Vaznu, ali pod pretpostvkom da je realno iskazan-sto osim JDPL, djelomicno, nigdje nije slucaj, tako da Fina izvjesca ispadaju bezvrijedna za ovaj pokazatelj. Vise se isplati pogledati flote, pa pokusaj nesto onda iskalkulirati. Ali cini mise da ovdje puno vise koriste NAV, sto mi izgleda kao varijacija na temu…..

Uz duzno postovanje i zahvalu na odlicnim komentarima i informacijama doista se mora primjetiti da se u zadnje vrijeme pomalo navija za Jadroplov. Nemojte samo da o JDPL pocnu pricati i kumice na placu [smiley2]

Uf, kolega techman, brodogradilista… Rak rana Hrvatske. Ne pratim, ali se sjecam onih godina prije 1990, takozvanog socijalizma, pa je jasno di je pocelo. Naime, u to mracno doba, bilo je jako jednostavno mrknut lovu (kao i sada), ali za razliku od danasnjih dana, domaca valuta (AKA jugo-dinar) je vrijedila otprilike koliko i WC papir iste tezine. S tim da si sa WC papirom mogao i nesto korisno radit. Postojalo je par industrija koje su bile po svojoj prirodi posla orijentirane na rad sa devizama i te su odmah infiltrirane od strane politike do zadnje pore, nebili izvlacili devize. Daklem, devizno sveto trojstvo: nafta, brodovi, nogomet. Jednom rijecu: katastrofa. Taj cvor nitko nije imao hrabrosti prerezat, pa smo tu di jesmo.

Hi Olujni!
Imam dionice JDPL i ATPL i BDSS i to ne krijem. Nekidan sam prodao nesto JDPL i dokupio ATPL pa i to stavio na forum. Transparentmnost je preduvjet uvjerljivosti. Zasto se generalno vise pise o JDPL? ATPL ima svoj normalan tjek dok se kod JDPL dogadja apsurd. 2Q net profit 85000000 Kn s cim se moze pohvaliti neznatan broj firmi u Hrvatskoj i cjena nakon izvrsnog 2Q tresne. Luka Rijeka ostvari par milja dobiti i dionica poludi. Ima jos takvih primjera. To je nesto sto svih nas intrigira pa o tome pisemo debatiramo i razmjenjujemo iskustva. Brain storming. Kad bi vodio brodarsku firmu u njoj bi sigurno bilo mjesta za Bosuna, Hogara, Toknezova, i da dalje ne nabrajan jer ima jos kandidata ali ne zelim koga preskociti. Mislim da od toga manje upuceni investitori imaju samo korist.

Ne znam na koji način bi se ovo izvelo, kada nam čak ne daju da promoviramo kampanju kupujmo hrvatsko, a kamoli da se orijenitramo na domaću proizvodnju. Vidjet ćeš kakvo njesra će biti ako se strani ponuđači budu žalili za most na Pelješcu! 🙁

Evo jedne usporedbe brodara. Dakle, radi se o polugodištu 2007. Tablica je statična, nikakvi adjustmenti nisu rađeni. Tko je kako računao prodaju i kupovinu broda – ovdje se ne može vidjeti.

Meni se osobno LPLH i JDPL čine kao best buy.

P.S tablica vam može poslužiti i za druge sektore.

Ako netko preradi tablicu, neka bude ljebezan pa je posta na forum.

vozdra brodari, ode vozit bajs …

Iz ovog se meni čini da je ULPL najpovoljnije kupnja, zašto?
Najjeftinija dionica , s najmanjim P/E i to daleko najmanjim.
P/S također među manjima, manji ima samo LPLH.
P/B također najpovoljniji , ako uzmemo da ULPL ima najveći ROE , i to opet daleko ispred sviju, omjer PB/B od 2,62 koji je u prosjeku sektora je vidljivo podcjenjen.
Pokazatelji likvidnosti su najbolji također kod ULPL
Pokazatelji profitabilnosti također daleko najbolji kod ULPL.

I najvažnije , kupnjom ULPL prije skupštine ostvaruje se pravo na sudjelovanje u dokapitalizaciji tvrtke u omjeru približno 1:2 i to po cijeni od 400 kuna.

Napomena: Vlasnik sam podosta dionica ULPL.

Inače nije moj stil, ali bih pohvalio Techman na izvrsnom postu napisanog juče u 20h o stanju s našim brodogradilištima. Osjećam da je to samo vrh znanja dotičnog suforumaša i kad bi billi jako ljubazni i zamolili ga za još malo tog iskustvenog znanja da bi se razina diskusije na ovom forumu podignula znatno iznad prosječnosti.
Izvrsno [smiley2]

Ja nislim da su brodari vec debelo iznad ostalih (da koga ne uvrijedim).

Jesu.

HM, hrvatska brodogradilišta. To je duga priča. Baš jučer čitam članak u Novom listu, koji inače ne pratim, zbog nekih kolumnista, ali eto, članak je znakovit. Bilo je to na prvom predizbornom sučeljavanju gospodarskih stratega. Čačić je predložio zatvaranje brodogradilišta Kraljevica i BrodoTrogir, a Štern 3.Maja. Polančec i Jurčić su ostali suzdržani. U današnje vrijeme kad Hrvatska prolazi kroz, još uvijek, neko prijelazno razdoblje, i trajat će, ne znam koliko, a taj brod je ipak vrlo prepoznatljiv proizvod, a Hrvatska pomorska zemlja. Zašto ovo sve govorim. Techman je napisao da Korejanci proizvedu brod koji je 90% korejski proizvod, točno, i više od 90% korejski. Dakle koja je poanta ideja prve dvojice. Mi milijarde, tučemo u subvencioniranje brodogradilišta i i pokrivanje dubioza nekih polusvjetova koji harače po tim sistemima, a nitko nije donio ovih svih godina konstruktivnu strategiju razvoja i, što je još važnije, praktično ju primjenio. Dakle najlakše je reći, zatvaraj brodogradilište i otvori marinu. Korejci imaju GDP-per capita gotovo 25000 US$, a ima ih 49 milijuna, pa računajte, ove godine isporučit će preko 350 brodova, dakle svaki dan jedna isporuka. Gomila prateće industrije, od čeličana, elektronike, diesel motora. Jedna tvornica diesel motora u jednoj godini proizvede 120 glavnih motora, a na godinu ima plan proizvesti 190 i ostvari ga. Jedno remontno brodogradilište pretvore u brodogradilište za novogradnje, prve godine isporuče 30 brodova, druge 50, treće 70. Dakle u tri godine preći s jedne filozofije poslovanja, tehnologije s remonata brodova na novogradnje, i povećati isporuke dva i po puta I to je tamo normalno, samo se radi i ide naprijed, a zemlja je površinom 65% veća od Hrvatske. I onda gledam, na Dnevniku vijest, ministrica pravosuđa Antičević-Marinović otvara lift u zgradi suda, a ovi tamo toliko povećavaju produktivnost u 3 godine. Prihode sa Milijardu i po, na 4 milijarde. Dakle Korejanci masovno koriste suhe dokove, čime uveliko nadmašuju hrvatsku produktivnost, mi koristimo navoze, što je već zastarjela tehnologija. Hrvati uvoze čelik iz Makedonije!? Kod čeličane u Sisku i Splitu. Znam da je namjena ovih dviju za totalno druge proizvode, ali tehnološkom preinakom i ulaganjem samo dijela novca iz gomile, uzaludno potrošenih subvencija, mogla se složiti jedna dobra valjaonica za potrebe naših kapaciteta. Nagađam, ali to je recimo nekih 2 milijuna tona limova i profila godišnje, samo za brodogradnju. A jedna tona tog čelika danas je na svjetskom tržištu je cca 850 US$. Računica je jasna. Tri velika brodogradilišta, svako isporuči jedva 5-6 brodova godišnje, a svako ima svoju proizvodnju glavnih pogonskih strojeva, to je nažalost nonsens, ali je tako, nitko ne želi ništa promijeniti. U Koreji nećete vidjeti više od 2 (dva) radnika na jednom mjestu, kod nas malo, malo pa neki mali mitinzi. Koliki su to samo dnevni gubici. I za kraj, ono što je Techman spomenuo Fižulića, što je prije nekoliko godina rekao da treba zatvoriti škverove, rekao je jer nema pojma. Zatvoriti škverove, znači i zatvoriti par ili desetke onih malih kompanija koje rade kao hrvatski proizvođači koje je Techman nabrojao, mi trebamo proizvoditi, a ne zatvarati.

Year-on-year, prijevoz dry bulk sirovina u prvom polugodištu je porastao 7,2%. Moj dobri prijatelj, CEO Cosco-a predviđa dodatni rast od 7% u 2008. Sad, uzmite koliko će porasti ponuda brodvolja pa procijenite odnos ponude vs potražnje (procijena je u 2008 rast ponude od 4%).

I kad već pišem, u listopadu počinje američka žetva kukuruza i soje što inače ima, a vjerovatno će i sad imati, popriličan dodatni pritisak na potražnju za drybulkerima slijedećih mjesec-dva.