezivanja, koji je Božjakovina ostvarila u 2005. godini, iznosi 18,8 milijuna kuna, dok je vrijednost investicija bila 6,2 milijuna. U ovoj poljoprivrednoj prehrambenoj tvrtki, koja se nalazi 30-ak kilometara od Zagreba i nadomak Dugog Sela, u općini Brckovljani, objašnjavaju da je sve to rezultat poslovne orijentacije tvrtke, koja je u središte aktivnosti stavila povezivanje istih ili srodnih djelatnosti. Istovremeno sve to ima za cilj, kažu u Božjakovini, jačanje proizvodnje kroz sustav moderne tehnologije i primjenu znanstvenih rješenja, što je i pretpostavka tržišne konkurentnosti. Direktorica tvrtke Ana Bratko ističe da je ulaganje u razvoj bio i ostao sastavni dio njihove poslovne politike. Bratko iz duge povijesti gospodarstva Božjakovina posebno izdvaja investicijski zamah do kojeg je došlo između 1980. i 1986 godine u okviru projekta Črnec polje, a kroz ulaganje u otkup i uređenje zemljišta te modernizaciju proizvodnje. No razvojni zamašnjak te tvrtke, kažu u Božjakovini d.d., učinjenen je 1994. godine kada ona postaje dioničko društvo u većinskom vlasništvu poduzetnika Envera Moralića, koji je do danas u njezin razvoj uložio oko 160 milijuna kuna. Investirano je u farmu za tov 1000 komada junadi i farmu muznih krava. Istovremeno su znatna sredstva uložena i u proizvodnju stočne hrane, tvornicu za preradu žitarica, sušaru, silos, kao i u nabavku najsuvremenije poljoprivredne mehanizacije. Tako proizvodni program Božjakovine danas čine pahuljice raznih vrsta žitarica dok se tehnologijom ljuštenja i sjeckanja proizvode razne žitne kaše. U vinogradarskoj proizvodnji pak prevladavaju vina kao što su Traminac, Pinot sivi i Rajnski rizling.

Turizam
Osim poljoprivrede i prehrane, u Božjakovini su se okrenuli i turističkim kapacitetima kroz uređenje dvorca Štakorovec i vinskog podruma Svetog Jakoba, a radi povezivanja poljoprivrede i turizma, kao razvojno kompatibilnih sektora, objašnjavaju u poslovnom vodstvu tvrtke. Božjakovina d.d., koja je kroz 12 godina organizacijski prerasla u poslovnu grupaciju, želi do 2009. godine unutar toga sustava stvoriti što bolje uvjete u inputu i outputu roba i dobara, a u razvoj se planira uložiti oko 100 milijuna kuna. Grupu danas, osim matične tvrtke, čine Kutjevo, Pčelarska centrala Melita te zadruga Stari Jankovci, a ukupna je vrijednost ovih društava s velikim proizvodnim i prerađivačkim kapacitetima, te s oko tisuću zaposlenih oko milijardu kuna. Kako ističu u toj kompaniji, posebnu pozornost dat će daljnjem unaprjeđenju kooperativnih odnosa s individualnim proizvođačima u ratarsko-stočarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Strateški cilj tvrtke je ulaganje u Kutjevo i Jankovce kao tradicionalno poljoprivredna područja s velikim mogućnostima u vlastitoj proizvodnji i u suradnji sa selom.

Posjed božjaka spominje se još 1209. godine
Božjakovina se prvi put spominje 1209. godine, a ime dolazi od crkvenog reda božjaci (templari), koji su tu imali svoj posjed. Božjakovinom su upravljali feudalci Tahi, Karlović, Zrinski, Janković, Oršić, Drašković, te na kraju državna uprava

[color=blue]Kutjevo pored vinogradarstva i vinarstva ima i ratarsku i stočarsku proizvodnju[/color]

Al se kolega raspištoljio sa postovima.. [smiley2]
Eto, drago mi je da se polako skuplja ekipa, ali mislim da ništa nova nismo saznali.. Sve već poznato, poslovanje, perspektiva, kvaliteta, al možda nije loše isponavljati malo,ha? Ipak ima ona stara Repetitio est mater studiorum.