možda se baš sad treba napuniti dionicama na koje nema utjecaj naše susjedstvo!!!
naravno u slučaju sukoba na Kosovu ,!!!
BRODARI su jedni od njih koji će svoj rast ovako ili onako ostvariti sve dok “kinez plaća top dolar” da mu roba stigne na tržište!!!
ne bojim se ja za BRODARE nego me strah fondova koji mogu učiniti veliku štetu !!!!!
i u slučaju sukoba BRODARI će bilježiti rekordne zarade!!![thumbsup][thumbsup][thumbsup]
moram pitat muci me to pitanje a odnosi se na sve brodare.Imam prijatelja koji je na kontejnerima i veli da mu je najveci problem vremenske zone.Ne znam vozi ture australija-hong-kong.I veli da fakticki u dvije ture oni vrate 1 dan unatrag.Kak se placaju te vremenske zone kad ispadne da 1 dan nisu vozili[huh].u principu njima 1 mjesec traje po 32-33 dana ili nekom obrnuto 1 mj. 27-28 dana.[huh]
jel ti to nas…..?
jel ti to nas…..?
[smiley][smiley][smiley][smiley]
A jesi me nasmija wikinže,, manje pive vikendom
U 2005. godini ti takozvani “minorni”
tereti su iznosili skoro 50 % ukupnog tereta. Naravno, u zadnje dvije
godine kineska potraznja za ugljenom i zeljezom je znacajno smanjila
taj postotak, vjerujem….
O cca 2.900 mil tona dry bulk tereta koji će se prevesti morskim putem u 2007. nekih 52% je učešće velike trojke (željezna rudača i ugljen (steam i coking coal) ). Udio rudače i ugljena u ukupnom prometu se je povećao za neznatan 1 (jedan) postoni poen u odnosu na promet u 2006.
Dakle, rast prijevoza rudače i ugljena od nekih 6-7% yoy je pratio i znatan rast prometom žitaricama, cementom,… što je po meni odličan podatak s gledišta vlasnika manjih brodova. Industrijalizacija novih velesila (tzv. BRICK zemalja) nije samo rudača i ugljen.
Da nastavim po handy brodovima (do 30.000 dwt) kad ih se je sakai dotaknuo; trenutno polovi nešto iznad 1.900 brodova ukupne njihove tonaže nešto ispod 44 milijuna dwt. Kad se uzme u obzir da je knjiga narudžbi tih brodova (ukupan broj nardužbi, odnosno narudžbe i nakon 2010.) iznosi samo nešto ispod 6% ukupne handy flote (kod ostalih vrsta brodova orderbook je prosječno preko 35-40% ukupne flote), i kad se uzme u obzir starosna struktura handy-a koju je dao sakai, meni ima savršenog investicijskog smisla zašto se je ATPL odlučila na narudžbu manjih brodova.
Hvala
PS Možda je ovo trebalo staviti na temu ATPL (ali i JDPL). Nek moderator odluči
sakai:
”
jel ti to nas…..?
”
[smiley][smiley][smiley][smiley]
A jesi me nasmija wikinže,, manje pive vikendom
[thumbsup],uh al je bila svadba u subotu sve me boli danas[thumbsup]
mravak: ” sakai: ” jel ti to nas…..? ” [smiley][smiley][smiley][smiley] A jesi me nasmija wikinže,, manje pive vikendom ” [thumbsup],uh al je bila svadba u subotu sve me boli danas[thumbsup]
mašala!
jel ti to nas…..?
Ne Sakai. To ti je prolaz datumske granice i zaista mjesec moze trajati dan vise ili manje (brojcano).
Ma znam ja to vrlo dobro. S tim problemom se se prvi put susreli prezivjeli iz Magellanove ekspedicije. Kad su oplovili svijet te se vratili, brodski dnevnik i sluzbeno vrijeme u Europi su se razlikovali upravo za jedan dan.
Htio sam reci da to zasigurno ne predstavlja problem, vjerojatno se u takvim slucajevima racuna “brodsko” vrijeme, odnosno vrijeme koje brodu treba da preplovi od recimo L.A. do Shangaia. To mi logika kaze, mozda lupam bezveze, ali cak i u slucaju da se recimo dodatni dan, ili izgubljeni dan ne placa/racuna, mislim da u ovim dobrim vremenima to nece brodare baciti u bankrot.
Leone, hoces reci da se plovidbe racunaju po GMT-u (nemoj mi kaj zamerit, ja sam ti ipak iz Stare Europe[wink]) ili nesto drugo?
Na brodu samo GMT. U luci lokalno vrijeme.