Omakla mi se greška, crna metalurgija za hrvatska brodogradilišta je cca 200.000 tona godišnje, jedna nula viška. Korejanci se orijentiraju prema HI-Tech brodovima, kao što su LNG i LPG brodovi, za ukapljeni plin. približna cijena svakog je, ovisno o veličini cca 150-200 mil dolara. Znaje koje imaju ne treba ni spominjati. 5 velikh auto industrija je tamo, elektronika, luke.
Nema segmenta u kojem se hrvatska brodogradnja može mjeriti i uspoređivati s korejskom. Prije tridest godina oni su učili od nas, a danas mi moramo ići na istok gledati i učiti kako se radi brod. Kako bi rekao Gundulić, Okreće se kolo sreće, vrteći se ne pristaje, tko bi gori sad je doli, a tko doli ka gori se kreće.

Kolega Alamo je u pravu. Bojim se samo da postaje prekasno za ovakvu radikalizaciju. Hrvatska ima nekoliko brodogradilišta u rasulu, koja su već odnijela milijarde kuna.
Kako se može primjetiti posljednjih godina, kapitalna državna ulaganja su se preusmjerila u cestovnu infrastrukturu, u koju se ulaže strašan novac, a iz koje se dio novca i vraća kroz cestarine i namete u gorivu. Greška sa brodogradilištima je počinjena još devedesetih godina, kada je krenulo životarenje i održavanje na životu, umjesto da su se brodogradilišta modernizirala.
Svakim danom, država ima sve manje udjela u firmama, što je zapravo očekivana strategija i primoranost da se društveno pretvori u privatno vlasništvo. Time se sve više gase i nade za brodogradilišta.
Druga opcija je preuzimanje brodogradilišta od onih koji su ih spremni preuzeti i modernizirati. Nažalost, malo je takvih na vidiku. Novi vlasnik dobiva jako malo, potrebna su ogromna ulaganja i modernizacija.
A kao što je Alamo i rekao, novi vlasnik ne bi imao niti jednostavnu opskrbu potrebnim materijalima i sredstvima za izgradnju brodova.
Eto, govorim to kao laik, promatrač sa strane, pa nemojte zamjerit ako sam nešto krivo povezao.

Alamo na zalost ovo gore nece ici. Pogledaj situaciju u Evropi a tamo i mi stremimo. Vecina brodogradilista koja rade novogradnje je zatvoreno. Ostala su ona naslonjena na vojnu industriju (HDW, B+V, Navantia) ili ona sta proizvode sofisticirane brodove kao sto su putnicki (vrijednost znacajno veca nego LNG carriera) brzi trajekti i slicna plovila.
Korejci nisu ucili od nas vec od svojih susjeda Japanaca i njih su nadmasili. Mi smo 20-tak godina unatrag pokusali uciti od Japanaca. Tada je zapocelo kompjutorsko planiranje prostora. Dosla bi sekcija sa primjera radi pomocnim motorima, zavarila bi se a desetcima cjevi prirubnice su se poklopile tako da su radnici stavljali brtve i vijke i posao bi bio gotov. Nasi su pokusali isto i ni jedna cijev nebi odgovarala. Svaku je trebalo kriviti, savijati, skracivati kako bi se spojila sa drugom.
Radna snaga koja cini kicmu brodogradilista je posebna prica. U 0800 su se radnici u Japanu postrojili pred brod i sa zvucnika su dolazili nalozi za tjelovjezbu. Trajalo bi 10 minutam razbudili bi se, razgibali i zapoceli posao. Ista stvar nakon pauze za rucak. Da kod nas neki sef to zahtjeva Gospodin Jozo Maric bi trazio psihijatrisko vjestacenje. Naj bolje se vidi radni elan u nasim brodogradilistima po ozljedama na radu. Prije nekoliko godina smrtno je stradalo nekoliko radnika. Dizalica je podigla sekciju a iz nje su poispadali radnici koji su unutra spavali.
Iz vremena bivse drzave postoji anegdota:
Da bi povecali produktivnost direktori nasih brodogradilista su angazirali Japanske konzultante. Oni su okupili radnike i kazivali kako treba snazno raditi. Pricali su koja je motivacija radnika u Japanu pa im kazali da radnik radi 2 sata za svoju porodicu, 2 sata za brodogradiliste i 4 sata za Japanskog Cara. Slusa to nas Mate pa zbori: Dva sata cu radit za moje doma i to je u redu, jos dva sata cu radit za brodogradiliste i to je u redu ali bog me nece natirat da radin za Japanskog Cara!
Kod nas su brodogradilista odustala od proizvodnje velikih bulkera jer se to ne isplati. Da li je Oluja 1996 bila zadnja? U Japanu gdje su ljudski resursi znacajno skuplji postoje brodogradilista koja proizvode samo bulkere.
I na kraju jedno retoricko pitanje. Da li je vrijedno ulagati svake godine miljarde kuna u subvencije i pokrivanje gubitaka kako bi desetak malih firmi proizvodilo? Uskoro ce krenuti privatizacija brodogradilista. Trenutno imamo jedino Uljanik koji navodno posluje pozitivno sa nekom sicim dobiti. Sta nislite da li ce se naci kupac? Ulaskom u EU drzava vise nece moci davati subvencije i ta danasnja dobit ce se automatski pretvoriti u gubitak.

Ja to ne razumijem. Kako oni posluju s dobiti kad su im 2003. kapital i rezerve bile 738.827 tisuća kuna a 1H07 151.380 tisuće kuna. Do kraja godine bi mogli postati zreli za stečaj.

MIslim da u nekom trenutku njima sjedne lova poreznih obveznika (tj. nasa)… Neki poticaji, pa ih dovedu u nulu manje-vise.

Bez obzira, od 2003. su sa 738 pali na 151 milijun kuna kapitala i rezervi. Ako nešto i sjeda od subvencija to će samo prolongirati ulazak u crveno. Očito ne sjeda dovoljno da pokriju godišnji minus.

Da, a posebno me plasi kad firma ne uspijeva doci u zeleno cak i kad je opca situacija na trzistu vjetar u ledja… Kako ce onda po bonaci?

Kad već pričamo o brodogradilištima:

http://www.poslovni.hr/53465.aspx

p.s. izgleda da se glas ovog foruma daleko čuje!

Kolega Techman, ja itekako mislim da će ići, samo da dođe jedan ozbiljan kupac, postavi pravila igre, izbaci pijance i neradnike, za 6 mjeseci evo ti brodogradilišta. Nedavno je bila grupa Korejanaca u Hrvatskoj u posjetu nekim škverovima, samo se upravama gaće tresu da ih ovi kupe, jer bi trebalo radit. U Koreji nema rasprave sa šefom, zašto ovako, mogli smo onako….
A, što se tiče 3D modeliranja brodskih prostora i cjevovoda, Hrvati to već godinama primjenjuju, ništa manje loše nego Korejanci, ali i oni fulaju s cijevima pa natežu da boli glava, ali su im zato sekcije dimenzionalno točne gotovo u milimetar. I da pokušam odgovoriti na vaša pitanja….

Da li je vrijedno ulagati svake godine miljarde kuna u subvencije i pokrivanje gubitaka kako bi desetak malih firmi proizvodilo? Uskoro ce krenuti privatizacija brodogradilista. Trenutno imamo jedino Uljanik koji navodno posluje pozitivno sa nekom sicim dobiti. Sta nislite da li ce se naci kupac? Ulaskom u EU drzava vise nece moci davati subvencije i ta danasnja dobit ce se automatski pretvoriti u gubitak.

Ne vrijedi ulagati u subvencije, ali treba nešto promijeniti (cijelu garnituru ljudi, tehnologiju, sagraditi suhe dokove), vjerojatno znate na šta mislim. Kupaca ima, Daewoo je kupio ili sagradio brodogradilište u Rumunjskoj na Crnom Moru, Daewoo Mangalia http://www.dmhi.ct.ro/ , evo linka pa pogledajte, Korejanci se šire okolo, na Filipinima su napravili kompletno novi škver, http://www.hhic-phil.com/ Već imaju narudžbi da boli glava. Dakle, ako su Korejanci naučili Filipince i Rumunje raditi brodove, zaključak je jasan. MI već znamo raditi brodove, pomorska smo zemlja s dugom tradicijom i treba neke stvari riješiti prije ulaska u EU, a naši političari očito to nisu sposobni kad daju ovakve nebulozne izjave da škverove treba zatvoriti.

Bravo kolega Alamo. Neki su izgleda zaboravili kako se o njihovim brodarima nekoliko godina unazad govorilo kao o rupama bez dna koje treba što prije zatvoriti. Pa naš pomorac nije isplativ kao filipinski. Nesposobne uprave, politika…
A kad smo kod subvencija već, pitam se što bi ostalo od hrvatske poljoprivrede kad bi se ukinule subvencije koje su ionako višestruko veće nego za brodogradnju?

a evo čuli su nas i u business.hr-u:

Baltic Dry Index, koji bilježi cijene prijevoza rasutog tereta, stalno raste, a u tablici donosimo pregled postotnog porasta tog indeksa i pregled postotnog porasta vrijednosti dionica četiriju hrvatskih brodara u proteklih 10 radnih dana. Tablica ne uzima u obzir druge utjecaje na promjenu cijene, kao ni udjel brodova za prijevoz rasutog tereta, već samo navedene podatke.
Tablica BDI indeksa i usporedba s rastom cijene domaćih brodara
BDI Datum Rast BDI u % ATPL-R-A JDPL-R-A ULPL-R-A TNPL-R-A
8410 07.09.2007. +1,69% +0,04% +1,20% +3,82% -0,09%
8270 06.09.2007. +2,22% +5,84% +1,63% 0,00% +0,94%
8090 05.09.2007. +2,31% +1,80% +0,41% +0,00% -0,85%
7907 04.09.2007. +1,59% -1,76% -3,17% +0,40% +0,00%
7783 03.09.2007. +1,05% -1,92% -0,98% -2,82% +0,02%
7702 31.08.2007. +1,53% +1,96% 0,00% -0,13% -1,71%
7586 30.08.2007. +1,50% +4,94% +4,08% -0,26% +3,51%
7474 29.08.2007. +1,26% +2,97% +1,03% 0,26% 0,00%
7381 28.08.2007. +1,43% 0,00% -0,00% 0,00% +1,77%
7277 24.08.2007. +0,55% +0,47% -4,90% +27,78% -2,59%

http://www.maxmart.com.tw/orderbook.htm

Evo knjiga narudžbi, odnosno broj narudžbi, za bulkere, svih vrsta, capesize, panamax, handymax, handysize. Dakle samo ove godine će biti isporučeno 200 bulkera, 2008 godine 367 komada, 2009 godine 531 bulker, 2010 god. 535 bulk carriera, te 2011 godine 182. Napominjem da knjiga narudžbi za 2011 još nije zatvorena. Iz ovog se vidi potražnja za bulkerima, raste neupitno, kao icijena vozarina koja je na najvišim povijesnim razinama. CIjene pojedinih vozarina za pojedine brodove možete pratiti na

http://www.clarksons.net/register/register.asp?rOpt=orderbook&rSel=3&showItem=1&Page=1&ZS0_SHIP_TYPE=VB1

gdje su svi detalji oko pojedinih brodova, veličina, dnevnih najmova, svakako interesantno za naše vrle analitičare koje jako cijenim. Trebate se ulogirati i vrata su vam otvorena. Neki dan je Techman napisao da su vozarine po prvi puta otišle toliko gore da su dostigle da je dnevni najam broda u dolarima jednak nosivosti broda u tonama, sve se vidi u grafovima, neki imaju najam i preko jednog dolara, malo istražujte, uglavnom je zanimljivo. Pozdrav[smiley2]