Bravo Sakai.
Nisam iz struke pa nisam znao.
Ovo bi moglo zabrinuti naše brodare , ali tek iza 2010.
Naš je horizont nešto kraći…………..

Špancir, za tvoj izračun, evo nekoliko naputaka:
1. Najveći lasus je neuključivanje novogradnji (neisporučenih) u NAV ATPL. NAV tih 5 novogradnji je po mojim izračunima oko 800-900kn (ušturo).

2. Zašto si kod atpl uzimao sav broj dionica, neizbacujući trezor?

3. Kod JDPL je ispravnije gledati njihovu “zadržanu dobit” tokom godine a ne neto dobit. Ma općenito, ponovit ću već što sam nekoliko puta ponovio – uz NAV, EBITDA je drugi najvažniji pokazatelj kod brodara (PO MENI). Opet, treba paziti kako se EBITDA računa kod JDPL zbog zadržane dobiti (pažnja, gledaj Cash flow).

4. Čemu multiplikatori na NAV? Ni jedan brodar ne zaslužuje *2 na NAV. Zašto multiplicirati imovinu koju možeš bez problema kupiti na superlikvidnom tržštui brodova i uz malkoc truda sam početi poslovati u toj branši?! Premiju dodajem kod ATPL i sličnih koji imaju velik ugled u brodarskom svijetu čime sigurno mogu uzimati povoljnije kredite i dobivati bolje ugovore na brodove u usporedbi s nekim mladim i bez reputacije brodarom. Zbog toga bi stavio neku premiju na NAV ali 100% nikako. 20% najviše. PO MENI, ponavljam.

5. Mislim da si uzeo premale obveze prema PDu za kapitalnu dobit.

Toknezev, sada je malo kasno i prilicno sam umoran, ali obecajem, napravit cu jednu zanimljivu kartu svijeta /analizu zbog cega je manji broj panamaxa bio u narudzbi i prije. Naravno, to je samo jedan segment koji treba sagledati, mislim da bi tu strucnjaci mogli nesto vise dodati sto se tice usporedbe tipa brodova i njihove isplativosti (ukljucujuci dakle i zahtjeve trzista, odnosno tonaze robe koju treba prevesti u jednoj ruti)….

Upravo me to zanima (je li razlog u isplativosti, zahtjevima marketa,…). Veselim se i radujem tvojoj analizi

1.Išao sam na vrlo konzervativni NAV (donja granica , recimo). NAV tih novogradnji bio bi 1.600 – 1.700 kn , ali očito ti to nekako diskontiraš u skladu s terminom isporuke…..
2.Greška. U pravu si.
3.Slažem se , a to komplicira proračun , jer je dio dobiti “sakriven”.U slučaju JDPL to je realno , zbog revalorizacije i time realnijih troškova.U slučaju ATPL , nisam siguran…….
4.Nisam stručnjak , pa sam uzeo procjene koje sam vidio na forumu (od 1,4 do 2)
5.Aproksimirao sam 7% od vrijednosti flote

U svakom slučaju hvala na argumentima.

Osvrnut cu se jos malo na manji broj narucenih panamaxa. Koliko ja znam Panamax je istovremeno i Suezmax (posebna kategorija u tankerima, u bulk carrierima to sve ide pod Panamax):

– nas Imperial ima draft od 14,21 m
– Drysov cap size brod Brisbane DWT 151,066 ima draft 17.42 m

maksimalni moguci draft za Suez je 16 m.

Koliko se sjecam (u zadnje vrijeme nisam to pratio) govorilo se o produbljivanju Sueskog kanala (sirina, IIRC, nikad nije bila problem) na 22 metara cime bi cap size brodovi, pa i oni najveci mogli prolaziti kroz Suez. E sad Techman, Derbyshire i ostali – imate li vi kakav aktualni info.

Dakle, prosirenjem Panamskog kanala (a i Sueskog?) Panamaxi bi izgubili nesto na vaznosti, iako vjerujem da ce uvijek biti posla za panamaxe (dosad nisu nestali ni Handyi, zar ne?). Tim vise sto su capsize bulkeri specijalizirani za željezo i ugljen (mislim da se radi o vise od 90 % brodova). Ako grijesim, slobodno me ispravite….

Sto se tice malog broja zastupljenosti Panamaxa vjerujem da se dio odgovora krije i u cinjenici da vec 70’ih godina proslog stoljeca postoje bulk carrieri sa vise od 200.000 DWT. Logicno je da su brodari narucivali vece brodove kako bi bili sto konkurentniji . Ti divovi ne mogu kroz kanale i naravno moraju ploviti oko CH ili RDN. To znaci da ce potrositi vise vremena i goriva nego panamax ali i prevesti vise robe nego panamax (2x). Dakle, za istu kolicinu robe treba dva panamaxa, a time i naravno troskovi rastu.

To nekad moze biti i prednost, ako je narucitelju roba hitno potrebna, jer panamaxi mogu stici puno brze na odrediste koristeci Suez i Panamu. Nisam siguran da je to cest slucaj jer se u danasnjoj industriji planira dosta unaprijed. Jos jedna stvar koju ne treba zaboraviti – panamaxi placaju naknade za plovidbu kanalima, capsizei ne…

Tu bih ja stao i prepustio rijec strucnjacima: koliki su veci dnevni troskovi za capsize nego za panamax? Koliko je bitna brzina isporuke i je li uopce bitna s obzirom da se vrse analize i roba narucuje dost unaprijed? kakvi su zahtjevi trzista? Ima li smisla sto sam tu natrkeljao? jesmo li sami u svemiru?

Mora biti da ima Boga , reče zlatna ribica.
Netko stalno mijenja vodu.

Sakai, odlično. Hvala [smiley2]

Cilj našeg pisanja je potaknuti suinvestitora na razmišljanje, i na tome još jednom zahvaljujem.

Sakai, moram priznati da si me sada fascinirao ovim razmatranjima i pitanjima na relaciji panamax-capesize-kanali-proširenje-produbljivanje itd. Nisam od tome razmišljao.

Zanimljiva pitanja i računice na koje mogu odgovoriti preciznije samo oni koji su u tom poslu direktno i svaki dan. Ponekad se pitam zašto ATPL nije bila naručila jedan capesize, pa makar na uštrb brojčanog stanja flote.

Hvala vam, no sva ova moja razmatranja nemaju skoro nikakvu vrijednost dok strucnjaci to ne potvrde (ili opovrgnu).

Toknezev, slazem se s tobom, nazalost brodarske teme su zatrpane nevrijednim i besmislenim postovima u zadnje vrijeme. Mozda cemo potaknuti konstruktivnu raspravu na ovoj temi i konacno pridobiti nase dokazane strucnjake? (tim vise sto ne vjerujem da ce se nesto bitno promijeniti/dogoditi na dionickom/hr brodarskom trzistu do nove godine pa mozemo iskoristiti vrijeme na edukaciju).

Upravo tako Strawinsky – stao sam gdje jesam jer jedino strucnjaci mogu odgovoriti preciznije. Nazalost, oni su utihnuli i ne obaziru se na nasa moljakanja (sala mala) – ima nas tu podosta koji smatraju da kad vec gube vrijeme na netu, mogu nesto i nauciti[smiley2]

Sto se tice capesize brodova i ATPL mislim da Strawinsky padas pod utjecaj one “veci je bolji”[smiley2]… znas kako ide “Fata je Fata, al dvaput je dvaput”…[smiley2]

Razloga tomu moze biti vise: od pomanjkanja pomoraca do pridrzavanja konzervativne politike poslovanja i neulazenja u eksperimente. ATPL je, bez obzira na izvedene vratolomije oko moderniziranja flote, ipak sinonim za konzervativno poslovanje, IMHO.

Ipak, mozda najvaznije u svemu tome jest da su oni narucivali brodove kada je trziste bilo poprilicno u banani i cak i narudzba panamaxa u Koreji i Kini je izgledao kao kockarski potez (danas naravno svi se divimo promucurnosti uprave, kako to obicno biva poslije bitke[smiley2]). Vjerujem da se u takvoj situaciji ipak nisu usudili naruciti capesize jer sumnjam da je itko sanjao (a kamoli pretpostavljao) sto ce se dogoditi u 2007. (i kasnije).

Bit ce zanimljivo vidjeti sto ce se zbiti u buducnosti i kako ce Atlantska reagirati jer sumnjam da ce ikad vise biti prilika za jeftinu nabavu brodova, bez obzira na ocekivani pad vozarina u buducnosti. Jer, roba ce se uvijek trebati prevesti (dakle, potraznje ce biti uvijek – negdje sam procitao da je vecina bulk carriera starija od 15 godina??) , a osim toga dvogodisnji pad dolara u posljednje dvije godine u odnosu na euro garancija je da cijene brodova nece drasticno pasti, IMHO!