Saga se nastavlja
http://www.hanfa.hr/index.php?ID=0&AKCIJA=230&LANG=&vijestid=857
HNB opravdava svoju kriminalnu aktivnost omogućavanja protupravne naplate s Odlukom o načinu otvaranja transakcijskih računa koji predstavlja podzakonski akt, koji ima manju snagu od zakona.
Nadalje u staroj Odluci o konstrukciji računa u banci, …. (http://www.hnb.hr/propisi/platni-promet/zakonski-propisi/novi-zakonski-propisi/h-odluka-o-racun-vodeci-broj-banke-registar.pdf) je preciziran podračun za posebne namjene vrste "13" koji je zakonom izuzet od osnova za plaćanje članak 11 st.6.
U novoj Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa (http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/zakon-pp-1-1-2011/h-odluka-nacin-otvaranja-transakcijskih-racuna.pdf) na drugačiji način je definiran taj oblik podračuna za posebne namjene, odnosno sasvim je izostavljen te obzirom da je prilikom otvaranja računa po prethodnoj Odluci u kojoj je postojao podračun br. 13 i koji je bio reguliran Zakonom (aktom iznad Odluke), taj račun je bilo potrebno zatvoriti i otvoriti novi račun koji bi u tom slučaju bio u skladu s ovim tvrdnjama iz HNB-a, a pošto su oni to izbjegli napraviti, i u svojoj kontroli i to konstatirati, omogućili su u potpunosti protuzakonitu aktivnost pri čemu je počinjena ogromna šteta jednom brokerskom društvu i njihovim klijentima, a s druge strane je pogodovano pojedinim kreditnim institucijama (gle čuda, kako su se baš banke naplatile?) koje u ovakvim uvjetima ne bi mogle u potpunosti naplatiti taj iznos koji su naplatili.
To je samo dio koji se odnosi na Abacus brokere, a gdje su još ostale nepravilnosti, od načina poslovanja uprave banke, nekontroliranja od strane HNB-a (kako uz pojačano praćenje se može dogoditi da u trenutku proglašenja likvidacije na računu Credo banke postoje jedino novci klijenata Abacus Brokera, a na ostalim računima Credo banke praktički 0,00 kn ???) [lol], i onda promptna naplata osiguranih štednih uloga (i klijenti Abacus Brokera – štediše????) koju plaćaju porezni obveznici…. Ja sam mislio da je čitavo vrijeme Guverner jedina svijetla točka u fiskalno-monetarnom aktivnostima, posebno poslije priče s Edmundom Stoiberom i Bayern Landesbank, ali kad se pogleda unazad situacija s Hrvatskom poštanskom bankom i njihovom upravom koja se igrala pijanih milijardera i kontrole poslovanja HNB koja je to omogućila, i sad ovakva situacija donosi zaključak da nam se crno piše, ako se pomirimo s tim
Mislim da je krajnje vrijeme da se stavi točka na i te da se počne odgovarati za svoj nerad, neprofesionalnost, neodgovornost, nestručnost i štetnost prilikom donošenja svojih poslovnih odluka… Nije valjda Sanader jedini krivac za sve zlo u ovoj državi.
Mene samo zanima, da li će novac sjesti Abacusu na račun ili ćemo i mi ko ostale štediše Credo banke morati ići na šaltere HPB-a?
Btw, zbog ovog nesretnog presedana trebalo bi ići u promjenu ZTK-a da famozna 13-ica bude izuzeta od ovrhe u slučaju propasti brokera, ali i propasti banke, jer ničija lova neće biti sigurna više.
ako ljudi nisu zatvorili brokerskI račun, novac im treba biti vraćen u Abacus gdje je bio do nedavno pa neka sami odluče hoće li nastaviti ulagati preko Abacusa ili će podići keš
a ovo za račun 13 se slažem, pod hitno treba mijenjati zakon da se ovakva sranja više nikad ne dogode!
kolega MIG68 [thumbsup] 100 u sridu
osobno, prozivam željka rohatiskog da objasni koje je to metode nadzora i izvida obavljao u credo banci kada je na koncu uspio od 1.44 mlrd HRK aktive jedne banke doći do gubitka od 700 mil HRK, što samo po sebi govori koliko je kvalitetan bio taj nadzor i izvid u trajanju od 2008 godine.
meni kao investicijskom savjetniku te magistru ekonomije takav scenario jednostavno nije jasan (pa ponzi je mila mati za ove sinjane), a vi ste dužni nam objasniti kako je to bilo moguće?
Mislim da gubitak baš nije 700 milja, ali je sigurno da likvidacijom gubitak može biti značajan. Trebali bi znati strukturu imovine da probamo odrediti koliko su kratki, ali ja bi procijenio ovako:
1. neka su u zadnjih godinu dvije imali porast loših plasmana za 10% to je oko 100 milja kuna
2. neka su vlasnici svojim firmama podjelili 150 milja neosiguranih kredita
3. troškovi zbrinjavanja radnika i obveze po ugovorima i prema dobavljačima mogu biti oko 50 milja kuna.
To bi sve bilo oko 300 milja kuna, ako odbijemo kapital (možda 150 milja kuna), znači da bi u ovom trenu bili kratki nekih 150 milja kuna, međutim problem je što je njima 90% imovine u kreditima koji da bi se naplatili moraju proći godine. Možemo procijeniti trenutnu tržišnu vrijednost takvog kreditnog portfelja. Npr. ako je njihov portfelj 1,2 milijarde kuna, pitanje je koliko možemo sada za njega dobiti, ali nitko ti neće dati više od 700 milja kuna.
Tako da u konačnici oni jesu kratki za nekih 600-700 milja kuna. Ovo je sve odokativna procjena pa odstupanja mogu biti značajna.
Hanfa: DAB mora tražiti povrat isplaćenih sredstava s računa Credo banke
Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija (Hanfa) u današnjem priopćenju ističe kako "Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ima pravo i mora tražiti povrat isplaćenih sredstava s računa Credo banke od Hrvatske narodne banke (HNB), a istraga će utvrditi okolnosti o tome tko je podnio mjenice na naplatu, tko zadao nalog, izvršio verifikaciju i autorizaciju prijenosa sredstava s računa Credo banke u prisilnoj likvidaciji".
Hanfa je priopćenjem reagirala na različite interpretacije o suradnji s HNB-om, o raspolaganju HNB-a sredstvima na računu Credo banke u prisilnoj likvidaciji te statusu sredstava na tzv. Računu 13. Ponavlja da središnja banka nije ispravno postupila kada je u dva navrata deblokirala račune Credo banke, u ukupnom trajanju od 130 sekundi, za koje su vrijeme isplaćene dvije mjenice i jedna zadužnica, a iz HNB-a, i u jučerašnjem priopćenju, tvrde da su obavljene isplate sa računa Credo banke u likvidaciji zakonski utemeljene.
Iz Hanfe napominju kako je točno da ih HNB nije obvezan izvještavati o donošenju odluke o prisilnoj likvidaciji Credo banke, ali i podsjećaju kako su HNB, Hanfa i Ministarstvo financija u studenom 2009. potpisali Memorandum o razumijevanju za upravljanje financijskom krizom kojeg je sadržajno sastavila upravo HNB. Pritom podsjećaju na odredbe koje HNB zadužuju da obavijesti potpisnike o smetnjama u funkcioniranju platnog sustava i sustava namire te ih obavijesti o svim promjenama u kriznoj situaciji. Važnost suradnje, dodaju, potvrđuje i činjenica da su trenutno prve četiri blokade računa Credo banke u iznosu većem od 33 milijuna kuna zadane od subjekata koje nadzire Hanfa.
Nakon što je Savjet HNB-a 22. studenoga donio odluku o prisilnoj likvidaciji Credo banke, o čemu je izvješten DAB, koji je isti dan imenovao likvidatore, HNB je 23. studenoga ujutro, blokirao račun Credo banke, a poslijepodne ga u dva navrata odblokirao, navode iz Hanfe. Vrlo precizno navodi i vrijeme – račun je blokiran u 7 sati 15 minuta i 38 sekundi, a odblokiran – prvi put u 14 sati 37 minuta i 20 sekundi do 14 sati 38 minuta i 33 sekunde, te drugi put u 15 sati 23 minute i 18 sekundi do 15 sati 24 minute i 15 sekundi.
"Prema nama dostupnim informacijama za vrijeme deblokade računa naplaćene su dvije mjenice dviju banaka i jedna zadužnica factoring društva", ističu iz Hanfe. Napominjući da se u očitovanju HNB-a od 29. studenoga osnova za takvo postupanje nalazi u Odluci o primjeni odredaba zakona i drugih propisa iz nadležnosti HNB-a na kreditne institucije u likvidaciji, iz Agencije ukazuju na odredbu te odluke po kojoj banka u postupku prisilne likvidacije ne može provoditi plaćanja preko međubankovnih platnih sustava prije nego što institucija nadležna za osiguranje uloga imenuje likvidatore i poduzme sve radnje nužne za zaštitu prava vjerovnika te da iznimno može provoditi plaćanja ako postoji pisana suglasnost institucije nadležne za osiguranje uloga.
"Potpuno je jasno da je HNB ispravno postupio kad je blokirao navedeni račun, ali nakon blokade računa ingerencija nad sredstvima pripada DAB-u odnosno imenovanim likvidatorima. Također, jasno je da ovo demantira tvrdnju HNB-a iz priopćenja od 29. studenoga kako se ograničenje plaćanja ne odnosi na naloge trećih osoba na teret računa banke u likvidaciji", smatraju u Hanfi. Štoviše, DAB nije dao nikakvu pisanu suglasnost HNB-u za naplatu mjenica ili provođenje ovrhe, kažu u Hanfi. Ako HNB i nije mogao prenijeti sredstva na novi račun banke u prisilnoj likvidaciji jer on nije bio otvoren, mjenice zaprimljene 23. studenoga je morao vratiti podnositelju s naznakom da je račun blokiran, smatraju u Hanfi. …..
PD
Kroz sve dosad napomenuto u svezi ove situacije, moje je mišljenje da se institucije ove države prestanu ponašati kao svete krave, stave svoje ego po strani i počnu odgovorno raditi svoj posao u korist ovog društva tj. nas građana koji plaćamo njihov (ne)rad.
ego kolega?
u njihovom slučaju, radi se o veličini koju moramo listati Velikim slovom.
dakle, njihov Ego..
ali nije Ego tu posrijedi.. već velika lova !
i to Velika lova !
polako postaje jasno narodu koliko je kapital utjecajna zvjerka, i koliko još ima u narodu snage i para – za cijedit
samo da vas podsjetim na neke pojedinosti; država je, u ovom slučaju, na našu štetu tri puta pogodovala kriminalcima (unaprijed ih proglašavam krivima, jer jesu krivi).
prvi puta kada je toliko dugo dozvolila kriminalcima da vode banku (gotovo 4 godine je stanje u toj banci pod hnb i hanfa nadzorom), koji su našim novcem financirali svoje neprofitabline građevinske projekte iznad razine koja značajno prelazi 12% adekvatnosti kapitala
A zbog cega je onda Abacus imao racune u takvoj banci ?
Pretpostavljam da su se prije ulaska u posao podrobno informirali o Credo Banci.
samo da vas podsjetim na neke pojedinosti; država je, u ovom slučaju, na našu štetu tri puta pogodovala kriminalcima (unaprijed ih proglašavam krivima, jer jesu krivi).
prvi puta kada je toliko dugo dozvolila kriminalcima da vode banku (gotovo 4 godine je stanje u toj banci pod hnb i hanfa nadzorom), koji su našim novcem financirali svoje neprofitabline građevinske projekte iznad razine koja značajno prelazi 12% adekvatnosti kapitala
A zbog cega je onda Abacus imao racune u takvoj banci ?
Pretpostavljam da su se prije ulaska u posao podrobno informirali o Credo Banci.
[/quote]
Abacusi su to mogli, ali nisu morali znati kao što to nisu znale niti tisuće građana štediša, niti stotine obrtnika i poduzeća koji su imali sredstva u Credo banci jer se takvi podaci HNB-a ne objavljuju po novinama.
Osim toga, ako su tamo imali najmanju naknadu za taj prolazni račun, zašto Abacus brokeri ne bi držali račun kod njih? Problem je što su kao i svi i vjerovali da je račun 13 zaštićen i da su sredstva klijenata sigurna, a takav stav ima i HANFA koja izričito tvrdi da se ovrha nije smjela provesti na sredstvima računa 13, pogotooov ne nakon što je taj račun blokiran!
zašto bi dakle Abacusi, koji su postupali u dobroj vjeri da imaju što manje troškove,poštujući propise HNB-a i HANFE, poslujući legalno preko banke koja ima licencu HNB-a, sad trebali biti krivi?